TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XIX — BR, 34. DUBROVNIK, 4 Kolovoza 1937 ČAST DUBROVNIKU Davajući izražaja radosti i zadovolj- stvu nad sjajnim i svestranim uspjehom velebnog Etharistijskog kongresa ne smije se zaboraviti velikih zasluga, koje je kod toga imao Grad sv, Vleha, naš mili Dubrovnik, Pažljivom oku objektivnog posma- trača veličanstvenih prizora za vrijeme trajanja Euh. kongresa nije moglo iz- bjegnuti živo sudjelovanje gragjanstva Dubrovnika, koje je kao u svakoj tako i u ovoj prigodi pokazelo svoju kato- ličku i hrvatsku svijest i pružilo punu svoju saradnju u provagjanju namisli održavanja onako velebne vjerske i marodne manifestacije, Da, u svakoj prigodi pokazao se je i iskazao Dubrovnik, Spominjemo n. pr. akciju duhovnog koncerta 1934 g, za pomoć nezaposleniina u našem gra- du; zatim akciju podizanja monumen- talnog Križa na Srgju. Svaki put je gragianstvo Dubrovnika shvatilo na- mjeru i poziv svog dijecezanskog bi- skupa te velikodušno poduprlo ostva- renje plemenitih programa. Ista velikodušnost i saradnja poka- zala seje kod priprema za Euharistijski kongres. Gragjanstvo se je odazvalo i doprinijelo najprije molitvama a onda i novčanim prilozima. Kod svake mje- sečne pobožnosti za uspjeh Euhar. kongresa, pak na osobiti način kod zavjetne procesije u Gospe od Milo- srgja gragjanstvo je svih staleža i u velikom broju prisustvovalo. A kroz dane Euh. kongresa svaki je pontifikal i svaka druga pobožnost bila dobro posjećena uprav od gragjana Dubrov- nika. I zajedničke sv. Pričesti takogjer su u glavnom bile posjećene od du- brovačkog gragjanstva. I kongres Do- meagojskog djaštva i zberovanja Križara praćeni su najvećim interesom cd sta- novnika Grada sv. Vlaha. U svojoj pastirskoj poslanici za Euh. kongres naš je dijecez. biskup najavio, da će Euh. kongres biti vjerska mani- festacija s jedne te škola molitve i rada s druge strane. Tko je pratio tok Euh. kongresa mogao se je uvjeriti, da se je taj program najkonsekventnije ispu- nio, Vjerska manifestacija, kakove Du- brovnik još nije doživio bila je u ne- djelju 18. VII. osobito kod tecforične precesije, Program rada izvršen je u punoj mjeri kod staleških propovijedi, te kongresa, zborovanja i tečajeva Do- magojica i Križara. Ni strogo duhovni plodovi Euh. kcngresa nijesu izostali, Ispovijedaonice su bile pune; bilo je svećenika, koji su ispovijedali u noći od subote (17. VII) na nedjelju (18. VII) do 2 sata poslije poncća. | kod svega ovoga uzelo je velikog učešća gragjan- stvo Dubrovnika. Stoga, što možemo drugo nego li, da javno, otvoreno i na sva usta ka- žemo : Dubrovnik se je kao uvijek tako i na osobiti način pokazao dostojan svojih slavnih pregja prigodcm veleb- nog Euh. kongresa. Zato neka je gra- gjanstvu Građa sv, Vlaha svaka časti“ priznanje! Izložbe za vrijeme Euharistijskog kongresa Tko prati dnevnu štampu mogao se je osvjedočiti, kako su svi naši listovi dosta jasno i opetovano istakli, da je dubrovački Euharistijski kongres uspio u svakom pogledu i iznad očekivanja. I dok se je o nekim priredbama i toč- kama programa opširnije u javnosti pisalo dotle se je razmjerno malo go- vorilo i pisalo o izložbama crkvenog ruha i katoličke štampe. A ipak treba dati pravo onim broj- nim posjetiocima izložbe izvana, koji su izjavili, da su izložbe kod časnih Sestara Službenica Milosrgja imale po- sebno veliku važnost i bile prava smo- tra kulture i umjetnosti Dubrovnika od najstarijih vremena do danas. Od četiri dvorane, gdie su se nala- zile izložbe, dvije su na osobiti način skretale pažnju posjetioca. U