Strana 2 kakogod broj hrvatskih listova percen- tualno znatno nadvisuje postotak Hrvata u državi, Za konstataciju ističemo, da Slovenci katolici, koji čine jednu dva- desetinu (7.8%) svega pučanstva, drže ipak u ruci jednu dvadesetinu (4.8%) cijele štampe. Hrvatska je katolička štampa bila prikazana prema točno dobavljenim podacima, napose prema biskupijama i opet prema mjestu izlaženja. Na prvom mjestu stoji u oba slučaja za- grebačka madbskupija sa 42 časopisa zatim slijedi sarajevska sa 7, pa split- ska 5, dubrovačka 4, križevačka 3, ši- benska, senjska, gjakovačka i beograd- ska po 2, te subotička i skopska po 1. Prema mjestu izlaženja redaju se: Zagreb 42, Sarajevo 6, Split i Dubrov- nik po 4, Šibenik, Gjakovo i Beograd po 2, te Subotica, Slav. Požega, Su- šak, Visoko, Hvar, Križevci, Skoplje i Vinagora po 1. Po vremenu izlaženja imali smo: 1 dnevnik, 12 tjednika, 46 mjesečnika i 10 ostalih, a po vrstama: 15 novina, - 20 glasnika, 28 revija i 6 crkvenih glasila. Brojeći tiražu pojedinog broja imale su katoličke naše novine (Dnev- nik i tjednici) nakladu od 49.400 pri- mjeraka, glasnici 192.900, revije 102.700 a crkvena glasila 2.300 primjeraka. Ci- jela je dakle hrvatska katolička štampa imala u prvoj polovini godine 1936. ukupnu nakladu od 347,3000 primje- raka po broju. Pisma iz naroda CAVTAT. Dvije odlične priredbe u Domu sv. Nikole. Na dan sv. Nikole, patrona mjesta i Doma, izvela se je opereta sastavljena od monologa i di- jaloga kompozicije O. Dr Sokola. Iz- vagjala su sasma malena djeca i opet odrasle djevojke i mladići, ali uza svu obilnost i šarolikost programa, svi su redom izvagjali svoje uloge lagano i dotjerano. Glazbeni dio je vježbala g.gja B. Lazari koju je zapala najteža zadaća. Ipak, što je uspjela, mora da zahvali i svojim marljivim pjevačima i pjevačicama, osobito onoj maloj djeci koja sigurno nisu svoju ulogu naučila bez osobite marljivosti. Drugi dan Božića se je izvelo Pri- kazivanje Porogjenja Isusova, što je sa- stavio sam msgr don I. Dagonig. Tad su uglavnom nastupili cavtatski učenici i učenice uz sudjelovanje još nekih gospogiica. Nježni sadržaj Prikazanja tražio je veliku marljivost i ozbiljnost, Treba priznati sa zadovoljstvom i ovaj put sve je izvedeno vješto i pobožno, te su se mnoge oči orosile Prikazivanje je djelovalo jače no ikoja propovijed, jer je teklo naravno i bez ikakva otezanja, pa se je publika mo- gla da uživi nesmetano u predmet, Oba puta je dvorana bila dupkom puna i svatko je ostavljao dvoranu sa željom da se što prije ponovno nauži- va ovakva veselja. Dr. M. Statički podatci o rimo-katoličkoj Crkvi u Engleskoj. Broj katolika povećao se je prošle godine za 13.690 te iznosi 2,375.196. Većina katolika obitava u liverpoolskoj biskupiji. Prošle izvještajne godine obavljeno je 65.989 krštenja, broi vjen- čania povećao se je od 27.360 na 28569. Prijavljena je svega 10.691 konverzija. Broj katoličkih škola po- većao se je za 22 te iznosi sada 1460, Broj učenika pao je od 390.373 na 386.755. Hrvatski Radiša prima i daje u nauk zdrave mladiće u dobi od 14 17 godina u razna pri- vredna a napose poljoprivredna zvanja (opće poljodjelstvo, vrtljarstvo, voćar- stvo, vinogradarstvo, mljekarstvo i sl.), U poljodjelskom zvanju traje