Broj 31
Naijmiliji gosti Dubrovnika
Dr. Srebrić
biskup krčki
Dr. Viktor Burić
biskup senjsko-modruški
Dr. Nikola Dobrečić
primas srpski
Miho Pušić
biskup hvarski
Dr. Hijer. Mileta
biskup šibenski
+NARODNA SVIJEST« 18 srpnja 1937
In Euharisticum Congressum
DUBROVNIK HABITUM DIEBUS
Sacra lux fulget, fenebrosa quaeque
Mentis et cordis fugitant remote;
'Dalmatae terrae sinuata ripa
, Gestit amoena.
Adriae nostri pretiosa gemma,
Civitas praestans, celebris Dubrovnik,
Cum tuo divo Blasio patrono
Corde ligata,
Proximas gentes simul ac remotas,
Non prius dicto modulante cantu,
Congrega Christo latitanti in alma
'Eucharistia.
Grande portentuml cereris sub orbe
Tota ite
corona,
Viva mafestas Hominis Deique,
. Christus lesus!
15—18 VI 1937
Contfitebor tibi, Domine, in toto
corde meo, in consilio justorum
et congregatione. (Ps. 110).
Ipse Servator, Cibus et Redemptor
Gentium, aeterni Soboles Parentis,
Virginis Matris paziter pudico
Sangvine Natus.
Hle rex regum, superumque princeps,
Judicum judex et origo juris,
Fous boni, recti, saliens sophiae
Lympha perennis.
Eja, divinum resonate nomen,
Virgines purae, puerique casti;
Vosque queis raro veneranda canent
Tempora crine.
Inelytum sacris celebretur hymnis
Numinis corpus, sine fine sanctum,
Atque caelestes epulas canora
Musica laudet!
D. Livbić
Strana 3
N. Subotić (Split)
Euharistija i liberalizam
Liberalizam nije. jedinstven sistem. To
je >tohu-va-bohu« svih mogućih struja,
koje imaju svoj zajednički izvor: pogan-
ski humanizam, koji je postavio kult čo-
vjeka neodvisna od moralnih obveza
kršćanske objave i — protestantizam,
koji je na ruševinama crkvenog katolič-
KOg auktoriteta oborio duhovno jedin-
sivo Evrope i uveo kult neobuzdanog
antisocijalnog subjektivizma.
liberalizam nema jedinstvenih pozitiv-
nih moralnih načela. Ljudi koji vjeruju
samo u ličnu materijalnu korist prihva-
ćali su od iskona liberalizam i njegove
fraze, jer on daje sankciju svim njihovim
živinskim nagonima i činima. Liberalizam
ili slobodarstvo je riječ, koja je vazda u
ustima čovjeka, komu je pravi moral pre-
tijesan za njegov život. Liberalcem može
! da se nazivlje i onaj seoski skitac i bez-
poslica, koji rasiplje svoje vrijeme, zdrav-
lje, blago i čast u krčmi, neurednoj za-
bavi i u zulumu i prkosu svake vrsti na
štetu svoga bližnjega. | onaj seoski »tr-
govčić« i onaj iseljeni »amerikanac« koji
uopće prezire svoje vjerske dužnosti, kr-
stio se nekoć imenom liberalca i umio je
kazati: »šta je druge stalo za menel Ja
sam slobodan čovjek, imam para, mogu
da radim što me volja i niko nema pra-
va da mi veže ruke kojekakvim popov-
skim moraloml« Liberalac se zvao ne-
koć i onaj student, koji neće da se drži
šeste zapovijedi Božje, nego zanema-
ruje knjigu, nema straha Božjega i na
račun knjige i zdravlja raskalašenim vla-
danjem uništava svoju mladost. Tu svoju
liberalnu »slobodu« opravdava tvrdnjom,
da je moral za znanost mrtva stvar, da
je etika plod evolucije i da je opravdana
samo sloboda misli i djela.
Sadržaj liberalizma se mijenja prema
pojedincima koji ga prihvaćaju kao na-
čelo svoga života prema modi — a to
ie prava beznačelnost i bezkarakternost,
Jer nema karaktera bez stalnih kršćan-
skih etičkih principa. Liberalac može da
se zaustavi pred zločinom samo pomoću
krute policajne sile i kriminalnih zakona
koje on na stotinu načina izigrava.
Liberalizam je, kako to historija tuma-
či, sasvim opasna struja, pogotovo onda
kad se hvasta sa cimerom demokracije,
koju on shvaća u smislu neograničene
lične slobode bez obzira na dužnosti
pojedinca prama zajednici, odnosno
prama javnom dobru i napretku. To je
demokratizam koji je tako daleko od
kršćanskog demokratizma kao Nietzsche
od kršćanskog milosrđa. Njegova je
»sloboda« tako daleko od prave ra-
zumne slobode kao kartaš u Montecarlu,
koji samo kroz jednu noć opljačka dru-
gove za koji milion od rada našeg po-
štenog seljaka, koji sa svojim žuljevima
teško ali pošteno hrani sebe i svoju
djecu.
