TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

OI RJNRNNRRR,IJŠNJS INI PI RI, SNJ. SINJIN RNNISSINSNSSJS O

Narodna Svijest

 

 
 
  
 
 
 
   

 

GOD. XIX — BR. 32

DUBROVNIK, 23 Srpnja 1937

CIJENA Dion. 150

Dani nezanamćenoo vjerskog i narodnog slavlja

15 hiljada u procesiji — 50 hiljada učestvuje Euharistijskom slavlju

Euharistijski su dani minuli i osta-
vili za sobom uspomenu, koja se ni-
kada izbrisati neće. Dubrovnik je u
ovim danima doživio toliko dobra, sveta
i vesela, da dosada nešto slična nije
bilo, a Bog zna, hoćeli toga toliko više
ikada biti, O tome je uvjeren svaki onaj,
koji je imao sreću pratiti i zapažati
ono, što se je za vrijeme Euharistijskog
kongresa zbivalo i odigravalo.

Dubrovački Euharistijski kongres bio
je ovogodišnja najveća i najveličanstve-
mija vjerska priredba i manifestacija
hrvatskog naroda i po sadržaju i po
obimu.

Program ovcg Euhar. kongresa obu-
hvatao je toliko toga, da je bila prava
vjerska, kulturna i narodna manifesta-
cija. I sve se je do u tančine izvršilo
prema prvim predvigjanjima i zamislima.

Dubrovačka biskupija može biti po-
nosna, da je slijedeći upute i podu-
pirući osnove svog obljubljenog Nat-
pastira, ostvarila ono, čemu se moraju
diviti svi naraštaji grada i biskupije
Sv. Vlaha, zatim dalmatinskog primorja
i svega hrvatskog naroda.

Daljnja priprava.

Prema zamisli i programu, što ga je
stvorio dijecez. biskup netom je došao
u Dubrovnik, započelo se je pred 7
godina najžilavije raditi oko organizo-
vanja euharistijskih kongresa po poje-
dinim dekanatima.

Radišni i duhom Božjim napunjeni
bipok. O. Michieli D. I. ustanovio je
Vojsku Srca Isusova po svim župama
u biskupiji, I održani su dekanatski
euharistijski kongresi u Pridvorju za
konavoski, u Korčuli za korčulanski,
u Stonu za stonski, a u Orebiću za
pelješki dekanat. Svaki od ovih kon-
gresa vanredno je uspio i na učesnike
ostavio najljepše uspomene.

Na koncu je imao da dogje na red
i dijecezanski Euh. kongres u biskup-
skoj residenciji, lijepom Dubrovniku.

Prep. dalmatinski episkopat zaželio
je i odredio, da dubrovački ovaj euhar.
kongres bude kongres za sve dalma-
tinske biskupije. Stoga su, osim u du-

brovačkoj osnovani pripravni odbori.

takogjer u ostalim primorskim bisku-
pijama.

Organizacija Radnog odbora.

U samom Dubrovniku sastavljen je
Radni odbor već mjes. septembra 1936 g.
Konstituirani su slijedeći pododbori :
1) za vjersku pripravu; 2) za liturgiju
i crkvenu umjetnost; 3) za procesije ;
4) za staleške propovijedi; 5) za vanj-
ske priredbe; 6) za nres i dekorisanje
grada; 7) za kongres Domeagojskog
djaštva; 8) za Križarski tečaj i zbor;
9) za izložbu crkvenih paramenata i
predmeta; 10) za katoličku štampu ;
11) za karitativnu akciju; 12) za uko-
načivanje; 13) za prehranu; 14) za
vanjske priredbe; 15) za zborovanja;
16) za financijska sredstva; 16) za sa-
obraćaj,

Aparat sa ovim pododborima pokre-
muo se je i marljivo radio punih 9

mjeseci, Održavane su sjednice poje-
dinih pododbora i skupne za cjelokupni
Radni odbor. Sve je sjednice vodio i
svima predsjedao sam dijecezanski bi-
skup lično ili po svom zamjeniku.

Molitvena akcija započeta je po svim
župama u biskupiji odmah u prvom
početku. Svaki je mjesec bila posebna
euh, pobožnost pred izloženim Sveto-
tajstvom i propovjedi za uspjeh euhar.
kongresa. Posvuda su održane zavjetne
procesije. Povedena je i sabirna akcija
po školama i župama u biskupiji. Vjer-
nici su se u svemu i rado odazvali
pozivu svog biskupa prema silama.

Neposredna priprava na Euharistijski
kongres bio je euharistijski dan, 11. VII.
Megjutim su se vršile priprave za što
brojnije učestvovanje vjernika danima
euharistijskog slavlja.

Širi odbor.

