TAKSA PLAĆENA U GOTOVU OI RJNRNNRRR,IJŠNJS INI PI RI, SNJ. SINJIN RNNISSINSNSSJS O Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 32 DUBROVNIK, 23 Srpnja 1937 CIJENA Dion. 150 Dani nezanamćenoo vjerskog i narodnog slavlja 15 hiljada u procesiji — 50 hiljada učestvuje Euharistijskom slavlju Euharistijski su dani minuli i osta- vili za sobom uspomenu, koja se ni- kada izbrisati neće. Dubrovnik je u ovim danima doživio toliko dobra, sveta i vesela, da dosada nešto slična nije bilo, a Bog zna, hoćeli toga toliko više ikada biti, O tome je uvjeren svaki onaj, koji je imao sreću pratiti i zapažati ono, što se je za vrijeme Euharistijskog kongresa zbivalo i odigravalo. Dubrovački Euharistijski kongres bio je ovogodišnja najveća i najveličanstve- mija vjerska priredba i manifestacija hrvatskog naroda i po sadržaju i po obimu. Program ovcg Euhar. kongresa obu- hvatao je toliko toga, da je bila prava vjerska, kulturna i narodna manifesta- cija. I sve se je do u tančine izvršilo prema prvim predvigjanjima i zamislima. Dubrovačka biskupija može biti po- nosna, da je slijedeći upute i podu- pirući osnove svog obljubljenog Nat- pastira, ostvarila ono, čemu se moraju diviti svi naraštaji grada i biskupije Sv. Vlaha, zatim dalmatinskog primorja i svega hrvatskog naroda. Daljnja priprava. Prema zamisli i programu, što ga je stvorio dijecez. biskup netom je došao u Dubrovnik, započelo se je pred 7 godina najžilavije raditi oko organizo- vanja euharistijskih kongresa po poje- dinim dekanatima. Radišni i duhom Božjim napunjeni bipok. O. Michieli D. I. ustanovio je Vojsku Srca Isusova po svim župama u biskupiji, I održani su dekanatski euharistijski kongresi u Pridvorju za konavoski, u Korčuli za korčulanski, u Stonu za stonski, a u Orebiću za pelješki dekanat. Svaki od ovih kon- gresa vanredno je uspio i na učesnike ostavio najljepše uspomene. Na koncu je imao da dogje na red i dijecezanski Euh. kongres u biskup- skoj residenciji, lijepom Dubrovniku. Prep. dalmatinski episkopat zaželio je i odredio, da dubrovački ovaj euhar. kongres bude kongres za sve dalma- tinske biskupije. Stoga su, osim u du- brovačkoj osnovani pripravni odbori. takogjer u ostalim primorskim bisku- pijama. Organizacija Radnog odbora. U samom Dubrovniku sastavljen je Radni odbor već mjes. septembra 1936 g. Konstituirani su slijedeći pododbori : 1) za vjersku pripravu; 2) za liturgiju i crkvenu umjetnost; 3) za procesije ; 4) za staleške propovijedi; 5) za vanj- ske priredbe; 6) za nres i dekorisanje grada; 7) za kongres Domeagojskog djaštva; 8) za Križarski tečaj i zbor; 9) za izložbu crkvenih paramenata i predmeta; 10) za katoličku štampu ; 11) za karitativnu akciju; 12) za uko- načivanje; 13) za prehranu; 14) za vanjske priredbe; 15) za zborovanja; 16) za financijska sredstva; 16) za sa- obraćaj, Aparat sa ovim pododborima pokre- muo se je i marljivo radio punih 9 mjeseci, Održavane su sjednice poje- dinih pododbora i skupne za cjelokupni Radni odbor. Sve je sjednice vodio i svima predsjedao sam dijecezanski bi- skup lično ili po svom zamjeniku. Molitvena akcija započeta je po svim župama u biskupiji odmah u prvom početku. Svaki je mjesec bila posebna euh, pobožnost pred izloženim Sveto- tajstvom i propovjedi za uspjeh euhar. kongresa. Posvuda su održane zavjetne procesije. Povedena je i sabirna akcija po školama i župama u biskupiji. Vjer- nici su se u svemu i rado odazvali pozivu svog biskupa prema silama. Neposredna priprava na Euharistijski kongres bio je euharistijski dan, 11. VII. Megjutim su se vršile priprave za što brojnije učestvovanje vjernika