TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 38. DUBROVNIK, 1. Rujna 1937 CIJENA Din. 150 Iz enciklike ,Divini redemptoris* ovećenstvo i riješenje socijalnoga pitanja Tko ima voditi? Čuli smo opomene Sv. Oca Pape poslodavcima, radnicima i uopće svim vjernicima kako se imadu vladati da ibjegnu kugi bezbožnoga komunizma, te što imadu raditi, prema smjernica- ma Božjih zapovijedi i evangjeoske mauke, da se sadašnje teško stanje u svijetu koliko je moguće više popravi, No jasno je da sav taj rad mora da bude ne samo dobro smišljen, nego i pod dobrim vodstvom. Sada se postav- lja pitanje: Tko će sve to voditi? Odgovor Sv. Oca je jasan: u borbi protiv bezbožnoga komunizma vodstvo pripada Kristovoj Crkvi, jer se tu radi o Bogu, o Njegovim pravima i o vr- hunaravnim dobrima, »Kad se radi o djelu za spas čita- voga svijeta — veli Papa — koje smo djelo izložili u kratkim potezima, i kad se radi o primjeni lijekova koje smo ukratko spomenuli, svećenici će na prvom mjestu biti oni trudbenici i rad- nici evangjeoski izabrani od Isusa Kris- ta. Njima je po posebnom Božjem po- zivu, a pod vodstvom biskupa i u us- koj zajednici sinovske odanosti Kris- tovom Namjesniku na zemlji, povjere- ma briga da u svijetu podržavaju pla- men zublje vjere i da vjernicima uli- jevaju ono vrhunaravno povjerenje, po- moću kojega je Crkva u ime Kristovo u tolikim borbama izvojevala pobjedu: »Ovo je pobjeda koja pobijedi svijet: vjera maša“, (Prva posl. Ivana Ap. V. 4)* Svećenici neka idu radnicima i siromasima! »Na posebni način dozivljemo u pa- met svećenicima česte poticaje Našega Pretšasnika Leona XIII da idu radni- cima. Mi taj poticaj prihvaćamo i upot- punjujemo: Idite radnicima, a poseb- no siromašnim radnicima i uopće svim siromasima, kao što zapovijeda Krist i Njegova Crkva. U stvari su siromaš- ni najviše izloženi zasjedama sijača smutnje, koji izrabljuju njihovo loše stanje da bi podjarili zavist protiv bo- gatih i potaknuli ih da silom prisvoje ono što im se čini da im je sudbina uskratila. Ako svećenik ne pristupa k radnicima i siromasima da predusret- me ili ukloni predrasude i krive teori- je, oni će lako postati plijen apostola komunizma“, Papa se raduje nastojanjima mno- gih, ali traži još više. »Ne možemo nijekati — veli Sv. Otac — da je u tome smislu mnogo učinjeno, posebno poslije enciklika »Rerum novarum“ i ,Quadragesimo anno“, Zato očinskom dobrohotnošću pozdravljamo žar i radinost tolikih bi- skupa i svećenika koji iskušavaju, da- kako uz dužni oprez, nove načine a- postolata koji bolje odgovaraju mo- dernim zahtjevima. Ali sve je to još premalo za današnje potrebe, I kao što u slučaju kada je domovina u opas- nosti, sve ono što nije prijeko potre- bito za zajedničku obranu, spada u drugi red, tako i u našen slučaju sva- ki drugi posao, pa kako bio lijep i dobar, mora ustupiti mjesto životnoj potrebi spasavanja samih temelja vjere i kršćanske civilizacije, Radi toga neka svećenici u župama, posvećujući narav- no u prvom redu dovoljnu brigu svim vjernicima, takogjer posvete najveći i nabolji dio svojih snaga i svojege rada da opet privuku radničke mase Kristu i Crkvi i da kršćanski duh prodre u krugove koji su se od njega najviše udaljili, Nema nikakve dvojbe da će, budu li tako radili, naići u masama puka na odaziv i obilje neočekivanih plodo- va, što će im biti nagrada za mučan rad i za prva razočaranja. To smo vi- djeli i još gledamo u Rimu i tolikim drugim velikim gradovima, gdje su ne- davno sagragjene nove crkve u četvr- tima predgragja i gdje se stvaraju župske zajednice pune žara, i gdje se zbivaju čudesna obraćenja masa, koje