Strana 2

 

MALO CRKVENE
STATISTIKE

Prama najnevijem izdanju ,Papia-
skog Godišajaka* (Anngario Pontificio)
u Crkvi katoličkgej sada je 64 kardina-
la; patriarha 14; nadbiskupa 255; bi-
skupa rezidencialnih (koji imaju vlasti-
tu biskupiju i stvarno u njoj borave)
935; biskupa tilularnih 772. Redova,
kongregacija i redovničkih ustanova
seposredno Papi podlešnih 159; viših
škola u Rimu 10; papinskih akademija u
Rimu 10; papinskih uzgojnih zavoda 86.

Sv. Stolica imade izvan Rima svojih
zastupnika 59, od toga 37 diplomatskog
značaja. Kod Sv. Stolice je u Rimu za-
stupano 37 država, a od foga je 13
ambasadora.

U god. 1938. umrlo je 7 kardinala
i 48 biskupa. Osnovano je 6 novih
biskupija. Pod sadašnjim Papom Pi-
jom XI. osnovano 128 biskupija i nad-
biskupija, 28 je biskupija podiguuto
na naslov nadbiskupije, 24 opatije i
prelature nullius, 116 vikarijaia, 151
apostolska prefektura, 26 misija i di-
strikta sui iuris.

Iz svega se vidi, da je naša Rimo-
katolička Crkva puna mladenačkog ži-
vota. Bog je očevidno pomaže i jača,
te zub vremena ne može da joj naškodi
ni poslije 1900 godina.

Škola i katolicizam
u Japanu

Osnovnih škola ima oko 25.000,
srednjih za dječake 554, za djevojčice
975, stručnih škola 1400, a sveučilišta
45. Uzgoj se viši u strogo aacionalnom
i vojničkom duhu. Školske knjige veli-
čaju junaštvo pregja, hrabrost, čvrstoću
i izdržljivost u nevolji, te disciplinu,
Geslo je: budimo odani caru, našim
pregjima, ispunjujmo svoje sinovske
dužnosti. Častiti moramo Kami (bo-
žanstva), cijeniti drugove i odanost pri-
jateljima. Neprijatelje treba uništiti, sla-
bima pružiti pomoć, u bitci biti hrabar,
Budimo solidarni u ljubavi prema do-
movini, svladajmo s veseljem svaki
napor i ustrajmo do konca; junački se
borimo za zajedničku stvar. Ljubimo
goruće domovinu i ispunjujmo dužno-
sti prema caru i domovini, Poštujmo
zakone, koji nam osiguravaju red i
stvaraju mir u svijetu. Svake se godine
30, listopada pred svim učenicima i
učiteljima u svim školama čita naredba

cara Meliji iz g. 1890, kojoj je glavni
smisao; na dvjema osnovima uteme-
ljena je veličina naše države: na neo-
megjenoj odanosti carskoj dinastiji, koja
je vječna ,kao nebo i zemlja“ i oda-
gesti prema domovini, zatim pak ma
ljubavi i odanosti starijima i pregjima.
Pri otvorenju svake nove škole šalje
carski dvor iznova taj reskript sa slikom
vladara upravi škole na vječnu uspo-
menu. Pravog vjerskog uzgoja u ško-
lama nema. Učitelji i učiteljice ipak
vode učenike u hramove da počaste
svoje pregje i vojnike pale za slavu
caru i domovine. Ljeti drže se po ne-
koliko puta na mjesec školske vojničke
vježbe na vojaičkim vježbalištima, kod
kojih sudjeluje vojska s oružjem. 6.
studenoga svake godine sabire se u
glavnom gradu velika muožina sred:
mioškolaca i njihovih profesora da
prisustvuje vojničkoj reviji, U sred:
njim školama propisane su kao obli-
gatue vježbe sa sabljama. U Tokiju
djeluje katoličko sveučilište koje je ne«
davno slavilo 25-godišnjicu svoga op-
stanka. Od g. 1928. ima odjeljenja za
filozoflju, jezike, trgovinu, političku e-
konomiju, tečajeve za novinarstvo itd,
Slušača ima više od 1000. Zastupnik
vlade je prigodom proslave jubileja iz-
rekao tople riječi priznanja za dosa-
danje djelo na uzgojnom i kulturnom
polju. Ovo sveučilište pripravlja izda:
nje katoličke enciklopedije na japan:
skom jeziku. Steklo je mnogobrojne
simpatije najviših i naučnih krugova
svojim djelima iz japanske povijesti.
Katoličkih srednjih i strukovnih škola
ima 64, dječjih vrtića 12. Osnovnih
škola gotovo nema, jer država ne će
da prepusti patriotski odgoj strancima.
U svim japanskim katoličkim školama
ima 17.000 učenika.