danima euharistijskog slavlja. Širi odbor. Kad su u glavnom bile gotove sve priprave od strane Radnog, pristupilo se je konstituiranju Šireg, raprezenta- tivnog odbora. Na čelo ovog Odbora stupio je g. dr. Miho Skvrce, pretsjed- nik Bratovštine presv. Olt. Sakramenta i član dijecezanskog peimanentnog Odbora za euh. kongrese. Podpred- sjednici su bili g. dr. Vicko Svilokos, odvjetnik, g. Autun Tuta, mehaničar i g. Antun Miloslavić, seljak. Širi je od- bor na blagdan Tjelova ov. g. izdao proglas vjernicima grada i biskupije sv. Vlaha. Prevozna sredstva. Interes za Euh. kongres bio je po- svuda već u početku velik; ali što se je više približavslo vrijeme slavlja to je i zanimanje postajalo sve veće. Oda- svud su stizali glasovi, da se marod sprema, da u velikom broju prisustvuje ovom slavlju. Da bi se moglo providjeti za što sigurnija potrebna prevozna sredstva na vrijeme se je stupilo u pregovore sa Dubrovačkom i Jadranskom plovid- bom, od kojih su se kao i ostalih pa- robr. društava i Ministarstva saobraćaja postignuli popusti od 50%. Za učesnike pak iz Dubrovačke biskupije nabavljeni su posebni parobrodi. Ukonačivanje i prehrana predstavljala je teži problem uzevši u obzir, da je Dubrovnik dosta ograni- čen u posjedu prostora za ukomačiva- nje većeg broja učesnika. Stoga se je postiglo od Ministarstva prosvjete, tr- govine i industrije te od gradske op- ćine stavljanje na raspoloženje svih državnih i općinskih škola. Za one pak, koji su reflektirali na privatne sobe re- zervisali su se u gradu stanovi i sva- komu je poslana cedulja sa oznakom gdje mu je odregjeno da stanuje i uz koju cijenu. Za prehranu se Odbor nije mogao posebno zauzeti te sam odrediti gdje će se tko hraniti s razlo- ga, što nije mogao ni uz najbolju volju, da na vrijeme ima tačan broj učesnika. Megjutim se je pobrinuo, da gostione dadu kongresistima popust od 20% uz prikaz legitimacije. Doček biskupa. U srijedu, 14. VII. bio je dan uvoda u euharistijske svečanosti. U 6:30 s. posl. podne organiziran je svečani do- ček preuzv, gg. biskupima dr. Mileti i Mons. Pušiću. U Gruž su otišli da ih dočekaju generalni Vikar sa predsjed- ništvom i nekolicinom članova Odbora Euhar. kongresa. Na Pilama je doče- kao visoke crkvene dostojanstvenike dijecez. biskup sa gradonačelnikom g. Rugjerom Bracanovićem. Bili su tu brojni predstavnici svjetovnog i redov- nog klera, katolička vjerska i prosvjetna društva i veliko mnoštvo gragjana sa Gundulićevom glazbom na čelu. Čim se je pojavila povorka Doma- gojskih djaka sa automobilima u ko- jima su bili visoki gosti lumbardijeri su sa gradskih zidina počeli pucati, glazba je svirala a masa je priredila burne ovacije duhovnim natpastirima koji dolaze da svojom prisutnošću uz- veličaju naše Euharistijsko slavlje. Ve- ličanstvena je povorka, nakon dobro- došlice izrečene od dijecez. biskupa i gosp. gradonačelnika otpratila biskupe do biskupskog dvora. Otvor Kongresa. Nakon toga slijedio je u Katedrali svečani otvor Kongresa. Preuzv. ordi- narij održao je zanosan govor, nakon čega sazvana je pomoć Duha Svetoga. Kod davanja blagoslova sa Presvetim lumbardijeri su pucali počasne salve, a sva zvona u gradu slavila su u čast Onomwv, koji će se slijedećih dana u presv. Euharistiji na osobiti način što- vati. Zatim je Gundulićeva glazba odr- žala koncerat pred sv. Vlahom, dok je na Srgju zablistao u večernjoj tami rasvijetljen monumentalni križ. Trodnevnica u katedrali U četvrtak (15, VII), petak (16. VII) i subotu (17. VII) održane su svečane pontifikalne službe Božje ovim redom: prvi dan u crkvi Male Braće služio je šibenski