IURIS SSS TAKSA PLACENA U GO?TOVU Narodna vijest GOD. XIX — BR. 13 DUBROVNIK, 1 Travnja 1937 CIJENA Din. 150 Katolicizam Dubrovnika Nijedan grad nema više razloga, da se ponosi time, što pripada veleb- noj Božanskoj instituciji Katoličke Crk- ve nego li Dubrovnik sa svojim teri- torijem, Zaista stara je dubrovačka Crkva, njezini temelji sižu u apostol- sko doba, jer je u Dubrovnik došla Katolička Crkva još iz starog Epida- ura, a po Pelješcu, Lastovu, Mljetu, “Šipanu, Lopudu i Koločepu bijaše krš- ćana katolika već u rimsko doba. Jedan od najboljih dubrovačkih kroničara Junije Resti spominje, da je već Papa Grgur Veliki 590—604 po- digao u Dubrovniku metropoliju, a njoj potčinio takogjer Crkvu u Zahum- lju ili Stonu. Od onog doba pa sve do danas stanovnici s Primorja, Pe- lješca, Stona, dubrovačkih otoka i os- talog teritorija Dubrovnika ispovijedaju katoličku vjeru i to koliko oni zapad. nog toliko oni istočnog obreda; svi su oni kroz čitavo to vrijeme općenito govoreći vjerni sinovi Katoličke Crkve i Sv. Oca Pepe. Inovjerci su bili u ovim krajevima uvijek iznimka, a kako nam historija jamči, pojavljivali su se za veoma kratko vrijeme u nesregje- nim i mutnim prilikama, kada je svat- ko tražio, da poremećeni poredak is- koristi za se. Stoga je za Dubrovnik i njegov teritorij katolička vjera i prava i stara i najstarija, u pravom smislu riječi pradjedovska. Ona jaka moralna moć, koja je nad Dubrovnikom bdila, koja ga je štitila, koja ga je od nepri- jatelja branila, koja mu je brojnim po- vlasticama za trgovinu s inovjercima unapredila blagostanje i podigla ga do bogatstva i sjaja, koja je svojom vjerom i zapadno-evropskom civiliza- cijom dala pobudu za književni i znan- stveni procvat Dubrovnika jest upravo Katolička Crkva i Papinstvo. Povijest grada sv. Vlaha na usta Farlatija jas- no nam svjedoči, da bez pomoći raz- nih Papa; osobitih prijatelja Dubrov- ka, naš grad ne bi bio mogao dopri- jeti do poznatog bogatstva, niti bi naši pregji bili mogli graditi toliko sjajnih crkava, osnivati toliki broj karitativnih ustanova, koje mnoge druge veće države nijesu imale, a koje su se sve do da- nas uzdržale na ponos Katoličke Crk- ve i Dubrovnika. Ova je činjenica po- takla kardinala Tolommei, da je mogao kazati: Što se tiče prosvjete, Dubrov- nik je dotaknuo rimsko veličanstvo, ali to ima zahvaliti katoličkoj vjeri, kojom je bio vezan uz zapad i Papu. Bez toga bi bio imao na prosvjetnom polju isti udes kao susjedne balkan- ske države. Dubrovnik je ta dobročin- stva shvaćao, pak je katoličku vjeru visoko cijenio, sinovski ljubio i za nju požrtvovno radio tako te Farlati svje- doči, da sve što se je katolika spasilo i uzdržalo u Bosni, Srbiji i Bugarskoj, mora se pripisati u zaslugu dubrovač- koj vladi. Enciklika Sv. Oca njemačkim biskupima Sveti je Otac Papa Pijo uputio encikliku njemačkim biskupima, s ko- jom potvrgjuje sa blistavom jasnoćom doktrine katoličke Crkve prama zablu- dama u Njemačkoj to jest proti njemač- koj politici pram katoličkoj Crkvi, Sve- ti je Otac prikupio zvanične podatke o progonima katolika u Njemačkoj, a naglašava se, da je Papa očekivao do zadnjega časa, da će diplomatskim pu- tem riješiti sva sporna pitanja, što me- gjutim nije uslijedilo. Papa kaže u en- ciklici, da krivica za nepoštivanje kon- kordata sklopljenog izmegju Reicha i Vatikana nije na strani katoličke Cr- kve, nego vlade Reicha, koja nije lo- jalno tumačila odredbe ovog ugovora. Sveti Otac Papa neće da ukine taj konkordat jedino iz brige za &bas du- ša koje su mu