Strana 2 7 čudesnih ozdravljenja u Lurdu Mnoge domaće i strane novine do- nijele su vijest o 7 čudesnih ozdrav- ljena u Lurdu. Prenašamo članak što ga pod gornjim naslovom donosi list ,lstina“ sa Sušaka. Klinika Majke Božje ove godine je proradila na jedan posebni način. Se- dam čudesnih ozdravljenja u jedan dan. Molim cijenjene čitatelje, koji možda ne vjeruju“ u čudesa, neka nas ne smatraju naivnima ni djetinjastima. Dali oni vjeruju ili ne — činjenice govore. No, nemaju pravo ne vjerovati. Jer, nevjerovati je najkomodnije. Ne samo najkomodnije nego i glupo. Sedam čudesnih ozdravljenja sedmo- rice neizlječivih ljudi dogodilo se. Ne pred hiljadu godina, ni pred sto godina, ni pred nekoliko godina To se dogodilo prošli ijedaa u Lurdu. Na užas i za- prepaštenje liječnika specijalista, koji misu dosad vjerovali, Dok su drugi liječnici specijalisti, koji su već Lurd davno upoznali, u uredu za posmatra- nje hladnokrvno zabilježili: sedam no- vih ozdravljenja u klinici Majke Božje. A frenetični poklik nepregledne mase je iste večeri sa zapaljenim bakljama prodirao u reski: Zdravo, zdravo, zdravo Marijo! A na koncu se sklopio u jaki i prodorni: Vjerujem u jedinoga Boga (Credo). Što je na stvari? Evo ovo: ,Slovenec“ od 24 o. mj. donosi od svog posebnog dopisnika dra Zudenigga slijedeći telegram iz Lurda: ,Ovih dana održano je 67. francusko narodno hodočašće svetištu čudotvorne Msjke Božje u Lurdu. Došlo je preko 20 hodočasničkih vlakova iz svih kra- jeva Francuske. Bolesnika je bilo iz- nad 300 i to većinom teško bolesnih na najrazličitijim bolestima: tuberku- lozi (sušici, lupusu, raznim vrstima raka, paralizi, tako zvanoj Pottovoj bolesti, tabesu, meningitisu, abscesima brpte- njače, šklerozi, teškim opeklinama itd. Na svim postajama bile su milosrdne sesire s brojnim liječnicima, koje su donosile okrepljujuća sredstva bolesni- cima, koji imaju sada u željezničkim vozovima najmodernije uregjene krevete i opskrbu: U Lurd su vlakovi stigli 17 o. mj. nako čega su se svaki dan služile svečane svete mise, hodočasnici su pak posjećivali donju i gornju baziliku Marijinog svetišta, kalvariju, kapelu Bernardice, spomenik Djevice, kraljice mira, i prisustvovali procesijama s Pre- svetim, uz koji su išli generali, na čelu general Puo i general Dela Garrigne. Prisutan je bio takogjer i načelnik Lurda, senator Fourcade, senator Ri- llard i senator Juigne, grof de I' Epi- nois i drugi dostojanstvenici. Prisutni su bili takogjer i avijatičari sa svojim vojničkim svećenikom g. Guy Bouge- rolom. Dne 23 ov. mj., kada su bili boles- mici na nosilima okupljeni oko špilje i dizale se prama nebu molitve, litanije, molbe i uzdasi bolesnika i njihovih rogjaka i priijatelja, i kad se je izvršio blagoslov s Presvetim, dogodilo se je u najnapetijem trenutku 7 čudesnih ozdravljenja. Svi slučajevi su bili odmah istraženi i registrirani u liječničkom uredu. Ozdravili su: Gdjice Mavares, Cehedič, Mignon, Mierge, Desmont; gđa Petroničić i gospodin Carriere. Gospogjica Desmont imala je peritoni- tis tuberkulozu, gospogja Petrovičić tuberkulozu jetra, g. Carriere pak tako zvanu Pottovu bolest. Sve bolesti bile su teške, Za dopisivanje i čestitanje u svakoj hrvatskoj kući poštanske dopisnice Duvanjske bazilike. Samo 1 dinar. Tražite u poštama. Domaće vijesti Natječaj za model novca. Ministar- stvo financija raspisalo je natječaj za modele novog metalnog novca od 50 i 20 dinara. Srebrni novac od 50 i 20 dinara imat će ovakav oblik. Na pred- noj strani lik Nj. V. Kralja, a unaokolo natpis Petar II. Kraj Jugoslavije, na drugoj strani na sredini grb Jugosla- vije, & slijeve strane ,19,“ a s desne strane grba ,37* za oznaku godine, a ispod grba vrijednost 50 din., odnosno 20 din. Na rubu oba ova novca stavit će se natpis ,Bog čuva Jugoslaviju“. Svi natpisi na komadima od 50 din. bit će u ćirilici, a na komadima od 20 dinara u latinici. Izvoz