Jedini ustuk proti liberalizmu koji da-
nas prilazi u komunističke redove, jest
presv. Euharistija. Jer ta sveta i zajed-
nička gozba postavlja u središte ljudskog
života Boga-Čovjeka, onoga, koji jedini
može da nam dade pravu vrhunaravnu
hranu i pravi smisao života.
Na euharističnoj gozbi ljudi se osje-
ćaju braća. Nije moguće nekoga upro-
pastiti s kojim sjediš za istim stolom i
jedeš isti i to božanski kruh. Samo Euha-
ristja daje moralnu snagu proti poro-
ka našeg vremena, nadasve komu-
nizmu i liberalizmu. Jer u sv. Euharistiji
istom ne vidimo nego osjećamo istinu,
da se moralne krize ne mogu riješiti si-
lom, nego moralnim preporodom. Zato
je zaludu mišljenje, da će liberalna de-
mokracija bez kršćanstva i bez sudjelo-
vanja milosti svetih kršćanskih Tajna _iz-
vući društvo iz današnjeg meteža. Oni
se mogu poslužiti — kao neprijatelji krš-
ćanske obnove — samo silom, dok mi
crpimo snagu i dužni smo je crpiti na
izvoru Presv. Euharistije.
>Ja sam kruh životal« reče Krist. Bez
kruha propada svaki organizam. Taj
kruh nam daje samo naš božanski Spa-
siteli, o komu onako sugestivno reče sv.
Pavao: »Meni je življenje Krist«. Zaludu
je tražiti drugog života izvan Njega.
Povijest naroda i gradova nam je to i
previše dokazala: kriza nastaje netom
ljudi prekidaju svoje odnošaje prama
euharističnom lsusu.
Mimo nas prolaze mogućnici
svijeta: Napoleoni, Bismarcki, Gam
Vilimi Il, Mikole II, Morgani, Rocke ri,
Hitleri, Staljini i drugi silnici. Prolaze mu-
draci tipa Feurbach i Hackel sa
znanostima. Prolaze oholice i p
sa svojim častima, prc
i Grete Garbo sa svojim ljer
udobnostima. Gledamo ogromn
i nove gradske Babilone. Mimo r
lazi raskoš flore, nadasve cv
sjaj i beskonačnost zvijeda i nj
da. Prolaze i nemožemo ih z
kazati: fo je moja sreća. A m I
a samo jedna čestica presv. Euharistije
predstavlja neizmjerno viš
ristije prihvaćamo ko S
svel izvan Njega sa
Naš seljački na i
zdrav u koliko živi sa Euha
bilo vazda. Zato su temelji k
jaki u seoskoj porodici nada
cije, jer ne žive m
rodom, jer se pogledima na
kom odvaja od narodn
može biti prave demok
g nar
: Eugen K
Vojnović, Vitezić, Miho Pavlin
Strosmajer, Prodan i drva
gore. Nepoštenje i op
tici, korupcija javne up
škola bez vjeronauka, nuc
i umjetnosti, ateistička d
to gorki plodovi nekoć
sonskog liberalizma, k
cuskoj, jolskoj i k
nizmom
»Novosti«) stvaraju fa
fronte«. To su povlastice
laissez passer«) koje z
javnom životu traži li
kapitalizam. Na ljutu
borba proti polutansi
ličnog poštenja. U E
onaj blagi melem, ko
najdublje rane našeg ispaćenog
čeničkog hrvatskog naroda.
Ko je kriv, da je u našem narod
nekle skliman eli
ta i d f
iše pri javnim sablazni
i javne ćudorednosti
sezone? liberalna inteligen
dao i daje sankciju stranom
kapitalizmu da poput proždrljiva
sve to više stišće našu javnu up
je dao slobodu, da je sve mo
slobodno proti svećenstvu,
štvu kat. crkve? Liberaliza
da škola slabo uzgaja mla
lizam.
A taj liberalizam neka bude onaj cili,
proti kojemu se moraju moralnim sred-
stvima dizati ljudi napojeni na izvoru
Presvete Euharistije.
sv .,
Kap. $, Gviličević
Pomorski agent i mešetar
Split, Radićev trg 7
Špedicije, ocarinjenja, ukrcaj-iskrcaj,
prevozi, osiguranja, intervencije i t. d.
-
Telefon interur. poslovni i privatni
3-60. — Telegrami: CVILIČEVIC
Zastupstvo i skladište auto-
mobila, motocikla, bicikla, ra-
dioaparata. šivoćih mašina
Mbert Perasić
Split, Zagrebačka ulica 4 telefon 2-58
Tražite obavijesti.
Konkurentne cijene.
MEETSONSS TOKEN STANA
Gi