povjerene, ali će i dalje nastaviti, da brani prava vjernika ka- toličke Crkve od poglavara njemačkog naroda. U tom pogledu neće na Njega uticati prolazni uspjeh ili neuspjeh. U enciklici se zatim kritizira rasistička nauka i oštro osugjuje teoriju o naro- du, krvi i zemlji, Svi, koji propovije- daju takovu nauku, vrijegjaju vjeru, Za kršćane je križ, koji danas neprija- telji napadaju, jedini simbol svuda, gdje se čine pokušaji, da se roditelji- ma oduzme mogućnost odgoja djece i vrijegja vjera u Boga. Crkva nikada neće priznati škole, u kojima se učite- ljima povjerava vjerska nastava, jer nije slobodna i jer se vrši u protukrš- ćanskom duhu, Enciklika je naišla na živ odjek u Njemačkoj i Italiji, ITALIJA I JUGOSLAVIJA Talijanski ministar vanjskih posa- la grof Ciano posjetio je 25 ov. mj. Beograd. Bio je svečano dočekan. Sti- gao je specijalnim salonskim kolima, u koja se je ukrcao u Rakeku, u pr- voj postaji Jugoslavije. U Beogradu je stao dva dana, te je otputovao u su- botu 27 ov. mj. Odmah nakon dolas- ka u Beograd, bio je grof Ciano pri- mljen u audjenciju kneza namjesnika Pavla, koji ga je zadržao na ručku, a poslije toga predao mu orden Bije- log Orla I. stepena. Rezultat posjete grofa Ciana je politički i privredni spo- razum ltalije i Jugoslavije na 5 godi- na. Koli Italija toli Jugoslavija obave- zali su se, da će poštivati svoje za- jedničke granice kao i pomorske gra- nice dviju država na Jadranu. Obe su se države dalje obavezale, da neće trpiti na svojim teritorijima niti da pomažu bilo na koji način ma kakovu aktivnost koja bi bila uperena protiv teritorijalnog integriteta ili postojećeg poretka druge strane ugovornice; obe strane ugovornice sporazumile su se da pojačaju i prošrre svoje sadašnje trgovinske razmjene kao i da ispitaju uslove za megjusobnu privrednu sa- radnju. Taj sporazum je potpisan u petak 26 ov. mi. od grofa Ciana u ime Italije i od dr Stojadinovića u ime Ju- goslavije. Taj je dakle sporazum baza ure- gjenja političkih odnosa na Jadranu i u- tvrgjivanje uzajamne ekon. saradnje. Ti sporazumi znače — kako je sam grof Ciano rekao — mir i sigurnost izme- gju Italije i Jugoslavije. Razne vijesti U Kini umiru od gladi. Uslijed velike suše u cijeloj oblasti Sečnan vlada glad, Nekoliko hiljada ljudi u- mrlo je od gladi. Poljska Vojska i Pijo XI. Od vremena boravka Pija XI. kao nuncija u Poljskoj podržavaju se uske veze izmegju poljske vojske i Pija XI, Voj- ska je zahvalna tadanjem nunciju za primjer mira i pouzdanja, što ga je pružio u teškim danima boljševičkoga napadaja na prijestolnicu Poljske. Zato poljska vojska osobito svečano slavi papin dan. Tako je ove godine var- šavska garnizona pored službenih sve- čanosti obavila i svoju, vojničku slavu papina dana, Pred zastupnicima cijele garnizone, megju kojima je bio veći broj generala, pukovnika i viših čas- nika, održao je kapetan Steifer preda- vanje o Piju XI. Kad je na to ustao Mons. Pacini, da u ime Sv. Oca zah- vali na ljubavi vojske prema papi, po- digao se val klicanja Piju XI. Osim toga vojnički časopis ,Wiarus“ posve- tio je veliki dio broja od veljače papi Piju XI. Francuska. General Weygand o dužnostima katolika prema domovini. Prigodom godišnje skupštine Prijatelja Katoličkog Instituta u Parizu održao je bivši generalisimus irancuske voj- ske, general Weygand predavanje o gornjoj temi. Weygand je upozorio na tri pogibelji današnje Francuske: de- natalitet, marksizam, nemoralnost, Po- hvalivši nastojanja katoličkoga insti- tuta, da dade narodu zdravu inteligen- ciju, govornik