nau- kovanje tri godine, uz potpunu opskrbu poslodavaca. Nakon tri godine postaju naučnici pomoćnicima koji uailaze do- voljno mjesta kao posvojčad kod obi- telji bez djece te na drugu stranu kao pomoćnici u zvanjima koja su izučili. Roditelji i skrbnici! Šaljite Vaše si- nove putem Hrvatskog Radiše na izu- čavanje naročito poljodjelskih zvanja; jer ćete s tim zvanjima najbolje osi- gurati budućaost Vašoj djeci. U poljodjelstvu neće nikada biti kon- kureacije u proizvodnji, bit će samo natjecanja, a tu će pobijediti uvijek onaj koji će biti sposobniji. Obratite se za upute izravno naše- mu društvu ili na Radišinu organiza- ciju koja postoji u svakom mjestu. Hrvatski Radiša, središnjica Zagreb, Lorkovićeva ul. 1. NARODNA SVIJEST 4 Siječnja 1939 Broj 1 Jubilarna godina bl. Nikole Tavilića Godina 1939. je za nas Hrvate ju- bilarna godina, jer se u njoj slavi ju- bilej najvećeg hrvatskog ugodnika Božjeg bl. Nikole Tavilića, jerusalem- skog mučenika. U ovoj se naime go- dini navršuje 50 godina, kako je ovaj sveti Hrvat proglašen Blaženikom ka- toličke Crkve. Taj je jubilej po svom značenju to veći, što je baš bl. Nikola Tavilić u posljednjih nešto preko go- dinu dana postao po svim hrvatskim stranama najproslavljeniji sveti sin hrvatskoga naroda. Danas nema hrvatskoga mjesta, u kojemu se ne bi znalo za bl. Nikolu Tavilića. Njegova je pojava zasjala neobičnim sjajem pred licem cijelog hrvatskog naroda, otkad je u njemu u čast podignuto hrvatsko svetište u Jerusalemu. U tom se našem narod- nom svetištu u svetom Kristovu gradu svakog petka služe sv. mise za sreću mukotrpnog hrvatskog naroda i za pobožne pojedince, koji tu namjenu zažele te pomognu uzdržavanje tog svetog hrvatskog jerusalemskog ku- tića. Isusu u Jerusalemu raspetom milo je to, što smo tim svetištem po- vezali svoju domovinu s Njegovom zemaljskom domovinom, a po sv. mi- sama u tom svetištu i s nebeskom našom domovinom. To svjedoče mno- gobrojne milosti, što su ih od osnutka hrvatskog jerusalemskog svetišta po zagovoru bl. Nikole Tavilića dosad već mnogi pobožni Hrvati primili s neba. To svjedoči i ono sada već oko stotinu crkava po svim hrvatskim kra- jevima, gdje je dosad već postavljena slika kip ili oltar u čast tog našeg jerusalemskog Blaženika. Cijela če-ova jubilarna godina bl. Nikole Tavilića“biti u znaku sve ve- ćeg širenja štovanja njegova. Već sada je najavljeno oko šezdeset dalj- nih crkava, u kojima će tijekom ove godine biti postavljeni oltari. slike ili kipovi bl. Nikole Tavilića. Osim toga su u gradnji ili će se naskoro početi graditi tri crkve i šest kapelica njemu u čast. To je, što se dosada zna. U mnogim mjestima se pripravlja uzve- ličanje bl. Tavilića, a da to i nije nig- dje još objavljeno. A najnovija po- java u sve većem širenju štovanja našeg jerusalemskog Blaženika jest to, da sve više pobožnih Hrvata na- bavlja njegovu sliku i za svoju kuću. U svakoj katoličkoj kući ima po koja svetačka slika. A ne bi smjelo biti nijedne hrvatske kuće, u kojoj ne bi bila i slika i kojeg hrvatskog ugod- nika Božjeg. Neka ova jubilarna go- dina bl. Nikole Tavilića u tom što više odjekne i na to potakne što više Hrvata. U ovoj će se jubilarnoj godini bl. Nikole Tavilića moliti svuda molitve za njegovu