Broj 27

 

UPUTE ODBORA E. K.

Dozvola ispovijedanja
1.) Dijecezanski biskup dozvolio je,
da svi strani svećenici mogu ispovije-
dati u gradu Dubrovniku za vrijeme
trajanja Euh. Kongresa, ako su u svojim
biskupijama aprobirani.

Za svećenike

2.) Svećenici i klerici koji dolaze na
Kongres neka donesu sobom  talar,
roket (kotu) i križaricu.

3.) Oni svećenici iz dubrov. biskupije
koji bi htjeli imati objed u nedjelju
18. VII u Bisk. sjemeništu neka se
jave odmah Odboru, koji će im to
omogućiti uz umjerenu otštetu.

Relikvijar

4,) Moćnik Stolne crkve (relikvijar)
bit će otvoren dne 15, 16 i 17 VII od
4.5 s. poslije podne, a u nedjelju 18. VII
od 2-4 sata poslije podne.

Kancelarija Kongresa

9.) Kroz dane trajanja Euh. Kongresa
kancelarija Glavnog Odbora Kongresa
uredovat će cijeli dan u palači Sponze
prizemlje prva soba desno (vis- a vis
pročelja crkve sv. Vlaha).

Žigovanje legitimacija
6.) Oni koji doputuju željeznicom ili
redovitim parobrodskim prugama treba
da u kancelariji dadu potvrditi legiti-
macije za dokaz, da su prisustvovali
kongresu, inače ne bi mogli imati
popusta na povratku.

Table za Župe
7.) Svaka župa dubrovačke biskupije
dobit će u Dubrovniku tablu sa nat-
pisom, koju će nositi u glavnoj procesiji,

Povratak sa Kongresa

8.) Ako bi tko od učesnika, dubro-
vačke biskupije koji dogju redovitim
parobrodarskim prugama htio da se
povrati posebnim, od Odbora iznaj-
mljenim parobrodom, moći ćeto učiniti
jedino uz uvjet, da plati polovinu cijele
karte redovite pruge i to ako bude
mjesta.

Držati se na okupu

9.) Neka se učesnici pojedinih mje
sta drže što više na okupu i neka
stoje u vezi sa redateljima. Ako netko
nešto treba neka se obrati redateljima
Glavnog Odbora, koji će imati preko
lijeve ruke bijelu vrpcu sa slovima
35. M

Popust u gostionama
10) Gostione, koje budu imale na
vratima natpis: ,Euharistijski Kongres“
davat će popust od 20% na hrani.
Mogu se dobiti potpuni obroci i pc-
jedina jela.

Red i čistoća u školama

11) Na osobiti se način stavlja
učesnicima na srce red i čistoća u
školama, gdje će se moći preko noći
i podanu odmoriti. Treba se strogo
držati toga, da muški budu u svojim
dvorahama, a ženske u svojim, prema
odredbama. koje će se dati kad u pros-
torije dogju. Neka se ne čini nikakova
šteta na pokućstvu, u zahodima, pipa-
ma za vodu i sl, Redatelji tu imaju
ds izvrše važnu zadaću pažnje i održa-
vanja reda.

Liječnička pomoć

12.) Ako bi nekomu pozlilo ili se
inače ukaže potreba liječničke pomoći
moći će je dobiti u kongresnoj am-
bulanti koji se se nalaziti u nedjelju
dne 18. VII u apoteci Mr. Ph. g. Sti-
jepa Barbieri (vis a-vis crkve sv. Vlaha).
U ambulanti će biti liječnik. Odregjeni
su i posebni ambulantni automobili,

13.) Sve informacije dobivat će učes-
nici u kongresnoj kancelariji u palači
Sponze kod zvonika (vis-avis crkve
sv. Vlaha).

Slušati samo redatelje

14) Učesnici treba da se najstrože
drže ove upute: Slušati i držati se
strogo samo onoga, što redatelji budu
naredili ili rekli. Sve što bi došlo s
koje druge strane ima se smatrati
nevažećim.

Kler u procesiji
Svaki dušobrižnik ide u procesiji sa
svojom župom u roketu (koti) sa bije-
lom stolom. Svi klesici idu u kotama,
svećenici u kazulama (planitama), bis-
kupi i crkveni dostojanstvenici u plu-
vijalima.
Pojedine župe
16.) idu onim redom kojim idu u
domaćim procesijama, odnosno kako su
već kod kuće utanačili,

Ures procesije

17.) Križevi, raspela, barjaci, zastave
emblemi od osobite su važnosti, stoga
neka ih svaka župa što više donese.
Mjesto za odlaganje križeva i barjaka

18.) Sve križeve, raspela, zastave
barjake i ostale predmete odložit će se
u manjim crkvama ovim redom: 1)
Stonski dekanat u crkvi sv. Spase,
2) Konavoski u crkvi Domino, 3) Kor-
čulanski u crkvi sv. Josipa, 4) Pelješki
u crkvi sv, Roka.

