Strana 2 Povodom blagoslova novih orgulja u Katedrali Kršćanski je poziv: život duha, čež- nja za onim što je duhovno. Kako je suvremeno i potrebno bacati taj apel u svijet osobito u doba materijalizira- nja svih duhovnih vrednota ! Kršćanski nazor ma svijet ne može a da se ne formira na bazi duha. I kako kršćanin obasjan vjerom dokazuje vitalnost du- ha, pruža primjer njegovih uzvišenih uspona baš onda kad umom i osjeća- jem leti po svijetu duhovnih, nebeskih istina, dogmatskih i moralnih vredno- ta! Kršćanska misao i kršćanski osje- ćaj, po naputama Krista, Začetnika krš- ćanstva, dolazi do svog izražaja oso- bito u mjestu duhovnog općenja s Ocem nebeskim — u crkvi. Pa i u crkvi duh i ono što je duhovno ima primat, a ono što je materijalno jedino je pozvano da pomogne duhu. Postu- lat je sensibilnog elementa u čovjeku da život duha (istine i ljubavi) izrazi sensibilno. Glas ljudski mu za to naj- bolje pristaje. On sadrži minimum ma- terije. Služeći se glasom, rječju život duha je najmanje skučen, otešćan. Povijest nam je zabilježila da su meki neovlašteni bili pozvali glazbene instrumente u crkvu, da zamijene ljud- ski glas. Uzaludno. Duhovnost smisla riječi i osjećaja što ih bali ljudska riječ ističu se nad materijalnosti. To osobito vrijedi za vjerske istine i vjer- ske osjećaje. Izražaj je instrumenata općenit, nejasan, bez stalnih granica, više manje mrtav. Bio ne znam kako proživljen od umjetnika instrumentu uvijek fali jasnoća izražaja riječi i is- krenost unutarnjih osjećaja pravog pje- vača. Nijedan instrumenat ne će uspjeti da adekvatno reproducira žive nianse ljudskoga glasa. Razumljivo je da je i Crkva svojim autoritetom u crkvi dala prednost vo- kalnosti. Liturgija upotrebljava glazbu kao integralni dio svečanih obreda, a instrumentalna glazba igra jedino dru- gotnu, ukrasnu ulogu. : ,Dolikuje se, veli Pijo XI, da u sve- tištu odjekuje živi glas: glas naime klera, pjevača, puka, više nego instru- menata“ (,Divini cultus“). Značajno je što o tome veli Wagner, koji ne može biti optužen radi nametanja klerikalnih nazora. On lojalno priznaje, da ,prvi korak k rasulu prave kat. črkv. glazbe bijaše uvagjanje orhestralnih instrume- nata u crkvu. Po njima i pomoću nji- hove uvijek samostalnije upotrebe na- metnuo se i vjerskom izražaju neki seksualni nakit, koji je vrlo mnogo škodio i pogubno utjecao na samo pjevanje. Virtuoznost instrumentalista izazvala je i pjevače do jednake vir- tuoznosti i ubrzo se posve ušuljao u crkvu svjetski operni ukus“ (,Gesam- melte Schriften und Dichtungen Il“ Leipzig 1897). Slijedi. PISMA IZ CAVTAT. Mlada misa. Na blagdan sv. Petra imali smo rijetko slavlje. Fra- njevac mladomisnik O. Nikola Orlić došao je iz Dubrovnika da reče svoju prvu Misu u našem mjestu. Kako je on po svojoj naravi skroman tako je htio i to obaviti tiho i nesmetano po- božao u svom prvom velikom činu. Oičitao je Misu u samostanskoj crkvi uz silno mnoštvo svijeta. Preko Mise je mjesni Pjevački Zbor pjevao na- božne pjesme, a po Misi slijedilo je skromnom ifranjevcu ljubljenje ruku i čestitanje. Babinopolje na Mljetu. Kako svake tako i ove godine naša osnovna škola pod vodstvom agilnog i hvalevrijed- nog učitelja g. Pava Dobroevića, pri- redila je u Babinu polju, danas na dan sv. Ivana veoma uspjelu zabavu sa biranim slijedećim programom: 1) Diž. himna. 2) Mladome kralju, deklm. 3) Pred konac godine, monolog. 4) Proslov, deklam. 5) Mudra presuda dramatizacija štiva. 6) Braća, pozor. slika. 7) Zdravlje je najveće blago, dramat. štiva. 8) Najbolji, dekim. 9) Parnica zbog duda, dramat, štiva. 10) Tri riječi, deklam. 11) Prisjela mu šala, šaljiva igra u jednom činu. 12) Rodi- telji, deklam. 13) Gospodin i seljak, igra za dvoje djece, 14) Sirotica, igra za dvije djevojčice. 15) Bog stvoritelj deklam. 