njima se je nalazio sakupljen samo jedan ne- znatni dio bogatstva, što ga ima u prvom redu Dubrovnik, a onda i nje- gova okolica, Naglasujemo samo dio bogatstva, jer zaista, tko bi mogao procijeniti sve što naše crkve imaju vrijednoga na polju tekstilne crkvene umjetnosti. Kad se je pomislilo na organizova- nje izložbe crkvenog ruha nije se na- mjeravalo iznijeti sve što se je vjeko- vima sleglo u riznice grada sv, Vlaha, nego se je htjelo izabrati samo najin- teresantnije predmete i upozoriti javnost ma ono, što oko većine gragjana nije nikada niti vidjelo, a kamo li pro- učavalo. Ideja jedne ovakove izložbe ostva- rena je eto sada po prvi put, ako se ne varamo, u našem gradu. To nije bio ni jednostavan, a niti lak posao. Ali pomoću Božjom i susrelljivošću osobito nekih faktora, zamišljena je stvar u djelo provedena. Ovdje se mora posebno istaknuti požrtvovnost časnih Sestara Službenica Milosrgja, gospogje Franice Gregorić, gosp. Iva Skatolini i glavnog tajnika Odbcra Euh. kon- gresa, koji su uložili sve svoje sile, da se izložba svakako organizira i otvori. Za vrijeme trajanja izložbe imali smo prigode čuti mnogo izjava uglednih posjeticca. Sve je na njih frapanino djelovalo, ali na osobiti način dvorana sa starim paramentima i predmetima. Ističemo one antipendije u Katedrali što se nalaze ma velike blagdane na glavnom oltaru i pred Križem. Zatim dragocjene brokate u raznim varijaci- jama iz raznih stoljeća. U prvomu redu planite napravljene od odijela knežev- skih i plemićkih. Bilo je tu i zlatnih i srebrnih liturgijskih predmeta i po- suda. Tako znameniti onaj kalež s Lo- puda, pak ostali kaleži, kropjenice, ka- dionici i dr. 1 svetih slika je bilo bizantinske umjetnosti vrlo karakteri- stičnih po kompoziciji i izradbi. Na- ročitu pažnju zasluživala je zbog svoje osobite važnosti zbirka pl. g. Line Bogdan sa bogatstvom originalnih sta- rih vezova iz dubrovačke okolice. Jedna utješljiva pojava bila je bez sumnje ona serija fotografskih snimaka monograma Kristovih, što se nalaze po raznim kućama vlasinosti Zbora Po- povskoga, drugih ustanova i privatnika, Ta će zbirka preći u Biskupsku Pina- koteku, gdje će biti omogućeno sva- komu da vidi i tu granu umjetničkog blaga. Vrlo je interesantna i poučna bila izložba hrvatske katcličke štampe. U posebnoj dvorani bilo je sakupljeno te izloženo sve ono što izlazi iz pera onih, koji vrše danas toliko potrebni apostolat putem dobre, katoličke štam- pe. Poznato je, da je sudbina hrvat- skog naroda u historiji pa i danas najviše povezana sa katclicizmom. Du- hovne vrijednosti treba da crpi hrvat- CIJENA Din. 150 ski narod iz svoje pradjedovske kato- ličke vjere. Stoga i njegova štampa treba da bude glasnik i pionir katoličkih vjerskih i moralnih mačela, Izložba štampe kod čč, Sestara pokazala nam je, da premda se kod mas mnogo radi, ipak smo još dosta daleko od onoga što bi trebalo da bude. Zadovoljni smo s uspjehom naših izložaba prvo zato što je probijen led i nadamo se, da će se i u buduće moći organizirati nešto slična, a drugo što je bio veliki broj veoma uglednih posjetilaca izvana. To bi naše zado- voljstvo bilo mnogo veće i uspjeh mnogo realniji, kad bi megju posje- tiocima bilo više gragjana. Ali što nije bilo sada bit će nadamo se u buduće. Povodom konkordata Borba što je povedena sa stanovite sirane protiv konkordata poprimila je zaista čudnu formu i osobite dimen- sije. U dosadašnjem našem političkom životu bilo je prigoda, kad su razne tendencije došle do punog izražaja ; ali izgleda, da se ni u kojoj drugoj prigodi — izuzev