Za stanodavce u Dubrovniku

19.) Stanodavci treba da kod prijave
učesnika policiji istaknu da je dotičnik
učesnik i označe broj kongresne legi-
timacije.

Na srce svim učesnicima

20.) Stavlja se na srce svim učesni-
cima E. K. da za vrijeme boravka u
Dubrovniku imaju uvijek pred očima
svrhu, zbog koje su došli. Svetost
priredbe Euharistijskog Kongresa traži
od svih, da se čuvaju svega što bi
moglo i u najmanoj mjeri narušiti dos-
tojanstvo i uzvišenost ovih svetih dana
Megjusobna kršćanska ljubav treba da
bude stalni pratioc svakoga učesnika,
jer je i svrha Euh. Kongresima, da
produbljuju u vjernicima ljubav prema
Bogu i bližnjemu.

 

 

Oratorij

,. Stvaranje Svijeta“

Program E. K. predviđa 2 izvedbe
veličanstvenog Oratorija Stvaranje
svijeta“ od Josipa Haydna. To je za
Dubrovnik jedan pravi dogođaj, jer
se dosada nije nikada izvađao ora-
torij. Kao solisti dolaze gca Nada
Tončić, sopran i gca Elsa  Kar-
lovac, alt, članovi zagrebačke opere ;
g. Žitomir Domančić, tenor; g. Gae-
tano Povia, bariton; g. Umberto Fa-
bris, bas.

Da bi publika mogla imati što više
muzičkog užitka štampat će se tekst
oratorija sa stručnom analizom djela
te će se prodavati na ulazu.

Tajne Svete Mise

Calderon de la Barca auktor je
krasnog djela ,Tajne svete Mise“.
To djelo zgodno za ovu prigodu u-
poznat će nas sa Žrtvom Novoga
Zavjeta, u kojoj se danomice stvara
Kruh Života. Izvađat će ga Doma-
gojci u četvrtak, 15 o. mj.. u crkvi
Male Braće.

»NARODNA_ SVIJEST“ 7 Srpnja 1937

 

Strana 3

 

Sabirališta za pojedine

župe i

Procesija, se počinje uregjivati u
nedjelju, 18. VII u 4 sata poslije podne.
Iz katedrale se upućuje u 5 sati i
ide ulicom Kraljice Marije, ulicom
Puncjela, Placom Kralja Petra, kroz
vrata od Ploča; kreće zatim iza grada,
Putem od Gruža do Boninova, gdje
se okrećo i vraća istim putem do
vrata od Pila, ulazi u grad te Placom
Kralja Petra dolazi do crkve sv. Vlaha
pred kojom se podijeljuje blagoslov
sa Presvetim i time procesija svršava,

Učesnici procesije sakupit će se u
u 4 sata na ovim mjestima:

1, U Katedrali :

1) Preuzv. gg. biskupi, prelati i
ostali svjetovni kler;

2) Redovnički kler; 3) Bratovštine
u tunikama iz svih župa; 4) Načelnik
grada i vijećnici, načelnici ostalih
mjesta, Odbor Euharistijskog Kon-
gresa, prestavnici gradskih kulturnih
i karitativnih društava.

H. Za Gospom
1) Glazba iz Lumbarde; 2) Dječje
Zaklonište; 3) Žensko Sirotište; 4)
Djevojačko Društvo Srca Isusova; 5)
Kćeri Srca Isusova; 6) Revniteljice
Srca Isusova svi iz Dubrovnika

I. Na Bunićevoj poljani

1) Skom, Grom i Krom; 2) Skomke,
Gromke i Kromke; 3) Domagoj; 4)
Domagojke.

IV. Na Ponti, Obali i Ribarnici

1) Križarska glazba iz Sarajeva; 2)
Križari; 3) Križarska glazba iz Man-
daljene; 4) Križarice.

biskupije
V. Gundulićeva Poljana i
uz Jezuvite
1) Glazba iz Potomja; 2) Župe
orebićkog, cavtatskog, stonskog i kor-

čulanshog dekanata; 3) Glazba iz
Blata.

VI. Poljana na Jezuvitima

1) Glazba iz Janjine; 2) Župe du-
brovačkog dekanata (silazit će ulicom
Bizantinskom i Restićevom).

VII. Crkva Otaca Isusovaca

1) Glazba iz Milne (Brač); 2) Uče-
snici biskupije mostarske (trebinjski
dekanat); 3) Učesnici bisk. šibe
i apostolske administrature; 4) Uče-
snici bisk. hvarske; 4) Kotorska bi-
skupija; 5) Splitska biskupija.