karionizaciju, držat će se o njemu govori na katoličkim sveča- nostima i kongresima, o njemu će se predavati u katoličkim društvima, pri- kazivat će se film ,Hrvati u Svetoj Zemlji“, koji bl. Nikolu Tavilića veliča, svagdje, gdje još nije dosad prikazan (a u nekim mjestima i iznova), glumit će se glume o njemu, pjevat će se pjesme, o njemu, izdavat će se knjige o njemu, i tako će se na sve moguće načine veličati njegova sveta pojava i poticati hrvatske duše na njegovo štovanje. U središtu će jubilarne godine biti sam jubilarni dan beatifikacije bl. Ni- kole Tavilića, to jest dan 6. lipnja. Na taj je on dan prije 50 godina proglašen blaženim. Taj će dan (u nedjelju prije toga) biti po svim hrvat- skim mjestima proslavljen na pose- ban način. Do tog će dana biti sa- brani potpisi iz cijelog hrvatskog na- roda na molbu Sv. Ocu Papi, da bla- ženog Nikolu Tavilića proglasi Sve- cem, pa da tako dobijemo prvog hrvatskog kanoniziranog Sveca. Po- sebno će hodočašće odnijeti tu molbu s nekoliko stotina tisuća hrvatskih potpisa Namjesniku Kristovu u Rim. Priklonimo ove jubilarne godine svoje srce posebnim načinom bl. Ni- koli Taviliću, pod čijom će nebeskom zaštitom u ovoj godini stajati život cijelog hrvatskog naroda! Isprepleti- mo svoje pobožne časove molitvama njemu u čast! Činimo dobra djela njemu u slavu! Dajmo ga na krstu za zaštitnika svojoj djeci! Postavimo njegovu sliku u svaku svoju kuću! Ako se gdje sprema gradnja crkve ili kapelice, ne zaboravimo, da ih možemo posvetiti i tom svetom Hrva- tu! Pripravljajmo se već sada na ho- dočašće u Rim Sv. Ocu Papi za Ta- vilićevu proslavu! Sjećajmo se i nle- gova hrvatskog svetišta u Jerusale- mu! Štogod na takav i na bilo koji drugi način učinimo na čast i uzve- ličanje ovog Blaženika, činimo zapra- vo u slavu hrvatskog naroda, čiji je on bio najsvetiji sin i čiji je on naj- veći zaštitnik na nebu. Sa putovanja po Italiji (Bari, fiera del Levante, Napulj, Pompeji i Rim). I. Grbić Crkva sv. Petra dobila je svoje te- melje u srednjem vijeku a dovršena u novom. K Bazilici se pristupa preko trga ovalnog oblika dugog 273 m., a širokog 226 m. okruženog sa četiri reda velikih stupova (748), Usred trga je obelisk visok 23.5 m sa moćima. sv. Križa na vrhu. Crkva sa svojim divnim proporciama ne izgleda tako ogromno veliko. Predvorje hrama je široko 20 m a dugo 71 m prema jugu je spo- menik cara Kostantina na konju. Na pročelju ima 5 vrata. Crkva zaprema prostora 14.000 m? a duga je 187 m. Bazilika je razdijeljena na 3 lagje koje su odijeljene pilastrima urešenim me- daljonima papa. Ogromna kupola je sva urešena mozaicima koje prikazuju Krista bl. Gospu i učitelje crkve. Veli- ki citar, koji se diže usred crkve nad »Konfesijom“ : grobom sv. Petra, na- lazi se ispod veličanstvenog baldakina od bronza djelo Berninia: visok 28.5 m tu je zlatni papiu oltar i katedra odakle papa govori i naučava kao na- mjesnik Kristov i glavar crkve. Skoro u dnu centralne lagje nalazi se dostojanstveni kip sv, Petra u bron- zu rad V. vijeka. Legenda kaže da je napravljen od kipa Jupitra kapitolskog. Ovaj hram je inače bogat spomenici- ma mozaicima. U prvoj kapeli lagje nalazi se gla- sovita Pieta. Gospa drži pod križem mrtva Isusa, glasovito djelo Michelan- gela, koji