NSI SO ROSES AO SET
TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
Narodna Svijes
QOD. XXI — BR. 1
DUBROVNIK, 4. Siječnja 1939
CIJENA Din. 1'50
310 NAM NOSI GODINA 19397
»Čut ćete za ratove | glasove o ratovima.“ (Mat. XXIV. 6)
Ne treba čovjeku nikakvog astro-
loško-gatalačkog znanja ni pribora:
ne treba mu niti kake naročite in-
spiracije niti revelacije, pak da ipak
više - manje točno pogodi i prorekne
kakvo će nam biti ovo mlado ljeto,
koje se je pred četiri dana rodilo.
Ne treba nikakve tajanstvene mudro-
sti da se kaže kako nova godina —
po svemu izgledu — neće biti ni
vedra ni mirna; a dao veliki Bog da
ne bude gora od pređašnje!
Godina 1939 primila je teško na-
sljedstvo; osvanula je natovarena
mnogim neriješenim pitanjima i opte-
rećena svim političkim, ekonomskim
i svakojakim drugim bjedama prošlih
godina. Pa kao što napori ranijih
vremena ne bijahu kadri nijednoj muci
kraja doći, niti ciglo jedno pitanje na
čistac izvesti, ili mu naći iole čestito
riješenje; nego je dapače svaka na-
redna godina, od 1918 do danas, sta-
rim zapletajima i trzavicama pridoda-
vala nove; tako će, po svoj prilici,
biti i ove godine. Eto n. p. španjol-
ska kriza oteže se, grozna i krvava,
već pune dvije i po godine, prijeteć
od vremena do vremene, općom kon-
flagracijom; a ne možeš joj sagledati
konca; buduć komunističko-demokrat-
ski smutljivci s istoka i zapada tvrdo-
korno podupiru i podjaruju barcelon-
, ske krvnike, ne bi li ipak na koji na-
čin iz ruku generala Franca istrgnuli
konačnu pobjedu. Palestina nikako da
se smiri; rat na dalekom Istoku ta-
kođer se odugovlači; ,mudro“ pak i
»krasno“ ,riješenje“ češko-njemačkog
spora, skalupljeno jesenas u Miin-
chenu, urodilo je već čitavim nizom
novih, zamršenih pitanja: u Podunav-
lju i na istoku Evrope. Talijansko-
francuski odnošaji koji odavna jošte
— od dana tripolitanske ekspedicije
g. 1911 — ne bjehu ružičasti, a koji
u ovo posljednje doba, kanda se bje-
hu, na jedvite jade, počeli zeru po-
pravljati sad su opet najedamputa to-
liko zamutili, te se čak pronosi šapat
— o mogućnosti rata. Dodajte svemu
tome neumorna rovarenja, koja so-
vjeti i vjerna im druga masonerija
posvuda vrše; dodajte jošte, stano-
vite, vrlo krupne, možda fatalne po-
grješke fašističkih i drugih sličnih,
tako zvanih ,autoritativnih“ režima,
! pak ćete dobiti približno vjernu sliku
općeg meteža i kaosa u kom se ne-
_ na svetkovasmo slavni
= 11; Dj. Ap. IV. 11-12). Preksutra sla-
sretno čovječanstvo danas davi.
Izlaz iz ovako čemerne situacije
ima samo jedan. Otrag jedanaest da-
rođen - dan
Kneza Mira. Prekjuče proslavismo
blagdan njegova božanskog Imena :
a ime mu je Isus: ime ,kome treba
da se pokloni svako koljeno onih,
\koji su na nebu i na zemlji i pod
zemljom...
Ovo je kamen, koji vi
zidari odbaciste, a koji postade glava
od ugla. I nema ni u jednome dru-
gome spasenja, jer nema drugog ime-
na pod nebom danog ljudima, kojim
bismo se mogli spasiti“. (Filip. Il 10-
vićemo spomen dan isto tako važnog,
kao što je i dan Kristovog rođenja,
zgodu naime kada se je novorođeni
Kralj objavio narodima: predstavlje-
nim u osobama svetih triju kralja.
Trebalo bi da i danas vrhovni pred-
stavnici nauke, moći, autoriteta pri-
znadu vlast Kristovu i zakon evan-
gjelja pa eto odmah pravog riješenja
svakom pitanju i sigurna lijeka sva-
kom zlu. Megjutim proti Kristu dižu
se sada ne samo crveni: okupljeni
pod barjacima srpa i čekića; ustaju
— crnog mi bezumlja! — i oni s
desna, oni od drugih boja i značaka.