——— AI

Radi pregradnje
snižene cijene

zgodna prilika za nabavu

božićnih darova
KNJIŽARA

JADRAN"

DUBROVNIK

NARODNA SVIJEST 25 Siječnja 1938

 

Broj 4

 

   

Evo me
da zaštitim
Vašu kožu !

Prepustite od sada meni njegu
Vaše kože. Jedino što Vam
valja činiti jest, Vašu kožu re:
dovito sa Nivea natrti. Samo
Nivea sadržaje E ucerit sred-
stvo za jačanje kože. Time vrši
Nivea dobrotvorni utjecaj
na kožno staničje. Ona održaje
Vašu kožu mladom i jakom tako
da joj niti oporo vrijeme ne
može nauditi. Kupite još danas
Nivea, jer je bolje predusresti
nego liječiti!

 

Španjolska kriminalna
demokracija

U ,Osservatore Romano“ izišao je
popis barbarskih djela španjolskih
crvenih demokrata. Odatle crpimo ne-
ke podatke, koji nam pokazuju, šta bi
bilo i od naših krajeva, kada bi ovdje,
ne daj Bože! zavladali simpatizeri repu-
blikanske Španjolske.

U pokrajini je Santander smaknuto
156 svećenika ; u pokrajini Oviedo 119.
U te dvije pokrajine uništeno je preko
200 crkava, u pokrajini Huesca 400.
Biskupiju Saragoze boljševici nisu bili
svu zauzeli, ali su bili zaposjeli 176
župa, u kojima su sve crkve ili poru-
šili ili učinili neuporabljivim, te po-
gubili 76 svećenika, a za 40 njih još
se ne zna, gdje su.

U Kataloniji i pokrajini Castellon
nacionalisti, kada su osvojili te kraje-
ve, nijesu našli ni jednu crkvu neta-
knutu, jer su ih boljševici prije odla-
ska dinamitom porušili ili nagrdili,

U Španjolskoj imade 37 biskupija,
koje su dijelom i sada pod vlašću bolj-
ševika ili su bile pod njom. Tu je bilo
crkava, kapela, samostana u ukupnom
broju oko 26.000. Od toga je preko
17.000 porušeno ili spaljeno. To znači
70%. Na otoku je Minorki 40.000 sta:
novnika; što svećenika što redovnika
je ubijeno tu 38%. Odlikovao se je
megju njima mladi svećenik Ivan Hu-
guet. Oa je tri sedmice prije svoje
smrti imao svoju prvu sv. misu. Kad
je boljševistička vojska prodrla u selo

- Ferrerias, vojnički zapovjednik naredi,

da mu dovedu sve svećenike, Dovedoše

i Hagueta u svećeničkoj haljini. Zapo-
vjednik bijesno pograbi tu haljinu i svu
je razdere i skine s njega križ i reče
mu: ,Pljuni na svog Boga, ili ću te
ubiti.“ Mladi svećenik raširi ruke i
odgovori: ,Živio Krist Kralj!“ Taj čas
opali revolver, i mučenik pade mrtav
na zemlju.

Boljševici su uhvatili i biskupe Al-
merie i Cadixa, te su ih prisilili da
ubacuju ugljen u oklopnjaču ,Jaime I“
i lože peći za vrijeme vožnje. Napo-
kon su ih s tolikim katolicima bacili
u more. Računa se, da je u Španjol-
skoj poginulo preko 6.500 svećenika.

 

 

Pisma iz naroda

TRSTENO. Godišnja proslava Voj-
ske Srca Isusova proti psovki i kletvi.
Ove godine kao i ostalih ovaj blagdan
je proslavljen svečano. Za ovu prosiavu
došao nam je naš stari znanac Mons,
I. Dagonig dekan Cavtata i mp. O. V,
Stipković, kapucin.

Veliku Sv. Misu odslužio je Mons.
Dagonig a preko Sv. Mise održao je
mp. O. Stipković veoma dobru i ga-
nutljivu propovjed o psovki ie nakon
posvete podijelio blagoslov sa raspelom
Poslije sv. Mise bilo je izloženo Sve-
totajstvo. Po podne je mons. Dagonig
održao propovijed takogje ,O grdobi
psovke“ te po tom bi ispjevan pokor:
nički psalam  ,Smiluj se meni“ i
blagoslov.

Ovom prigodom pričestilo se je oko
300 što je dosta velik broj za ovu župu.

