TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Sv tjesi GOD. XIX — BR. 16 BIJELI I Danas je Španjolska poprište, na ko- jemu se odigravaju svijetski dogogjaji, i zadiru u srž čovječanstva. — Tu se bore dvije ideje, dva nazora na svijet, te izgleda, da se vraćamo u slična vremena, kada se je baš na zemljištu Španjolske vodila borba izmegju krš- ćanstva i islama; i onda, kada su se tu sukobljavale imperijalističke težnje eu- ropskih država. Današnja borba na španjolskom tlu promatrana je sa više gledišta, obe borbene stranke bijeli i crveni imaju svojih prijatelja i neprijatelja, simpatija i antipatija, prema tome kako ko za- mišlja i prosugjuje ovaj krvavi brato- ubojički rat do istrage, I jedni i drugi imat će pravo barem u nekim stvarima ili sa svog subjek- tivnog prosugjivanja, ali objektivan čovjek, koji promatra razvoj ljudske povjesnice sa višeg stanovišta na prin- cipima filozcfije, etike, pa i sa nepro- mjenivih zasada kršćanskih nazora, on mora da malo dublje prodre u stvari ne gleda samo površno bazirajući svo- je tvrdnje na kojekakvim krilaticama i simpatijama srca. Tu treba anatomski kritički nož, pa da sve rasčisti, sredi i stavi na svoje mjesto. U tome, u prvom redu, treba imati pred očima opće dobro čovječanstva, koje nije samo materijalno i pogoduje osjetilima, nego koje ima svoje vred- note u duhovnom carstvu ljudske biti, — Sama materijalizacija svih ljudskih čina, ako nema oduhovljenosti velikih ideja, dovodi čovjeka do gramzljivog čeznuća za užitkom, koji ga zasiti i potom ga baca u beznadno očajno stanje izmoždenih neurednih osjećaja. Takovo shvaćanje života: samo živ- jeti za užitak materijalnih osjećaja, i to provoditi u praksi, dovodi do se- bičnosti, do posizanja za svakim sred- stvom bez ikakove kvalifikacije morala, samo da se postigne ono za čim čez- ne bezumna sensibilnost. — I to nažalost dovodi do životinskog življe- nja, koje nalazi svoju svrhu u ovom zemaljskom životu i više ništa, DUBROVNIK, 21 Travnja 1937 CRVENI Zaludu će se takovi duhovi oslanjati na neki profinjeni odgoj, na neko al- truističko raspoloženje, filantropiju, ka- da to u času sebičnog poriva zataji i pada, ruši se. Radi toga su potrebite auktoritativ- ne sankcije od veće moći, koja nam pokazuje način rada, i za koji smo ini toj moći lično odgovorni, te moramo snositi posljedice htjeli mi to ili ne htjeli. A to je vrhovno biće svemožni Bog. Pogledamo li sada borbu u Španiji i vidjet ćemo, da se tu bori Vjera pro- ti nevjeri; bezbožni komunizam proti kršćanskom pokretu u svijetu; nacio- nalisti proti antinacijolistima ; bijeli pro- ti crvenima. Ako promotrimo što rađe crveni- madridska vlada, ako znamo, ko stoji iza vladine fronte-komunisti, ako nam je poznat stav boljševizma proti vjeri i kršćanskim vrednotama, ne možemo biti uz madridsku vladu, pa zalagala se ona tobože za socijalnu pravdu ko- liko god hoće, tvrdila ona, da nije proti vjerskom osvjedočenju pojedina- ca i ograničenju savjesti, djela nam njezina govore. Po djelima njihovim poznati ćete ih — riječ je neprevarlji- vog Spasitelja čovječanstva. — Uz na- cijonaliste, bijele, smo toliko u koliko oni brane Vjeru i poredak, u koliko poštuju kršćanske vrednote i plemeni- te osjećaje katoličkog svijeta. Ima kod nas simpatizera za madrid- sku vladu, crvene, iz čisto materijalnih razloga, ili iz neznanja, ili u toliko u koliko su proti Francovom fašizmu odnosno i kapitalizmu, pa i tobože klerikalizmu ne resonirajući na sve drugo. Takovi su površni i slušaju samo srce, ne sude razborom. A ima ih nažalost, koji iz čisto idejnog komu- nizma kao njegovi učitelji i propaga- tori — šuruju sa crvenima. Te sma- tramo grobarima hrvatskog naroda, jer komunizam je najgori bezbožni faši- zam koji se vrši po prohtjevima naj- krvoločnije diktature, a pogrešan je u svojim principima i jedna kobna za- bluda, koja je dovela svijet do strašnih posljedica. 