VIll. Ulica Kneza Damjana Jude

1) Glazba Hrv. glazb. dr. ,Gundu-
lić“; 2) Gradska bratstva sa barjaci-
ma; 3) Marijina Kongregacija građana;
4) Bratovština Presv. Olt. Sakramenta.

IX. Ulica od Pustjerne

1) Treći Red sv. Franja i 2) Treć
Red sv. Dominika iz Dubrovnika.

  

X. Crkva Gospe od Karmena

1) Dumne od Danača, Sigurata
od Tri Crkve; 2) Školske Sestre; 4)
Sestre Milosrdnice sv. Vinka; 5) Služ-
benice Milosrđa s Pila.

XI. Ispred Crvenog Križa

Zenska katolička kulturna društva
1) Anica Bošković 2) Društvo Gospe
od Milosrđa 3) Kršćanske Majke.

Domagojci(-ke) te Križari(-ce) iz
svih župa pridružit će se kod zbira-
lišta ostalim Domagojcima i Križari-
ma.

 

EUHARISTIČNI SIMBOLI

Simbolika je stara kao i ljudski rod.
U njoj se skriva mudrost, jakost, lje-
pota ljudske misli. Zapravo je cio
vidljivi svijet simbol nevidljivog du-
hovnoga svijeta. U sv. Pismu očituje
sam Bog u simbolima svoju istinu,
ljepotu i dobrotu. Crkvena liturgija i
umjetnost puna je uzvišene simboli-
ke. To privlači ljudsku dušu i sjedi-
njuje ju s Bogom.

Ovdje ukratko iznosimo euharistič-
ne simbole, koji dolaze u crkvenoj
umjetnosti.

,Stablo života“ u raju zemaljskomu
nosilo je plodove koje su prarodite-
lji jeli za svoju krepost, a naprotiv
bilo im je zabranjeno jesti sa ,stabla
znanja dobra i zla“. O ,drvu života“
govori nam Apokalipsa (22, 1 i d.):
,Pokaza mi rijeku vode žive, bistru
kao kristal, koja izlazi od prijestolja
Božjega i Janjetova, a s obje je stra-
ne rijeke drvo života, koja rađa dva-
naest plodova. Svakoga mjeseca daje
svoj rod i lišće je od drveta lijek na-
rodima“. U umjetnosti se prikazuje
,Stablo života“ s grožđem ili s vise-
ćim hostijama, ili pak sa grčkim slo-
vima A O (alfa, omega), a to je
monogram Krista.

Kruh. Josip Pravedni (iz sv. Pisma)
u mnogim je stvarima tip budućega
Spasitelja. Josip sniva o snopovima
žita i spasava narod od gladi za se-
dam godina. Kad se radilo o prehra-
ni, faraon bi govorio: Hajdete k Jo-
sipu! Josipove žitnice bile su ,kao
more“. Melkisedek, kralj i svećenik,
prinio je Svevišnjemu za žrtvu kruh
i vino, kad je Abraham oslobodio si-
novca Lota, njegove ovce i pastire

od lupeških knezova. Isus je po rije-
či proroka, svećenik po redu Melki-
sedeka, koji sebe neprestano žrtvuje
u prilikama kruha i vina. — Stari su
Židovi držali u svetinji nad svetinjom
hljebove (panes  propositionis), što
jasno simbolizuje sv. pričest u našim
crkvama. Židovi su žrtvovali Bogu
brašno a naša je žrtva ,Kruh nebes-
ki“, — Prorok llija legao je pod
smrekom shrvan od gladi i zaspao,
ali mu anđeo donese kruh i vode.
Od toga je prorok živio osam dana
i pošao na svetu goru. Kruh llijin je
jasan simbol sv. popudbine prije od-
laska s ovoga svijeta u nebeski Sion.
— lsus čini s kruhom dva velika ču-
desa, a to je bio očevidni simbol pri-
česti, kako je on sam kazao u uzvi-
šenom govoru u Kafarnaumu. — Kruh
u košari dolazi već u katakombama
kao znak euharistije. Kasnije se tak-
ve košare nalaze u kapitelima ro-
manskih i gotskih crkava sa grožđem
ili drugim voćem, koje ptice (t. j. krš-
ćani) zoblju, a isto znače. Isus je za-
ista ,Kruh živi koji je s neba sašao“.

Grožđe i vino. Isus nazvao je sebe
čokotom (panjem). Ujedno je On bot-
rus Engadinus (grozd iz Eugasina).
Grožđe se pretvara u vino, a iz vina
krv se čini“ Isusova. Veliki grozd
koji su Jona i Kaleb donijeli iz obe-
ćane zemlje pred Izraelce, tip je o-
tajstva sv. pričesti. U katakombama
i kasnije na ciborijima nalaze se pti-
ce (obično golubovi i pauni) koji zeb-
lju grožđe. To označuje kršćane i
pričest.

Nastavit će se.