su bile protivne vjeri samo radi toga jer je nijesu dovoljno poznavale“. Ozbiljne opomene svećen'!cimia. Već u enciklici upravljenoj 20. XII. 1935 svećenicima cijeloga svijeta, Sve- ti Otac im je upravio ozbiljne opome- ne kako je nužno da ne privežu svoje srce uz zemaljska dobra ako hoće da budu pravi svećenici Onoga koji je na čelo osam blaženstva postavi: siro- maštvo duhom. Sada se Papa vraća na istu misao u vezi sa borbom pro- tiv bezboštva komunizma i s djelova- njem klera megju radnicima i siroma- sima. »Ali najuspješnije sredstvo aposto- lata kod siromašnih i poniženih jest primjer svećenika, primjer svih sveće- ničničkih kreposti, koje smo izložili u našoj Enciklici , Ad catholici sacerdotii“. Naročito danas je potrebit svijetli pri- mjer skromnoga, siromašnoga života, bez težnje za dobitkom; života koji će biti vjerna slika Božanskoga Uči- telja, koji je mogao božanskom o- tvorenošću istaknuti: ,Lisice imaju jame i ptice nebeske gnijezda, a Sin čovječji nema gdje da zakloni glavu“. (Sv. Matija, VIII, 20.) Svećenik koji je uistinu evangjeoski siromašan i nesebičan, može učiniti prava čudesa dobra megju pukom, po- put svetog Vinka Paulskoga, župnika arškoga, Cottolenga, Don Bosca i to- likih drugih. Naprotiv svećenik škrt, koji sve mjeri prema svom dobitku i svojoj koristi, kao što smo istaknuli u prije spomenutoj enciklici, ako i ne zapada kao Juda u ponor izdaje, ipak je u najmanju ruku isprazna ,mjed koja ječi“ i beskorisni ,praporac koji zveči“ (I. Kor, XIII, 1) i prečesto prije zapreka nego sredstvo preko kojega dolazi narodu milost. Ako se pak svje- tovni ili redovni svećenik po dužnosti mora baviti upravom zemaljskih do- bara, tada on ne samo da mora pom- njivo izvršavati zapovijedi pravde i ljubavi, nego se još na poseban način ima pokazati kao brat siromaha“. Hrvatska katolička obitelj kupuje i troši poštanske dopisnice Duvanjske bazilike. U svakoj pošti samo 1 dinar. Austrijski kancelar dr Schuschnigg o značenju vjere za čovječanstvo Beč, 28. kolovoza. Korbiro javlja: Savezni kancelar dr Schuschnigg pri- mio je sinoć u svečanoj dvorani Hof- burga učesnike kongresa bivših ratnika i održao tom prilikom govor rekavši: »Svi mi, ma iz koje zemlje poticali, bili smo ponekad rastavljeni prije rata, za rata i poslije rata. Treba konačno zaboraviti vrijeme, kad smo jedni na druge bacali krivnju. To vrijeme ne smije se više vratiti. Treba priznati, da je zbog zabluda i grješaka sviju nas svijet mnogo prepatio. Moramo zastu- pati shvaćanje, da u zajednici naroda i država rat ne smije ulaziti u politič- ke račune. Ovdje ste se sakupili kao katolički bivši ratnici, U vezi s time Naše novinstvo Novinstvo je veoma važno sredstvo, kojim se širi dobro, a nažalost i zlo, Mislim da je u prvom redu svrha novinstva širiti prosvjetu, a sporedna donašanje svagdanjih i uzbudljivih vi- jesti. Malo je danas kod nas novina, osim katoličkih, koje misle ma odgoj i prosvjetu naroda, već su? većinom novine imenom i djelom, koje donose svojim čitaocima samo ili većinom vi- jesti, uzbugjujuće dogogjaje i potanko opisivanje nesretnih i strašnih zločin- stva, naše bolesne sadašnjice. Naravno to godi znatiželjnoj i pro- sječnoj masi, to novine i prodaje, tim se valjda i zaragjuje, ali je tim pro- mašena svrha novinstva. Novine stvaraju i javno mišljenje, pa je zato njihova odgovornost pred narodom veća i zamašitija. Novine su stvorile svojim sadržajem, površnu či- talačku javnost, koja čita novine samo radi znatiželjnosti, zabave i razonode. To je pogreška kod većine čitalačke javnosti, a još veća kod svakdašnje naše štampe, koja i tu više računa na