lipanjske dogogjaje u Narodnoj skupštini — nije dalo više dokaza neobjektivnosti i nedemokracije kao baš u ovoj, kad je došlo vrijeme da država izvrši svoju dužnosti uredi od- nošaje sa Svetom Stolicom i tim zado- volji potrebe 5 milijona svojih gragjana. Mnogo se je tcga poduzelo, mapi- salo i reklo. Održavane su mnoge taj- ne i javne sjednice kako bi se što smišljenije crganizovalo borbu protiv donošenja konkerdata. Prvi su u tomu bili krugovi masonerije, koja — mo- ramo priznati — ima još dosta upliva u Beograđu, a i drugdje, ne izuzevši ni naših krajeva. Glavna karakteristika ove borbe ide- ološke je prirode te je stoga razum- ljivo, da u njoj zauzimlje prvo mjesto framasonerija. Ali, pored načelnih po- stoje i drugi (nacijonalni) motivi, koje se istina ne ističe, ali koji na svakom koraku jasno izbijaju. Hrvati imaju dovoljno iskustva i uvjereni su, da još uvijek postoji onaj istočni grijeh kod mnogih političara koji su, kad su bili na vlasti, iretirali Hrvate kao gragjane drugog reda, i misle, da tako moraju raditi i svi drugi, U konkordatskoj se je borbi pokazalo, da se i prema ka- tolicima kao takovima mora na isti način postupati; stoga ne treba da bude ni konkordata, koji bi izjednačio katolike sa pripadnicima ostalih vjero- ispovijesti, s kojima je država uredila svoje odnošaje. Stanovite činjenice iz doba minulih režima čiji se tragovi još i danas opažaju, potvrgjuju nas u uvjerenju, da izvjesni ,nacijonalni“ krugovi smatraju katolike nepouzda- nim elementima pak prema tomu i gragjanima drugog i zadnjeg reda. A ipak bi trebalo imati na umu, da put i metode, koje su se upotrebile u borbi protiv konkordata ne mogu do- vesti do cilja, za kojim dotični kru- kovi vele da idu, naime do konsoli- dacije države. To je samo i prosto deklamiranje, koje kod čovjeka koji vidi i malo dalje od nosa, ne može da stoji. Nama je Hrvatima katolicima već odavna sve jasno. Stoga nas sve ove pojave ni- malo ne čude, ali nam ih je milo za- bilježiti i podvući, da se ne misli, da smo lonci, koji ne shvaćaino i ne ra- zumijemo. Cjelokupnoj je mašoj javnosti po- znato držanje katolika, kad su se do+ nosili ustavi i zakoni sa ostalim vje- roispovijestima. Niko se nije ni maknuo, nitko pisnuo, nitko ni riječi napisao proti. To je sasvim naravno i tu smo pokazali da smo tolerantni, demokra- tični i u pravom smislu riječi liberalni, A ono, što se odigralo povodom i prigodom koskordatske debate, nede- mokratično je i antiliberalno. To je skrajnja vjerska, socijalna, politička i gragjanska nepodnošljivost. Smrt poznatog talijan. crkve- nog komponiste D. Petra Magri Na 24. prošlog mjeseca u dobi od 64 godine preminuo je u Oropi (Itali- ja) poznsti talijanski crkveni kompo- nist i organist Dn Petar Magri. Napi- sao je mnoštvo crkvenih kompozicija većeg i manjeg stila. Njegova se djela odlikuju jasnoćom i melodioznošću, kao i praktičnošću. Bio je veliki vese- ljak u razgovoru i dopisivanju. Od 1927 stupio je naš ,Crkveni Pjevač- ki Zbor“ s dobrim maestrom u često dopisivanje te je primio od njega ne- koliko kompozicija na dar. U Julu 1933 sastao se je Mro Ma- gri u Montecatini sa gruškim župni- kom preč. Don Gjurom Krečkom, te je preko njega izručio Zboru najljep- še pozdrave. Zbor je izveo nekoliko njegovih kompozicija, osobito je izveo više puta njegovu Misu za mrtve, koja je pravo remek djelo crkvene glazbe. Počivao u miru! Što je Kafa bez kofeina za srce to su Zelss-Umbral stakla za oči. Zaštitite Vaše oči od prejake svjetlosti. Za sve informacije kao i pro- spekte obratite se na stručnog optičara BOGDAN DUBROVNIK