Proti Križu Kristovu kočoperi se, ona-
mo gore na sjeveru, jedna njegova
odurna karikatura. Proti božanskim
načelima evangjelja, ističu sada zo-
ološku, ili bolje psiho-patološku ,ide-
ju“ rasizma. Pa i talijanski fašizam,
do juče tako lucidan, bar upogled
odnošaja s Crkvom, zastranio je na-
jedamput i svojim čudnim ,rasnim“
zakonima nanio duboku ranu konkor-
datu sa sv. Stolicom, i to baš uoči
desetgodišnjice od sklapanja tog istog
konkordata (11. ll. 1929).
Među državnicima sve to manje
ljudi jasna pogleda, snažne volje.
Među širim narodnim slojevima sve
to veća demoralizacija: pohlepno se
gutaju najbesmislenije političke bajke
i slijede najstupidnije parole. I skoro
svud se aklamiraju nekaki vođi“.
»Vođa!“ ,Vođa!“ ,Vođa!“ trube ti
u uši kuda god se makneš. ,Epoha
koja neprestano govori o problemu
vođa — veli jedan odlični današnji
mislilac — priznaje svoju nemoć da
vodi. Tu nesposobnost prati na čudan
način obožavanje države. Služenje
ovom idolu; služenje, koje se danas
naročito ističe u borbi oko rasa i na-
roda, u postavljanju skale u odgoju,
što od omladine stvara brojke u dr-
žavi, dokaz je opadanja i duhovnosti
i religioznosti. Misao na zajednicu
kakva se danas nakalemljuje miliju-
nima u Evropi, treba da nadomjesti
osobnu vrijednost pojedinca. To je
dobro tek za sitne duše. Komu je
neophodno potrebita zajednica da bi
se razvio, taj pripada krdu“. (E. Lud-
wig. ,Vođi Evrope“. Predgovor).
Nije dakle fajde očekivati mira ni
boljitka od onih, te se doduše na sva
usta deru: Mir! Mir! Ali ,zbilja nji-
ma nije do mira“. Oni su nam god.
1918 dali ne pravi mir nego Versaj-
ski mir; prošle godine dadoša nam:
prvo , Anschluss“, zatim Miinchen; a
sad će nastaviti miinchenskim drumom
do novog valjda i sveopćeg pokolja.
Mi katolici, treba da se u ime či-
tavog čovječanstva zaufano molimo
milostivom Spasitelju ,koga poznavati
znači živjeti, a komu služiti znači kra-
ljevati; da bi nam dao onaj mir, koji
svijet ne može dati“. No prije toga
neophodno je nužno da iz srca svoga
izbacimo idole. Id oklonstvo je Bog
vidimo ?
9 Položaj katoličke štampe
među Hrvatima
U oči otvorenja Vatikanske Izložbe
počelo je nredništvo , Života“ (godine
1935, str. 458. i sl.) pod naslovom
»Smotra štampe u Jugoslaviji“ dono-
siti podatke o cjelokupnoj štampi kod
nas. Izneseni su poimence svi dnevnici
pa onda svi tjednici i mjesečnici, bez
razlike, što u državi izlaze, uz nazna-
ku mjesta izlaženja i oznaku smjera.
Ova oznaka glasi primjerice: indife-
rentan, liberalan, katolički, protukatc-
lički, naklon, marksistički, stručni itd.
Njome se je htio označiti samo odnos
pojedinog lista prema katoličkom svje-
tovnom nazoru. Kako je to bio prvi
pokušaj da se prikaže smještaj naše
katoličke štampe i njezin omjer prema
cijeloj današnjoj periodičkoj produkciji,
to je taj naporni rad o. Karla Grim-
ma D. I, urednika , Zivota“, od velike
važnosti za maše pitanje to više, što
se je do tada s katoličke strane motrio
i prikazivao samo razvoj i napredak
vlastite katoličke štampe, a ostavljala
kod toga po strani indiferentna i pro-
tukatolička štampa. Prema toj radnji
utvrgjeni su koncem 1935. ovi rezul-
tati, Svih je dnevnika u državi bilo
42, od toga katolička samo dva (za-
grebačka ,Hrvatske Straža“ i ljubljan-
ski ,Slovenec“), maklon samo jedan
(osječki ,Hrvatski List“), ali je zato
izrazito protukatoličkih bilo šest (od
toga 3 najveća beogradska), marksisti-
čki 1 (somborski ,Uj Hirek“), liberal-
nih 13, uz 5 indiferentnih i 5 stručnih
(burzovnih). Katolička i katoličkom
svjetovnom nazoru sklona dnevna
štampa iznosila je prema tome po
broju dnevnika 7%, protukatolička i
marksistička 17%, liberalna 30%, a
indiferentna, stručna i ostala neopre-
dijeljena dnevna štampa 46% svih
dnevnika uopće. No kad se promotri
visina naklade tih dnevnika, tada omjer
tiraže katoličkih dnevnika prema osta-
lima ispada još nepovoljnije, jer je glo-
balna naklada dnevnika u Jugoslaviji
bila ocijenjena s oko 400.000 primje-
raka, od česa je 250.000 dakle više
nego polovica, pripadala protukatoličkoj
a samo 20.000 t. j. 5% katoličkoj
dnevnoj štampi.