bauksita iz Šibenske luke je ove godine veći nego lani. Dnevno se željeznicom izvozi u Njemačku oko 500 tona bauksita, a svakoga mjeseca u našim glavnim lukama ukrca se bauksitom po nekoliko parobroda. Jugoslavija ima 15 milijona 174 hiljade stanovnika. Prema posljednjim statistikama broj stanovnika od prošle godine porastao je za 224 hiljade. U pogledu prirodnog porasta stanovništva naša država zauzima jedno od prvih mjesta. Naš uvoz iz Njemačke. Prema služ- benim statističkim podatcima naš uvoz iz Njemačke u prvih šest mjeseci o. g. iznosio je 756.6 milijona dinara prema 471.1 milijona dinara u prošloj godini Povećanje iznosa dakle preko 60 posto. Naš izvoz u Francusku. Naš izvoz u Francusku ove godine u poregjenju sa prošlom, za prvo polugodište pove- ćao se 8 puta od 36.8 na 289.4 mili- jona dinara. Napredak zagrebačke sveučilišne knjižnice. Zanimiv je pregled porasta knjiga od osnutka do danas. Knjižnica je godine 1819 brojita 10 hiljada knji- ga, a danas broji oko 380 hiljada. Porast zaposlenosti. Prema iskazu Središnjeg ureda za osiguranje radnika broj osiguranih radnika u mjesecu lipnju o. g. u cijeloj državi iznosio je 713 hiljada 835, za 20 hiljada 862 više nego svibnju o. g., a za 83.115 više nego u ljpnju prošle godine. . v > + Stjepan Bulić. Prošle je sedmice preminuo u Splitu od davna dobro poznati i uvaženi u našem gradu i okolici poljoprivredni stručnjak. Pokojni Bulić je svoje mnaj- bolje doba života posvetio proučava- nju maslinarstva, ne samo u našim primorskim krajevima nego i u ino- stranstvu, pak je mnogo zaslužan za racijonalno gojenje maslina i za prav- ljenje stolnog ulja u Dalmaciji. Još kao mladi stručnjak došao je u naš grad, skupa sa blagk. Hreljanovi- ćem, gdje su uzorno vodili ondašnju poljoprivrednu školu u Gružu. Oboji- ca su ostali na tom mjestu do ukinu- ća iste škole, te su se u našem gradu i oženili. Pokojni Bulić iz familje Cvi- tanić a pok. Hreljanović iz one de Saraca. Oba ova pokojnika su se, uz svoju stručau spremu, takogjer isticali i na- cijonalnom svijesti i radom. Još ih se sječamo kao mlade ljude gdje aktivno sudjeluju u nacijonalnom radu, a obo- jica kao dobri pjevači bili su megju prvim izvršujućim članovima mjesnog hrv. pjev. druš. Gundulić, koji se tek osnovao. Žaleći njegov gubitak, prosimo mu od Boga viječni pokoj a ucviljenoj po- rodici i svojti naše iskreno i toplo saučešće. NARODNA SVIJEST“ 1 Rujna 1937 PE šoje DRE po EPSON ULM AI Li EI Sav RASA Zod Je i GREET : gia Razne vijesti 60.000 osoba učestvovalo je u ovo- godišnjem hodočašću u Lurd. Viernici su doputovali u Lurd sa 22 specijalna voza iz raznih krajeva Francuske, Me- gju hodočasnicima bilo je mnogo bo- lesnika, koji su došli, da bi se izli- ječili. Razočaranje jednoga komuniste, U tjedniku Candide opisao je francus- ki komunista Fontenoy, kako je obi- šao Rusiju i Kinu, gdje je veli, komu- nizam slomio kičmu omladini, te se vratio svom francuskom selu i njego- voj vjeri i običajima. Tu je, veli“ opet našao svoju ravnotežu, siguran opsta- uak, zatim radost i mir duše. Kongres kat. sindikata u Parizu. Od 6 do 8 rujna održat će se u Pa- rizu kongres katol. sindikata, koji će se ponajviše pozabaviti problemom čovječje ličnosti. Megju glavnim go- vornicima bit će glasoviti svjetski fi- lozof i osnivać novotomizma Jaques Maritain. Američki nadbiskup Mace Nicho- las od Cincinattia povjerio je devet- naestorici svojih svećenika, da se pr- venstveno brinu oko zaštite radnika, te da sve poduzimlju kako bi se poš- tivalo radničko pravo, a radnički vogje da bi se u borbi za to pravo uzimali zdravi pravac. Guverner Fidži otoka (engleska krunska kolonija u Polineziji) predao je prigodom 25 godišnjice opstojanja bolnice za gubavce u Mokogaju orden britskoga carstva redovnici sestri Mariji Agnes, koja već od 1918 njeguje gu- bavce u Mokogaju. Zaruke egipatskog kralja Faruka. Izdano je službeno saopćenje o