je pozvao studente, da se hrabro bez ljudskih obzira bore protiv ovih neprijatelja domovine. Amerika. Katolički radijski sat. Poznato je, da u Sjed. Am. Državama postoje ,Kolumbovi vitezovi“, To je najveća muška katolička organizacija na svijetu. Broji preko 442 hiljade čla- nova. Uz ostalo u svom radu oni o- državaju po više tisuća večernjih teča- jeva preko kojih upoznavaju svoje čla- nove sa vjerskim i socijalnim pitanji- ma. No najuspješniji je njihov rad ,ka- tolički radijski sat“ kada oni preko 56 radijskih stanica svake sedmice dr- že predavanja o katoličkoj Crkvi i nje- zinoj ulozi. — Ovi će Kolumbovi vi- tezovi do godine podignuti u San Francisku kip sv. Franji, koji će biti visok 50 metara. Štafeta s vječnim svijetlom. Pri- likom 900 godišnjice pokrštenja Ma- gjara i istodobnog megjunarodnog Eu- haristijskog kongresa u Budimpešti zapalit će sv. Otac Papa na grobu sv. Petra u Rimu baklju, koju će posebna štafeta prenijeti u Ostrogon, sjedište kardinala Primasa. Tamo će stići 15. kolovoza odakle će vatru raznijeti sva sela i gradovi u Magjarskoj posebni brzoteče. Novo rimsko carstvo. Novo ta- lijansko kolonijalno carstvo je gotovo sedam puta veće od matice zemlje na Apeninskom poluostrvu. Bečki tehničar izumio je novi električni transformator, koji znatno u- manjuje potrošak struje. Binzantinske dvorane. Sadašnji Papa, koji je veliki prijatelj Istoka i istočne kulture odredio je u vatikan- skim zbirkama historijskih dragocje- nosti posebne dvije dvorane za zbirke iz drevnog Bizanta. Javlja se opet. Glasoviti radio-sve- ćenik pater Coughlin u Americi ponovo je počeo govoriti na radiu, ma radost milijuna svojih slušalaca. Govoritće sva- ke nedjelje preko cijele godine. Anglikanci za sjedinjene. An- glikansko društvo za kršćansko jedin- stvo odižalo je nedavno skupštinu, na kojoj je ustanovljeno, da ima već 1158 anglikanskih svećenika, koji rade na sjedinjenju crkava s Rimom. U re- zoluciji se kaže, da je vjera u Engleskoj uslijed prekida sa središtem jedinstva dospjela u kaos, koji traži, da se raskol ostrani. Irci su stvorili ,kršaćansku fron- tu“ u borbi protiv komunizma. Sudje- luju u njoj intelektualci i radnici, Na njihovim zborovima i manifestacija- ma znade biti po 40 hiljada ljudi. Zabranjene su slobodno-zidarske organizacije i u Rumunjskoj. Govori se u Londonu, da će Sv. Oca zastupati prigodom krunidbenih svečanosti jedan nadbiskup s papina dvora i jedan viiez. Megjutim papini zastupnici neće prisustvovati protestan- skim vjerskim ceremonijama, nego će prisustvovati posebnoj svetoj Misi, koja će se tom prigodom služiti u Westminsterskoj katedrali, Italija broji prema najnovijoj sta- tisci od 31 siječnja ov. g. 43,296,000 stanovnika. Eduard Herriot, bivši francuski predsjednik vlade i prvak Radikalne stranke, darovao je 40 hiljada franaka za novu župsku crkvu uselu Aube-u, gdje je svoju mladost proboravio kod strica župnika, komu, veli, da je uvijek ostdo haran. Pomrčina sunca, kakvu se od 1200 godina nije vidjelo, vidjet će dne 8' lipnja ove godine pučanstvo južno-američke republike Peru. To će biti jedna fenomenalna pomrčina sunca ; totalna pomrčina sunca trajat će punih 7 minuta i 4 sekunde. Starijim osobama reumatične boli ogorćavaju stare dane. Vi koji trpite na REUMATIZMU, KOSTOBOLJI, PRO- BADANJU, IŠIASU, ZUBOBOLJI 1 GLAVOBOLJI preporuča Vam se i ma- saža. Za masažu dobra je ,ALGA“. Masaža ,ALGOM“ Vas krepi i osvježuje. »ALGA“ je za starije osobe prava bla- godat. »ALGA“ dobiva se svuda, 1 boca Din. 12— R S. Br. 1811/3297