6. P. U. Podiže nove tamnice Nova čišćenja u ruskoj sovjetskoj komunističkoj partiji, Pariski Matin objavljuje vjest o stro- gim mjerama, koje preduzima Staljino- va klika protiv ostataka protiv ostatat- ka komunističke opozicije. Ješov, movi šef krvoločne G. P. U., završio je is- tragu, koju je vodio protiv istaknutih komunističkih prvaka. Jedna komisija kojoj je bilo maloženo, da prorešeta redove sovjetskog upravnog aparata, završila je svoj posao i isturala iz ko- munističke partije 65 hiljada namješte- nika, Sve ove osuđe izriče Agranov. Izmegju ovih otpuštenih odmah ih je 12 hiljada protjerano u Sibir ili: zato- čeno, Politički zatvori nijesu više u sta- nju da prime sve zatočenike, Radi toga je komesar za unutrašnja djela dao izgraditi pet novih velikih kazni- onica, a ujedno je odregjeno, da se glavna kaznionica u Tobolsku nado- gradi i proširi. Kada se to sve izgradi, biti će mjesta za još 10 hiljada zato- čenika. Eto takovu slobodu nagovještavaju Staljin i njegovi sumišljenici svojim političkim protivnicima. »Dubrovnik — borac za siobo- du“ naslov je članku, što ga je napi- sao u ,Mladoj Hrvatskoj“ br. 15 g, dr. Cicak. U članku uvaženi pisac iz- nosi glavnije momente iz historije ko- ji karakterišu Dubrovnik kao Hrvatsku Atenu, na kojoj se sav naš narod ima da uči, kako se dolazi do pune slo- bode te materijalne a još više duhov- ne samostalnosti. Qomozite Ollilosrće CIJENA Din. 150 PREGLED VANJSKIH DOGOĐAJA Razvoj političkih prilika u Ru- slji. Slučaj sa Jagodom daje povoda da se zaključi, kako organizacije tajne policije (Čeka, Gepeu) ne igraju više one uloge, što su je igrale kroz pr- vih 20 godina sovjetskog režima. Razvoj prilika kreće se sve više u pravcu jedne vojničke diktature, koja bi konačno imala da likvidira sistem političke oligarhije, koja je sastojala od Leninovih najužih saradnika, a koje eto pomalo nestaje. Dok je po- litički sistem bio oligarhijski imala je tajna policija veliko značenje, a sada, kad su poubijani lenjinovci, težište važnosti prelazi pomalo na vojsku. Kako je poznato Lenin je umro 1924. god. U ono je doba Stalin bio samo jedan od članova triumvirata, u kojemu su bili takogjer Zinovjev i Kamenjev. Trocki je upravljao voj- skom, a na vrhovnim mjestima so- vjetske oligarhije stajahu Buharin, Ry- kov i Tomski, čiji su prvi saradnici bili Radek, Piatakov i Sokolnikov. Ovaj je generalni štab nestao, a s njim i oligarhijski sistem. Trocki je pobje- gao, Radek je u tamnici, Buharin i Rykov isključeni su iz stranke i pod paskom, dočim su svi ostali poubijani. Megjutim Stelin nije ostao sam, Vlast dijeli sa Vorošilovom, vrhovnim zapovjednikom vojske,. Stalin zapo- vijeda Rusijom ali rukom Vorošilova. Jagoda više ne služi, Čeka i ostale organizacije priključene su Komesari- jatu za unutrašnje poslove. Diktator zapovijeda s vojskom. Glavna podr- ška novog režima nalazi se u vojsci. Registrujući ove činjenice neki se listovi u inozemstvu pitaju, ne ide li razvoj političkih prilika u Rusiji usu- sret obnovi carističke, despotske, mili- tarističke i birokratske države, pa bilo i u novoj formi? Povijest je svjedok, da se je i francuska revolucija nor- malizovala u vojsci, koja je na drugi način, ali ipak obnovila uspomene starog režima. Nestankom oligarhijskog režima u velikoj je mjeri nestalo i židovskog elementa u Rusiji. Stalin je