 

Komad dubrovačkog

neba u Zagrebu

Nad Zagrebom magla, snijeg. Nebo
olovno, tmurno. Zima. Iz sobe pokraj
tople peći gledam kroz zamagljena
stakla, slušam buku iramvaja, a misao
mi leti na topli dubrovački jug obasjan
suncem i toplinom. Ipak s nekim ne-
strpljenjem, s nekim svetim osjećanjem
čekam da se upale električne svijeće,
da se otvore vrata hrama Thalije, pa
da vidim makar i na platnu komadić
dubrovačkog neba i mora. Bilo je to
& siječnja. Proslava je 350 godišnjice
rogjenja velikog našeg pjesnika Điya
EF. Guadulića. Hrvatsko narodno kaza-
lište sjajno je rasvijetljeno. Vidim mno-
go naših dubrovčana i dubrovkinja sa
istim osjećajima. Nekoliko trenutaka
uživamo kad nam je sinuo pred očima
velebni Bukovčev zastor. Zavjesa se
diže i mi gledamo naš Dubrovnik u
praskazorju. More ga opkoljuje, dok
se sunce iza Žarkovice rađa. Koliko
je puta taj prižor gledao naš Gundulić?

A tada zaori skup pastira , Objavi Da:
mice“, | niže prizor za prizorom sve
ganutljiviji, dok ne zaori veličanstvena
himna ,Slobodi“. Kada se zastor spu-
tio uz frenetično pljeskanje i kada smo
izašli i gazili po snijegu kroz maglu,
još su odjekivali akordi u našoj duši:
,O lijepa, o draga, o slatka slobodo!*
»Dubrayka“ je izvedena pred raspro-
danom kućom uz muzičku pratnju g,
Gotovca. Prije pretstave govorio je o
Gunduliću mladi književnik g, Marko
Fotez. Glumci su odigrali svoje uloge
odlično, jedino je falio naš dubrovački
dijalekt. Muzika g. Gotovca kako ističu
muzički kritičari uspjela je. Mi smo
ipak očekivali da će u plesovima biti
istakaute melodije i motivi naše ,pot-
skočnice“ i ,pod kolo“ plesovi ie su
se sigurno izvodili i pod republikom.
Ipak je izvedba bila na visini.
Gledali smo još jedan stari dubro-
vački komad od Marina Držića ,Dundo
Maroje“ u preradbi g, Foteza, Taj se
komad davao i u Beogradu s velikim
uspjehom, a davao se i u Zagrebu do
sada 15 puta pred punom kućom.

Preradba g, Foteza vrlo je dobra, Ko-
mad se svidio publici. Kroz dva sata
drži te u napetosti i svojim humorom
čini u nekim momentima da štono se
kaže ,pukneš od smijeha“. Ali tu i
tamo ima nekoliko vrlo neukusnih vi-
ceva, zapravo prostih, koje je trebalo
izostaviti, kao što je izostavilo mnogo
nepotrebnih talijanskih rečenica, a što
ne bi nipošto kvarilo cijelinu, Jer što
je preslano, nije ni mački drago, po:
gotovo kad vrijegja stid. Nesmije se
svakojaki izrazi čuti ni u pristojnom
društvu, pa se ne smiju da čuju ni u
kazalištu.

1 u ovom komadu zagrebački glumci
trudili su se da budu dubrovčani, ali
im je to slabo uspjelo. Jedini se g.
Laurenčić (rodom splićanin) približio
pravoj ulozi kotoranina Pometa, a oko
njega se uglavnom i kreće cijela rad-
nja. Ali je svoju tešku ulogu odigrao
sjajno. Konavljanin, sluga dunda Ma-
roje nije bio pravi Konavljanin ni u
maski, ni u govoru, Strahinja Petrović
izvrsno je glumie dunda Maroju, pa
je u nekim momentima bio pravi du:

brovački gospar. Što se tiče glume svi
su bili dobri.

Dubrovčani se i ove godine sprema:
ju da proslave svoga parca Sv. Vlaha.
Pored mise i grličanja u crkvi, obično
se održava zajednička večera i zabava.
Na ovom skupu trebalo bi da se nagju
svi dubrovčani, jer se to dogagja je-
damput na godište. Prošle dvije godine
ta se festa održavala u Esplanadu, gdje
mogu da učestvuju samo oni bolje
stojeći. Zato mislimo da bi bilo bolje
prirediti ovo veče u nešto skromnijem
lokalu gdje bi imali pristupa kako
smo naglasili svi dubrovčani bez raz-
like, kao što je bilo ranijih godina, kad
su takovu familjarnu večer posjetili i
oni srednjega imovnog stanja, kao i
mnogobrojni naši studeati.

Više se puta govorilo da se osnuje
i klub dubrovčana u Zagrebu, pa je i
ta ideja zaspala. Tu opstoje i napre-
duju toliki slični klubovi, pa zašto
ne bi mogao i dubrovački? Ovako
se ne možemo svi ni jednom ua go-
dište da sastanemo i da provedemo par
ura kao pravi dubrovčani. Našijem na

razigišljanje. Dubrovčanin