vjen- čanju kralja Faruka sa 16-godišnjom gospogjicom Zafinazom, kćerkom jed- nog visokog činovnika na dvoru. Maj- ka vjerenice je dvorska dama kraljice majke i kćerka bivšeg predsjednika egipatske vlade. Svadba će se održati u toku iduće godine. Pobuna seljaka u Poljskoj. Seljač- ki štrajk je započeo 16 ov. mj. kao politička demonstracija protiv sadaš- njeg režima i ujedno kao manifestacija za demokraciju i povratak vogje polj- skih seljaka, bivšeg ministra predsjed- nika Vitosa, koji sada živi u prog- nanstvu u Češkoj. Seljački ustanak ra- širio se po cijeloj Poljskoj. Seljaci ne donose svojih proizvoda u gradove, a na mnogim veleposjedima su otkazali poslušnost i neće da rade. Na mnogo mjesta došlo je do sukoba izmegju redarstva i seljaka. Kod svih manifes- tacija poljački seljaci nastupaju samo s jednim poklikom, a taj je: ,Mi hce- me Vitosa“. Dioba Palestine ma dvije države izgleda da je usvojena unatoč protiv- ljenja arapa. Te bi države kroz neko vrijeme bile pod nadzorom treće drža- ve, koju će odrediti društvo naroda. " Val zime zahvatio je cijelu istočnu obalu Amerike. Studen je dosta velika i neočekivana u ovo doba godine. Nagli prelaz iz žege i sparine u ova- kovu zimsku hladnoću prouzročio je kod ljudi razne bolesti, Beneš o svojoj crkvenoj politici. Nedavno je predsjednik Čehoslovačke republike g. Eduard Beneš posjetio glavni slovački grad Bratislavu, pa je tom prilikom dao o svojoj crkvenoj politici ovu zanimljivu izjavu: ,Po mo- jem je mišljenju u 20. vijeku svaki napadaj na vjeru zastarjeo i nemode- ran. To je znak slabosti ili duševne i kulturne zaostalosti. Ja držim za naj- veći uspjeh svoje vanjske politike sklop- ljeni modus vivendi s Vatikanom, za- tim imenovanje slovačkih biskupa i stvaranje jedne nove nadbiskupije. U- činio sam sve to, da vratim Slovacima njihov vjerski mir i da im time podam garanciju, da ću uvijek paziti na nji- hove naročite potrebe“. Treći megiunarodni kongres Gra- iologije. Dne 19 oktobra počinje u Parizu treći megjunarodni kongres gra- fologije, na koji dolaze pretstavnici i stručnjaci iz svih krajeva svijeta. Pisma iz naroda. ROŽAT. Dvije zlatne Mise. Poznati franjevac u Dubrovniku mp. O. Jozo Matovič slavi u nedjelju dne 5. ov. mj. zlatnu misu u svom rodnom mjestu Rožatu. Kroz pedeset godina svoga svećeničkog života O. Jozo djelovao je po raznim mjestima kao dušobriž- nik, tako na Kuni, u Slanom, u Cav- tatu, u Kotoru i najposlije u Dubrov- niku. Svuda je ostavio lijepu uspomenu revnog svećenika i uzornog redovnika. Tko pozna O. Joza i njegovo još krepko držanje ne bi nikako mogao zaključiti da on ima za sobom pedeset godina svećeničkog djelovanja. Kroz ovaj dugi niz godina O. Jozo nije nikada propustio da reče svetu misu, osim tri puta zapriječen na putu. Ovom prigodom i naš list pridružuje se broj- nim štovateljima O. Joza i dok mu čestitamo zlatnu misu, madamo se i želimo mu da dočeka u kreposti i zdravlju i diamantnu do deset godina. Drugi svečar, koji takogjer slavi ovih dana u Rožatu svoj zlatni svećenički jubilej je O. Fulgencije Lopižič rodom iz Orašca. Njemu se navršava na Malu Gospu pedesetgodišnjica mise. Svoj svećenički djelotvorni život proveo je O. Fulgencije na Kuni, Orebiću, u Konavlima' a najduže u Rožatu gdje već lijepi niz godina vrši dušobrižničku službu. Vrijednost njegovog tihog na oko sitnog, ali tim potrebnijeg rada samo Providnost može da dostojno ocijeni. Obični ljudi, navikli da prosu- gjuju život po bučnosti i reklami neće tu istina vele zapažati, ali oni koji gledaju život s jednog ozbiljnijeg sta- novištva, vide da je taj život bogat radom i žrtvom za Boga i narod, i oni ga cijene i poštuju. Obljubljenom O. Fulgenciju želimo da još dugo radi u vinogradu Gospodnjem uvijek čil i zdrav šireći oko sebe miomiris franje- vačke kao i evangjeoske priprostosti, koju obični svijet danas toliko ne cijeni ali je silno potrebuje. š O ee EE ri