biskup, preuzv. g. Mileta, drugi dan u crkvi otaca Dominikanaca, hvarski biskup, Mons. Pušić, a treći u katedrali, senjski biskup, g. dr. Burić. Ovaj treći pontifikal bio je na glago- lici. Pjevao je Crkveni Pjevački Zbor sv. Jeronima iz Hercegnovoga skladno, spremno i precizno. Svaki od preuzv. gg. biskupa održao je prigodnu i kras- mu propovijed, koja je ujedno bila i najzgodnija priprava na zajedničku sv. Pričest, koja je prvog dana bila za muškarce, drugog za ženske a trećeg za djecu. Uvečer svakog dana bila je propovijed i blagoslov. Propovijedali su vIč. don Stijepo Kusijanović: ,Eu- haristija i kat. Akcija“; don Ivo Čuču- ković: ,Euharistija i misijska zadaća crkve“ i don Ivo Petković: ,Euharis- tija i crkveno jedinstvo“. Sva su tri propovjednika propovjedala na zado- voljstvo i priznanje brojnog slušatelj- stva. Tajna sv. Mise. Domagojski gjaci i ženski odio Crkv, Pjev. Zbora prikazivali su u četvrtak, 15. VII u crkvi Male Braće Calderon- Kralikovo djelo ,Tajne Svete Mise“, Ovom tako zgodnom predstavom od- lično su se afirmirali naši gjaci orga- nizirani u Domagoju. Na prisutne je djelovala sugestivno i pobožno. Oratorij ,Stvaranje svijeta“, Naječa muzička atrakcija bila je bez sumnje izvedba Haydnova »Stvaranje svijeta“. Treba istaknuti, da je ovo i jedan veliki korak dalje u napredovanju ma muzičkom polju u Dubrovniku. Ma da se Dubrovnik mo- že ponositi plodnim muzičkim životom ipak je ovo bila prva prigoda, kad se je pokušalo izvesti oratorij. Ostvare- nje ove namisli zahtijevalo je mnogo rada, truda i požrtvovnosti, koju su hvalevrijedno doprinijeli svi izva članovi Dubrovačke Filharmonije, Crk venog Pjev. Zbora, ,Dubrave“ i ,Gun- dulića“, a na prvom mjestu zauzetni M.o Josef Vlach-Vruticky i g. Antun Gji- vanović. Ovo klasično djelo napisano je za soliste, zbor i orhestar. Obragjuje onaj odlomak Sv. Pisma, koji govori o stva- ranju svijeta. Kao solisti nastupili su: g.ca Nada Tončić, sopran i g.ca Elsa Karlovac alt, članovi zagrebačke opere; zatim g. Žitomir Domančić, tenor, g. Gaetano Povia, bariton i g. Humbert Fabris, bas. G.ca Nada Tončić, taj sla- vulj naše zagrebačke opere osvojio je simpatije mnogobrojne publike, koja je kod obiju izvedaba, dne 16. VII i 18. VII. ispunila i zadnji kut prostra- ne dominikanske crkve, Ljepota i um- jetnički talenat ispoljuje se kod sva- kog njezinog nastupa bilo u zboru ili tercetu ili kad sama nastupa; ali kul- minira kad pjeva onu maivnu ali ne- besko nježnu ariju u II dijelu, gdje auktor prikazuje stvaranje ševe i njež- nih golubova. Na ovom se mjestu na osobiti način ispoljila vanredna škola i pravi umjetnički talenat g.ce Nade Tončić, kad trilerom glasa imitira gukanje golubova. U visinama je nježna, slobodna i fina. Vanrednom se lakoćom popne do najviših tonova. Ritam joj je kla- sičan. G.ca Elsa Karlovac posjeduje ugod- ni, sonorni i izgragjeni glas alta. Pred- stavila nam se je u ulozi Eve u Ili dijelu. Njezin je nastup siguran, arti- kulacija i vokalizacija savršena, Pjeva sa punim razumijevanjem i elanom, Lako se snalazi i u visinama, koji za- pravo prelaze područje alta. Koliko g.ca Nada Tončić toliko g.ca Elsa Karlovac inače su poznate našoj muzičkoj i ostaloj publici po odličnim glasovima štampe ali njihovo gosto- vanje kod nas u Dubrovniku pružilo nam je prigodu, da sami ustanovimo kako su ove dvije sile pravi talenti, koji na dostojan način i u jakoj mjeri doprinose jačanju ugleda naše zagre- bačke opere. Gosp. Žitomir Domančić ima prijatan glas i nastupa sigurno ma da ne uvi- jek bez makar i manje bojazni, koja se ne može nazvati nesigurnošću, E- oratorija