Što se tjednika tiče, izlazilo je prema
tim podacima u Jugoslaviji tada 331
tjednik, a od toga je bilo samo 27
katoličkih sa 6 naklonih, dok je pro-
tukatoličkih bilo 30 (i to 10 marksi-
stičkih, 7 socijalističkih .i 1 masonski)
uz 16 liberalnih i 13 indiferentnih
Mjesečnika bilo je u svemu 700. Od
toga pozitivno vjerski opredijeljeno 113,
i to 83 katolička, 14 pravoslavnih i 15
inih. Nabožnih je bilo 29 (od toga
katolička 24); protukatoličkih 24 (od
toga 6 marksističkih). Revija bilo je
60—70, od tih za znanost i umjetnost
18 (3 katol.), za kulturu i prosvjetu 15
(7 katol.), za književnost i glazbu 16
(3 katol, 2 marks.), dok ostatak otpa-
da ma revije stručnog, privrednog ili
političkog značaja. Po centrima imao
je Zagreb 203, Beograd 188, a Ljub-
ljana 106 tjednika.
I ovogodišnji ,Život“ pod uredni-
štvom o Stj. I. Poglajena D. [., t
gier prati to pitanje, pa domosi (god.
1938. str. 233 i sl.) tabelu movina i
časopisa u Jugoslaviji prema doktor-
skoj disertaciji, što ju je filozofskom
fakultetu Friedrich: Wilhelmovog svei-
čilišta u Berlinu predložio g. Alfred
Falk iz Maribora. Uredništvo , Života“
dodaje, da je prikaz g. Falka vrlo za-
nimljiv, iako nepotpun i pristran, Pre-
ma njegovoj tabeli izilazi a Jugosla-
viji 50 političko-informativnih dnevnika,
339 tjednika i 224 mjesečnika. Od toga
nosi hrvatski jezik relativnu većinu od
208, naprama 180 srpskih i 58 sloven-
skih političko-informativnih movina, a
jednako nosi prvenstvo i Savska ba-
novina sa 166 prema 146 na području
Uprave grada Beograda.
Katolici iznosili su 39.3% cijelog ži-
teljstva, ali broj njihovih časopisa sa-
mo 12.4% od cijeloga broja časopisa
u državi. Hrvati (katolici i muslimani)
čine 32.2% cijelog pučanstva, no nji-
hova štampa reprezentira 41,6% cijele
periodičke štampe. Hrvati-katolici na-
pokon sačinjavaju četvrtinu (25.7%)
cijelog stanovništva, ali njihovih 69
listova (novina i časopisa) iznosi tek
petnaestinu (6.3%) svih listova u drža-
vi. Ovo nas sigurno ne može veseliti,
NOVO!
rukavice,
Dođite i uvjerite se.
,REKORD“
Podružnica DUBROVNIK
£:| Je KUĆE
Telefon 328
Ul. Kraljice Marije
Otvorili sno odio konfekcije i to specijalno fine konfekcije. —
Osobito preporučamo naše balonske kabanice, trenchoate
»DERBY“, jesenske i zimske muške kapute sve u najprvokla-
snijoj izradbi i od originalnih engleskih i českih materijala. —
Iznenadit će Vas naše vrlo niske cijene!
Preporučamo veliki izbor originalnih engleskih i českih štofova
za odijela i kapute, košulje, pijame, pulovere,
kravate kao i ostalu manufakturnu robu. —
Tražite posjet naših zastupnika.
Sve ovo možete nabaviti i na dugoročnu otplatu uz sasma iste
cijene kao i za gotovo, SAMO KOD
NOVO!