ga je izradio u svojoj 24.0j godini života. Sve su slike na oltarima napravljene od mozaika. Tu se čovjek divi veličanstvenim djelima od vri- jednosti i cijene. Kupola crkve je remek djelo umjet- nosti upravo su dvije kupole unutraš- nja i vanjska izmegju kojih vode ste- penice, te se na početku i svršetku kupole ima divan pogled na unutraš- nost crkve gdje ti se ljudi čine kao mravi, izvana se pruža divna panora- ma na Rim i pod tobom na Citta del Vaticano. Na desnoj strani crkve diže se Va- tikan, sjedište Papa. Ovi veličanstveni dvori, podigauti u V, vijeku a poslije uveličavani. Lav VI mapravi galerije koje ga spajaju sa Castel St. Augelo. Ovaj dvor sadrži neizmjerna bogastva umjetnosti a poznate su po svijetu ka- pela Sikstima, gdje se biraju Pape, kapela Paolina, Sala regia, Muzej i Biblioteka. Kapela Sixtina napravljena od pape Siksta IV 1473, dijeli se u dva dijela, enje Megju ostalim dekoracijam i alfreski- ma poznato je svemu svijetu Posljednji Sud: veličanstveno djelo na kome je Michelangelo radio pune 3 godine. Biblioteca Vatikana napravljena od Siksta V. tu su razne sale urešene alfreksima XVII vijeka. Biblioteka sa- drži preko 400.000 svezaka izmegju kojih ima rukopisa neprocijenjene vri- jednosti. Tu je mepresušivi izvor za proučavanje povijesti raznih naroda. Muzeji Vatikanski su takogjer najveći te vrste u svijetu. Za proći ih treba čitavo jutro i to samo trčeći od dvo- rane do dvorane, U Vatikan se ulazi kroz ,Portone di bronzo“ (Brončana vrata) koji se zove i Della Zena. Na vratima je Gvardia Svizzera (Švicarska straža) pa- pini vojnici, koji nose kacige i koplja i obućeni su u živo šareno odijelo po- put sredovječnih vitezova. U Vatikanu su sada sazidane moderne zgrade. Pošta, kolodvor za papin voz, dućani ostalo: sve u mramoru. Bazilika sv. Pavla jest Bazilika no- voga datuma. God. 1823 u požaru propadne stara te je Lav XII. dade ponovno sagraditi. Bi posvećena od Grgura XVI. 1840, a talijanska je vla- da iza osvojenja Rima 1870 proglasi kao monumento nazionale (narodni spomenik). Ova je crkva veličanstvena fat sa svojim mnogobrojnim stupovima, tako da je neki pretpostavljaju i sa- mom sv. Petru. U sredini je konfesija sa grobom sv. Pavla sa jedne i druge strane su oltari od ametisa dragocije- njenog kamena dar ruskog Cara. Uz crkvu je samostan, glavno djelo stare arhitekture. Portik je poduprt sa dva reda lukova koji počivaju na ma- lim različitim kolonam u koje je u- metnut mozaik. Podalje od Bazilike su .Tre fontane“ mjesto gdje je poginuo sv. Pavao. Kaže se da mu je osječena glava triput odskočila i svaki put iz- govorila Isus. Na tri mjesta provrela su tri vrutka ,fontane“, koje se tu i sada nalaze. Kraljevi dvori na Kvirinalu bili su papina ljetna rezidencija, ali je oteta papi 1870 i odregjeni za kralja. Zaa- meniti su: sala degli Svizzeri, degli Ambasciatori e degli Corazzieri. Pape su se brinuli za zdravu vodu tako da je Rim obilovao vodom. Gla- sovita je Fontana di Trevi napravljena od pape Klementa VIII, Ovaj vodovod doveo je Agripa 19 p. Kr. 20 km da- leko. U centru česme kip je Neptuna u škojci koju potežu morski konji, sa strane su kipovi zdravlja i obilja. Po- više u basoreliefu je Agripa koji na- regjuje da se sagradi vodovod. Slijedi.