16) Proste vježbe muške djece. Zabava je počela u 3 i i po sata i obnovljena u 6 sati. Oba puta dvora- na je bila dupkom puna odlične pu- blike, Izvagjanje programa kao i ras- položenje diletanata (te naše djece) ostavili su najljepše utiske na publiku koja se osjećala ugodno raspoložena i svaku tačku programa popratila akla- macijom. Materijalni prihod je veoma zadovoljavajući i ide za potrebe naše škole. Tako je ova zabava odlično us- pjela u svakom pravcu. — Osjećamo se dužnim da zahvalimo mašem vri- jednom učitelju g. Dobroeviću na nje- NARODA govom uvjek ustrajnom i požrtvovnom radu, koji nije nikad propustio Na- rodni ni Državni blagdan da dostojno proslavi iste, bilo sa obilnim i biranim deklamacijama od naše djece ili ličnim predavanjem. Roditelji. VITALJINA. /dealni rad mladog učitelja. Osuovna škola kakova je da- nas na selu ne odgovara potpuno svo- joj svrsi. Škola kao da je više za na- uku, matematiku, historiju i dr. nego za seoski život. Naš mladi učitelj g. Nikša Baća zmao je praktički ovom nedostatku doskočiti. Premda mu djeca ne zaostaju u naukovnim predmetima to je divota pogledati kako djeca sa razumijevanjem prate ručne radove, pjevanje, tjelovježbu, kako se uče sklad- nosti i plemenitosti srca. Duh učitelja osijeva na djeci. Ono što je ostalim školama ahilova peta, poljoprivreda, to je naš učitelj usavršio sa svojim vrtom. Školski vrt je sada uregjen kao lijepi park, postao je opitna stanica za razne poljodjelske kulture, što djeca pronose na svoje baštine. Osim škole g. učitelj apostoluje i po privatnim kućama. Milota ga je pogle- dati gdje pohagja svoje bolesne mali- šane, povija im rane, hrabri ih, sokoli i upućiva kako će higijenski živjeti. I naš g. učitelj postao je kao pomoćni ljekar u selu, Savjetuje narod u mno- gim stvarima pa ga i narod poštuje, ljubi i odličao ocjenjuje. Ovakih intelektualaca koji ljube selo treba našemu narodu. Želimo da na- gje što više sljedbenika u tom staležu. A ILDA VIDAK učiteljica dječijeg zabavišta i ŽIVAN STANOJEV općinski činovnik vjenčani Prigrevica Sv. Ivan 3. VII. 1937. Vrijedi kao direktna obavijest. ,NARODNA SVIJEST“ 7 Srpnja 1937 Broj 27 Smrt nadbiskupa Dra A. JEGLIĆA Prošli je petak od jutra nenadano umro u cistercitskom samostanu u Stični nedaleko Ljubljane Mons. dr. Antun Bonaventura Jeglić. U pone- djelnik mu je bio veličanstven pogreb u Ljubljani uz sudjelovanje velikog mnoštva svijeta. Biskup Jeglić premi- nuo je u dubokoj starosti od 87 go- dina. Slovenski je narod izgubio jed- nog od najvećih ljudi. Jeglić je refor- mator vjerskoga, nacionalnoga i soci- jalnog života slovenskog naroda. I na- ma Hrvatima je biskup Jeglić učinio mnogo dobra. Šesnaest je godina ne- umorno radio u Sarajevu. God. 1882 bio ga je pozvao tadašnji vrhbosanski nadbiskup Stadler u Sarajevo, te ga imenovao za kanonika. U Bosni je dr. Jeglić vršio razne važne službe i ba- vio se je vrlo opsežno crkvenom pu- blicistikom. U Sarajevu je dr. Jeglić stekao veliki ugled. God. 1898 bio je od sv. Stolice imenovan knezom bis- kupom u Ljubljani i na tom je viso- kom crkovnom položaju ostao sve do pred nekoliko godina, kada je radi svoje slabosti i starosti na svoju molbu bio od sv. Stolice riješen te dužnosti, ali istodobno bi mu podijeljen nadbis- kupski naslov. Nek mu je vječna slava! e vw . Natječaj Hrvatskog ev Radiše Hrvatski Radiša raspisuje natječaj za 17 mjesta, koja se imadu popuniti u Zadužbinskom Domu Celestine Ros- cher u Donjem Miholjcu i to: 5 besplatnih, 5 sa opskrbom od 200 Din. mje- sečno. 