bakšiš nego li na moralni i uzgojni uspjeh. Koliko se samo troši na razne iz- vjestitelje novina, a koliko na članko- pisce, to je neprispodobivi broj. Daj samo što više i novijih vijesti, to pub- lika traži i željno očekuje, dakle za- dovoljimo je, jer to nosi materijalnu korist. To su za opće dobro pogrešni računi. Razgovarao sam slučajno sa dva ugledna izobražena gospodina o na- šem novinstvu, što mi je dalo povoda da i napišem ovaj članak, i oni su mi dali svoje mišljenje, ali porazno za u- regjivanje naše svagdašnje štampe pra- ma stranoj štampi. Jedan reče: — Još smo na niskoj razini u tom pogledu. Smatram umjetnošću uregjivati oz- biljne i koristne novine, što je opet skopčano sa moralnim i materijalnim poteškoćama, a i sa sposobnošću u- rednika, koji mora da je svestrano i visoko naobražen. Novine treba da poučavaju, odgaja- ju, kude zlo, a hvale dobro. Gradivo treba da bude raznovrsno i da zasjeca u sva područja prosvjete. . Različnost veseli i privlači, pa će tako uregjiva- ne novine imati i što više čitalaca i treba konstatirati, da nijedna vjera niti konfesija nije dosada oduzela macio- nalni karakter ma kojoj zemlji. Napro- tiv sve vjere i konfesije obogatile su kulturu raznih zemalja i naroda. Po- grješna je težnja, da se konfesija isko- risti u političkom životu države kao i pokušaj, da se zadaci države i naroda iscrpe samo u tjelesnom i materijal- nom. Klanjamo se pred velikim narod- nim značajem naše vjere, po kojoj ni jedan narod ne može ostati osamljen na svijetu, koja može izgraditi mos- tove uzajamnog razumijevanja i koja na taj način utiče, da se ni u našem vremenu ne izgubi pojam klasičnog ideala o čovječanstvu“, koristit će, jer svak će naći u njima nešto što ga više zanima. Potanko opisivanje zragja, zločins- tva, moralo bi se izbjegavati, dapače i zakonom zabraniti, kao što su već u- činile neke kulturne i napredne drža- ve. Donašanjem poučnog štiva novin- stvo će postići svoju blagotvornu svrhu, a ta je: — koristi moralna i matrijal- na naroda. L. Totić Natječaj MHKOD za nagrade: Josipa Freudenreicha, Josipa Bacha i Radio-MH KD. MHKD raspisuje ove godine osmi puta svoje natječaje za unapregjivanje hrvatske narodne pučke glume. Raspi- sane su nagrade: Josipa Freudenrei- cha u iznosu od;7.500.— din. nagrada Josipa Bacha u iznosu od 2.000.— din, te nagrada Radio-MHKD u izno- su od 2.000.— din. dakle sveukupno 11.500.—. dinara. Rok natječaju je 31 kolovoza 1937, u 12 sati o podne. Gradivo pučkih gluma koje se šalju na natječaj mora biti uzeto iz hrv. na- rodnog života. Natječajne radnje mogu obragjivati sve pojave ljudskog života u koliko se odnosi na naše ljude i prilike, bilo kojega kraja ili vremena na selu ili u gradu. U svemu ostalo- me piscu se ostavlja potpuna sloboda stvaranja samo se traži da gluma bu- de gragjena po savremenim načelima dramske umjetnosti i djelovanja s po- zornice. Veću slobodu imaju i obzirom na ta načela autori koji scenski pri- kazuju kakav narodni običaj, ali su za ove mjerodavne upute Antuna Ra- dića osobito one u osnovi“ i u ras- pravi ,Narod o sebi“, Potanje upute mogu se zatražiti pismeno na adresi MHKD (A. Freudenreich, Zagreb, Ga- jeva nl. 2. b. VI. kat.) POZOR DJACI! Nova školska go- dina počimlje. Osim školskih knjiga jeste li se obskrbili jednim dobrim i točnim satom ? Točan sat je isto tako važan kao i školske knjige, zato još danas posjetite i izaberite jedan od velikog novopris- pjelog izbora najmodernijih satova uz najniže cijene kod urara, draguljara i optičara NIKO BOGDAN, Dubrovnik, Sve popravke kao i graviranja izvr- šuje odmah, uz najniže cijene i sa garancijom.