Kad su u glavnom bile gotove sve
priprave od strane Radnog, pristupilo
se je konstituiranju Šireg, raprezenta-
tivnog odbora. Na čelo ovog Odbora
stupio je g. dr. Miho Skvrce, pretsjed-
nik Bratovštine presv. Olt. Sakramenta
i član dijecezanskog peimanentnog
Odbora za euh. kongrese. Podpred-
sjednici su bili g. dr. Vicko Svilokos,
odvjetnik, g. Autun Tuta, mehaničar i
g. Antun Miloslavić, seljak. Širi je od-
bor na blagdan Tjelova ov. g. izdao
proglas vjernicima grada i biskupije
sv. Vlaha.

Prevozna sredstva.

Interes za Euh. kongres bio je po-
svuda već u početku velik; ali što se
je više približavslo vrijeme slavlja to
je i zanimanje postajalo sve veće. Oda-
svud su stizali glasovi, da se marod
sprema, da u velikom broju prisustvuje
ovom slavlju.

Da bi se moglo providjeti za što
sigurnija potrebna prevozna sredstva
na vrijeme se je stupilo u pregovore
sa Dubrovačkom i Jadranskom plovid-
bom, od kojih su se kao i ostalih pa-
robr. društava i Ministarstva saobraćaja
postignuli popusti od 50%. Za učesnike
pak iz Dubrovačke biskupije nabavljeni
su posebni parobrodi.

Ukonačivanje i prehrana
predstavljala je teži problem uzevši u
obzir, da je Dubrovnik dosta ograni-
čen u posjedu prostora za ukomačiva-
nje većeg broja učesnika. Stoga se je
postiglo od Ministarstva prosvjete, tr-
govine i industrije te od gradske op-
ćine stavljanje na raspoloženje svih
državnih i općinskih škola. Za one pak,
koji su reflektirali na privatne sobe re-
zervisali su se u gradu stanovi i sva-
komu je poslana cedulja sa oznakom
gdje mu je odregjeno da stanuje i uz
koju cijenu. Za prehranu se Odbor
nije mogao posebno zauzeti te sam
odrediti gdje će se tko hraniti s razlo-
ga, što nije mogao ni uz najbolju volju,
da na vrijeme ima tačan broj učesnika.
Megjutim se je pobrinuo, da gostione
dadu kongresistima popust od 20% uz
prikaz legitimacije.

Doček biskupa.

U srijedu, 14. VII. bio je dan uvoda
u euharistijske svečanosti. U 6:30 s.
posl. podne organiziran je svečani do-
ček preuzv, gg. biskupima dr. Mileti i
Mons. Pušiću. U Gruž su otišli da ih
dočekaju generalni Vikar sa predsjed-
ništvom i nekolicinom članova Odbora
Euhar. kongresa. Na Pilama je doče-
kao visoke crkvene dostojanstvenike
dijecez. biskup sa gradonačelnikom g.
Rugjerom Bracanovićem. Bili su tu
brojni predstavnici svjetovnog i redov-
nog klera, katolička vjerska i prosvjetna
društva i veliko mnoštvo gragjana sa
Gundulićevom glazbom na čelu.

Čim se je pojavila povorka Doma-
gojskih djaka sa automobilima u ko-
jima su bili visoki gosti lumbardijeri
su sa gradskih zidina počeli pucati,
glazba je svirala a masa je priredila
burne ovacije duhovnim natpastirima
koji dolaze da svojom prisutnošću uz-
veličaju naše Euharistijsko slavlje. Ve-
ličanstvena je povorka, nakon dobro-
došlice izrečene od dijecez. biskupa i
gosp. gradonačelnika otpratila biskupe
do biskupskog dvora.

Otvor Kongresa.

Nakon toga slijedio je u Katedrali
svečani otvor Kongresa. Preuzv. ordi-
narij održao je zanosan govor, nakon
čega sazvana je pomoć Duha Svetoga.
Kod davanja blagoslova sa Presvetim
lumbardijeri su pucali počasne salve,
a sva zvona u gradu slavila su u čast
Onomwv, koji će se slijedećih dana u
presv. Euharistiji na osobiti način što-
vati. Zatim je Gundulićeva glazba odr-
žala koncerat pred sv. Vlahom, dok je
na Srgju zablistao u večernjoj tami
rasvijetljen monumentalni križ.