7 sa opskrbom od 500 Din. mje- sečno. Na besplatno mjesto prima se pr- veustveno siročad iz sreza D. Miholjac. Na ostala mjesta primaju se pitomci, koji žele polaziti osnovnu školu, a za- tim gragjansku školu, te se nakon to- ga posvetiti jednom privrednom zvanju. Za daljoju privrednu izobrazbu ovih mladića pobrinuti će se Hrvatski Ra- diša. U domu dobivaju djeca potpunu obskrbu i stoje pod stručnim nadzo- rom Sestara Sv. Križa. Za odijelo, o- buću i školske potrepštine imadu se brinuti roditelji. Reflektanti neka najkasnije do 15 jula ove godine podnesu vlastoručno pisano i nebiljegovane molbe na Sre- dišnjicu Hrvatskog Radiše Zagreb, Lor- kovićeva ul. 1, koji će ove molbe us- tupiti upravi Zadužbine, a ova će sa- općiti natjecatelju primitak, dan dolas- ka i sve što je sa školom u savezu. Molbi treba priložiti: 1. Krsni list, 2. Svjedodžbu zavičaj- nosti. 3. Svjedodžbu o liječničkom pregledu. 4. Svjedodžbu o svršenom 4 razredu osnovne škole (ovu samo oni pitomci, koji žele nastaviti nauke u gragjauskoj školi) 5. Izjavu rodite- lja, da će dječak poslije svršetka os- novne i gragjanske škole posvetiti se jednom privrednom zvaniu, koje bude ogovaralo njegovim duševnim i tjeles- nim sposobnostima uz preporuku mjes- ne organizacije Hrvatskog Radiše. Središnjica Hrvatskog Radiše. Kotor. Još nešto o ,Glasu Boke“. U zadnjem broju ,Glas Boke“ se osvrnuo sa još nekoliko uvredljivih refleksija na pisanje katoličke štampe. Ona je uprav u detalje ilustrirala, ko- liko u ,Narodnoj Svijesti“ toliko u Hrvatskoj Straži“, duh i mentalitet .Glasa Boke“, bez izvrtanja, na osnovu samog pisanja ,Glasa Boke“. Ko je samo pratio pisanje ,Glasa Boke“ i katoličkih (ne ,klerikalnih“) listova, mogao se lako osvjedočiti, da s naše strane nije bilo nikakvih tendencija na klevetu. Mi smo bili u punom pravu da odbijemo napadaje ,Glasa Boke* na katoličko svećenstvo, pa ćemo tako postupati u svakom slučaju, kad god se ti napadaji ponove, da bolje anali- zujemo onu ,pitku vodu“ iz koje piju vjernici“ ,Glasa Boke“. Ne bi se taj »vjernik“ ni danas osvrnuo na napa- daje na konkordat, da se nije osjetio primoran pisanjem katoličke štampe. Uostalom ,vjernik“ smatra za potrebno da i dalje ostane anoniman, i ničim ne ispravlja svoje prijašnje držanje. Mož- da je i to ,u interesu javnog zdrav- lja“. Katolička štampa nije umakla stvarnoj polemici sa ,vjernikom“, ne- go mu je detaljnim osvrtom dokazala, da on nije vjernik, nego meprijatelj svoje Crkve. Otkupna akcija za ,Domagojsku“ zastavu. Hrvatsko Katoličko Gjaštvo ,Doma- goj“ u Dubrovniku blagoslovit će pri- godom jubilarnog Kongresa »Doma- goja“ u Dubrovniku zastavu svojih srednjoškolskih organizacija, kojoj će iz blagonaklonosti kumovati gja Zlatka Sessa maša uvažena kulturna radnica. Ovom prigodom društvo je povelo akciju za otkup zastave i zlatnih slova ma istoj, našto je gragjanstvo pokazalo velike simpatije i zanimanje za ovo agilno i danas toliko potrebno društvo hrvatskih katoličkih gjaka. U ovo nekoliko dana dali su svoj dar: Dr Josip M. Carević, biskup 100 din. Rusko Katica 60 din. Po din. 40 Bra- canović Rugjer, Goazi Katica, Brbora Baldo i Mladinov Danica. — Po 20 din. Tonko Ljuba, Šikić Celestin, Bje- lovučić Zvonimir, Diraka Josip, don Karlo Capurso, don Dušan Mičić, don Niko Gjivanović, O. O. Dominikanci, don Božić Ivo, Fabris don Miće, dr. Svilokos Vicko, Svilokossi Vlaho, Po- ković Antun, Kulušić Miho, Veramenta Gjuro, Kukuljica Ivo, Šikić Živko, Do- vranić Ivo, Njirić, Cvjetković, Bakula Mato, Alfirević L., Kristović Pero, gja Aaggeli, Divizić Marija, Hajdić Rudi i don Vicko Lisičar. Po din. 10 don Spaso Fabris, don Jerko Kovačević, Stamać prof. Viktor, kojima dubrovač. organizacije Hrvat. Katolič. Gjaštva »Domagoj“ i ovim načinom zahvaljuju, obećajući da će i nadalje kao i do sada raditi na provagjanju svoje lo- zinke: Bog, Hrvatski Narod, Soci- jalna Pravda, opravdavajući tako ne- podjeljene simpatije koje uživaju u na- šem gradu kao i u čitavoj našoj Hr- vatskoj domovini. — (Slijede daljnji popisi darovatelja).