kavkaža- nin i on se sve više oslobagja od Ži- dova. Ipak mnogi misle, da motiv koji je pokrenuo Stalina proti Leni- novim saradnicima nije bila odvratnost prema Židovima nego radije ljubomora vlasti, Za dokaz navode činjenicu, da je i danas vanjska politika Rusije vo- gjena uglavnom od židovskog ele- menta. U Francuskoj ima onih, koji mi- sle, da bi antisemitski stav Stalinov mogao uticati na poboljšanje odno- šaja izmegju Moskve i Berlina. Ovo dovode u vezu s tim, što se je Hitler sporazumio sa Ludendorfom, za ko- jega kažu, da nije protivan politici zbliženja s Moskvom. S druge se stra- ne opaža, da je intranzigentnost ko- liko u Berlinu toliko u Moskvi pot- puna i nema izgleda, da bi se Nje- mačka i Rusija mogle u dogledno vrijeme približiti. Važno je zabilježiti, da je Ko- minterna izdala najnovije uputstvo prema kojemu treba da se komunisti uvuku u sva športska društva i sve katoličke organizacije. U športskim društvima treba da nastupaju kao mna- cijonalisti i demokrati, a u katoličkim imaju se pokazivati kao prijatelji vjere, ali tako, da ujedno zastupaju misao o slobodnoj crkvi u slobodnoj državi, jer će se ma taj način uvelike i ne. opaženo pomoći ostvarenju komuni- stičkog programa. Španjolska. Uvijek, ali osobito posljednih nekoliko sedmica novinske su vijesti o Španjolskoj tako kontradik- torne, da je skoro nemoguće kazati pravo stanje tamošnjih prilika. Sva- kako je karakteristično to, da je ma- cijonalistička mornarica blokirala ba- skijsku obalu, osobito glavnu luku Bilbao. To je učinjeno bez sumnje u namjeri, da se skloni Baske na po- puštanje i konačno pristajanje uz ge- nerala Franca, To tim prije, što se tu radi takogjer o katolicima, koji su se opredijelili za crvenu miliciju samo iz nacijonalno-političkih razloga, u ko- liko im madridska vlada obećaje ne- zavisnost, za koju se oni toliko bore i koja im je tako na srcu, da u ovom kritičnom momentu zaboravljaju na motive načelne naravi a davaju se ru- kovoditi samo od političkih i nacijo- nalnih momenata, Kad bi im general Franco obećao ono što žele, naime potpunu političku samostalnost, isti bi se čas našli Baski na strani nacijona- lista i sudbina bi crvenih bila konačno zapečaćena. Ali je pitanje, hoće li i može li im Franco to obećati, Karak- teristično je i to, da su u Eugleskoj slegnuli ramenima i zapravo priznali odluku Francovu o blokadi Bilbao, ma da su tim pogogjeni interesi en- gleske trgovačke mornarice. Konferencija u Montreuxu. Na 12 o. mj. sastala se je na vijećanje u Montrevxu u Švicarskoj megjuna- rodna konferencija, kojoj je zadaća, da ukine ,režim kapitulacija“ u Egiptu. »Režim kapitulacija“ jest sistem svih onih prava, što ih inozemski državlja- ni uživaju u Egiptu na osnovu po- sebnih ugovora. Do tih je iznimnih stanja došlo u nekim turskim država- ma, koje su smatrale stranca nevjerni- kom i prema tomu nesposobnim, da uživa prava kao i ostali turski poda- nici. Zato su razvojem prilika strani konsuli postalis vremenom zakonodavna i sudska vlast za podanike svoje dr- žave, pred kojima je domaća turska vlast bila bez ikakove moći i upliva, Egipat, kojemu je Engleska priznala nedavno potpunu nezavisnost hoće, da se otrese svakog inostranskog mi- ješanja u upravu svoje držaze. Kumovima i kumama za krizmu. Najlakše se možete riješiti svojih briga, jer za malo novaca imate najukusnijih darova za svoju kum- čad u srebru i zlatu u bogato snabdjevenom dućanu gosp. /osipa Krilića, vis-a-vis Male Braće. Sta- ro srebro i zlato možete dobro prodati ili zamjenuti za novu robu. Tu je i skladište svih vrsta oćala najbolje kvalitete. Širite Narodnu Svijest