Trodnevnica u katedrali

U četvrtak (15, VII), petak (16. VII)
i subotu (17. VII) održane su svečane
pontifikalne službe Božje ovim redom:
prvi dan u crkvi Male Braće služio je
šibenski biskup, preuzv. g. Mileta,
drugi dan u crkvi otaca Dominikanaca,
hvarski biskup, Mons. Pušić, a treći u
katedrali, senjski biskup, g. dr. Burić.
Ovaj treći pontifikal bio je na glago-
lici. Pjevao je Crkveni Pjevački Zbor
sv. Jeronima iz Hercegnovoga skladno,
spremno i precizno. Svaki od preuzv.
gg. biskupa održao je prigodnu i kras-
mu propovijed, koja je ujedno bila i
najzgodnija priprava na zajedničku sv.
Pričest, koja je prvog dana bila za
muškarce, drugog za ženske a trećeg
za djecu. Uvečer svakog dana bila je
propovijed i blagoslov. Propovijedali
su vIč. don Stijepo Kusijanović: ,Eu-
haristija i kat. Akcija“; don Ivo Čuču-
ković: ,Euharistija i misijska zadaća
crkve“ i don Ivo Petković: ,Euharis-
tija i crkveno jedinstvo“. Sva su tri
propovjednika propovjedala na zado-
voljstvo i priznanje brojnog slušatelj-
stva.

Tajna sv. Mise.
Domagojski gjaci i ženski odio Crkv,
Pjev. Zbora prikazivali su u četvrtak,

15. VII u crkvi Male Braće Calderon-
Kralikovo djelo ,Tajne Svete Mise“,
Ovom tako zgodnom predstavom od-
lično su se afirmirali naši gjaci orga-
nizirani u Domagoju. Na prisutne je
djelovala sugestivno i pobožno.

Oratorij ,Stvaranje svijeta“,

Naječa muzička atrakcija bila je bez
sumnje izvedba Haydnova
»Stvaranje svijeta“. Treba istaknuti, da
je ovo i jedan veliki korak dalje u
napredovanju ma muzičkom polju u
Dubrovniku. Ma da se Dubrovnik mo-
že ponositi plodnim muzičkim životom
ipak je ovo bila prva prigoda, kad se
je pokušalo izvesti oratorij. Ostvare-
nje ove namisli zahtijevalo je mnogo
rada, truda i požrtvovnosti, koju su
hvalevrijedno doprinijeli svi izva
članovi Dubrovačke Filharmonije, Crk
venog Pjev. Zbora, ,Dubrave“ i ,Gun-
dulića“, a na prvom mjestu zauzetni
M.o Josef Vlach-Vruticky i g. Antun Gji-
vanović.

Ovo klasično djelo napisano je za
soliste, zbor i orhestar. Obragjuje onaj
odlomak Sv. Pisma, koji govori o stva-
ranju svijeta. Kao solisti nastupili su:
g.ca Nada Tončić, sopran i g.ca Elsa
Karlovac alt, članovi zagrebačke opere;
zatim g. Žitomir Domančić, tenor, g.
Gaetano Povia, bariton i g. Humbert
Fabris, bas. G.ca Nada Tončić, taj sla-
vulj naše zagrebačke opere osvojio je
simpatije mnogobrojne publike, koja
je kod obiju izvedaba, dne 16. VII i
18. VII. ispunila i zadnji kut prostra-
ne dominikanske crkve, Ljepota i um-
jetnički talenat ispoljuje se kod sva-
kog njezinog nastupa bilo u zboru ili
tercetu ili kad sama nastupa; ali kul-
minira kad pjeva onu maivnu ali ne-
besko nježnu ariju u II dijelu, gdje
auktor prikazuje stvaranje ševe i njež-
nih golubova. Na ovom se mjestu na
osobiti način ispoljila vanredna škola
i pravi umjetnički talenat g.ce Nade
Tončić, kad trilerom glasa imitira
gukanje golubova.

U visinama je nježna, slobodna i
fina. Vanrednom se lakoćom popne
do najviših tonova. Ritam joj je kla-
sičan.

G.ca Elsa Karlovac posjeduje ugod-
ni, sonorni i izgragjeni glas alta. Pred-
stavila nam se je u ulozi Eve u Ili
dijelu. Njezin je nastup siguran, arti-
kulacija i vokalizacija savršena, Pjeva
sa punim razumijevanjem i elanom,
Lako se snalazi i u visinama, koji za-
pravo prelaze područje alta.

Koliko g.ca Nada Tončić toliko g.ca
Elsa Karlovac inače su poznate našoj
muzičkoj i ostaloj publici po odličnim
glasovima štampe ali njihovo gosto-
vanje kod nas u Dubrovniku pružilo
nam je prigodu, da sami ustanovimo
kako su ove dvije sile pravi talenti,
koji na dostojan način i u jakoj mjeri
doprinose jačanju ugleda naše zagre-
bačke opere.

Gosp. Žitomir Domančić ima prijatan
glas i nastupa sigurno ma da ne uvi-
jek bez makar i manje bojazni, koja
se ne može nazvati nesigurnošću, E-

oratorija