Strana 2 MALO CRKVENE STATISTIKE Prama najnevijem izdanju ,Papia- skog Godišajaka* (Anngario Pontificio) u Crkvi katoličkgej sada je 64 kardina- la; patriarha 14; nadbiskupa 255; bi- skupa rezidencialnih (koji imaju vlasti- tu biskupiju i stvarno u njoj borave) 935; biskupa tilularnih 772. Redova, kongregacija i redovničkih ustanova seposredno Papi podlešnih 159; viših škola u Rimu 10; papinskih akademija u Rimu 10; papinskih uzgojnih zavoda 86. Sv. Stolica imade izvan Rima svojih zastupnika 59, od toga 37 diplomatskog značaja. Kod Sv. Stolice je u Rimu za- stupano 37 država, a od foga je 13 ambasadora. U god. 1938. umrlo je 7 kardinala i 48 biskupa. Osnovano je 6 novih biskupija. Pod sadašnjim Papom Pi- jom XI. osnovano 128 biskupija i nad- biskupija, 28 je biskupija podiguuto na naslov nadbiskupije, 24 opatije i prelature nullius, 116 vikarijaia, 151 apostolska prefektura, 26 misija i di- strikta sui iuris. Iz svega se vidi, da je naša Rimo- katolička Crkva puna mladenačkog ži- vota. Bog je očevidno pomaže i jača, te zub vremena ne može da joj naškodi ni poslije 1900 godina. Škola i katolicizam u Japanu Osnovnih škola ima oko 25.000, srednjih za dječake 554, za djevojčice 975, stručnih škola 1400, a sveučilišta 45. Uzgoj se viši u strogo aacionalnom i vojničkom duhu. Školske knjige veli- čaju junaštvo pregja, hrabrost, čvrstoću i izdržljivost u nevolji, te disciplinu, Geslo je: budimo odani caru, našim pregjima, ispunjujmo svoje sinovske dužnosti. Častiti moramo Kami (bo- žanstva), cijeniti drugove i odanost pri- jateljima. Neprijatelje treba uništiti, sla- bima pružiti pomoć, u bitci biti hrabar, Budimo solidarni u ljubavi prema do- movini, svladajmo s veseljem svaki napor i ustrajmo do konca; junački se borimo za zajedničku stvar. Ljubimo goruće domovinu i ispunjujmo dužno- sti prema caru i domovini, Poštujmo zakone, koji nam osiguravaju red i stvaraju mir u svijetu. Svake se godine 30, listopada pred svim učenicima i učiteljima u svim školama čita naredba cara Meliji iz g. 1890, kojoj je glavni smisao; na dvjema osnovima uteme- ljena je veličina naše države: na neo- megjenoj odanosti carskoj dinastiji, koja je vječna ,kao nebo i zemlja“ i oda- gesti prema domovini, zatim pak ma ljubavi i odanosti starijima i pregjima. Pri otvorenju svake nove škole šalje carski dvor iznova taj reskript sa slikom vladara upravi škole na vječnu uspo- menu. Pravog vjerskog uzgoja u ško- lama nema. Učitelji i učiteljice ipak vode učenike u hramove da počaste svoje pregje i vojnike pale za slavu caru i domovine. Ljeti drže se po ne- koliko puta na mjesec školske vojničke vježbe na vojaičkim vježbalištima, kod kojih sudjeluje vojska s oružjem. 6. studenoga svake godine sabire se u glavnom gradu velika muožina sred: mioškolaca i njihovih profesora da prisustvuje vojničkoj reviji, U sred: njim školama propisane su kao obli- gatue vježbe sa sabljama. U Tokiju djeluje katoličko sveučilište koje je ne« davno slavilo 25-godišnjicu svoga op- stanka. Od g. 1928. ima odjeljenja za filozoflju, jezike, trgovinu, političku e- konomiju, tečajeve za novinarstvo itd, Slušača ima više od 1000. Zastupnik vlade je prigodom proslave jubileja iz- rekao tople riječi priznanja za dosa- danje djelo na uzgojnom i kulturnom polju. Ovo sveučilište pripravlja izda: nje katoličke enciklopedije na japan: skom jeziku. Steklo je mnogobrojne simpatije najviših i naučnih krugova svojim djelima iz japanske povijesti. Katoličkih srednjih i strukovnih škola ima 64, dječjih vrtića 12. Osnovnih škola gotovo nema, jer država ne će da prepusti patriotski odgoj strancima. U svim japanskim katoličkim školama ima 17.000 učenika. ——— AI Radi pregradnje snižene cijene zgodna prilika za nabavu božićnih darova KNJIŽARA JADRAN" DUBROVNIK NARODNA SVIJEST 25 Siječnja 1938 Broj 4 Evo me da zaštitim Vašu kožu ! Prepustite od sada meni njegu Vaše kože. Jedino što Vam valja činiti jest, Vašu kožu re: dovito sa Nivea natrti. Samo Nivea sadržaje E ucerit sred- stvo za jačanje kože. Time vrši Nivea dobrotvorni utjecaj na kožno staničje. Ona održaje Vašu kožu mladom i jakom tako da joj niti oporo vrijeme ne može nauditi. Kupite još danas Nivea, jer je bolje predusresti nego liječiti! Španjolska kriminalna demokracija U ,Osservatore Romano“ izišao je popis barbarskih djela španjolskih crvenih demokrata. Odatle crpimo ne- ke podatke, koji nam pokazuju, šta bi bilo i od naših krajeva, kada bi ovdje, ne daj Bože! zavladali simpatizeri repu- blikanske Španjolske. U pokrajini je Santander smaknuto 156 svećenika ; u pokrajini Oviedo 119. U te dvije pokrajine uništeno je preko 200 crkava, u pokrajini Huesca 400. Biskupiju Saragoze boljševici nisu bili svu zauzeli, ali su bili zaposjeli 176 župa, u kojima su sve crkve ili poru- šili ili učinili neuporabljivim, te po- gubili 76 svećenika, a za 40 njih još se ne zna, gdje su. U Kataloniji i pokrajini Castellon nacionalisti, kada su osvojili te kraje- ve, nijesu našli ni jednu crkvu neta- knutu, jer su ih boljševici prije odla- ska dinamitom porušili ili nagrdili, U Španjolskoj imade 37 biskupija, koje su dijelom i sada pod vlašću bolj- ševika ili su bile pod njom. Tu je bilo crkava, kapela, samostana u ukupnom broju oko 26.000. Od toga je preko 17.000 porušeno ili spaljeno. To znači 70%. Na otoku je Minorki 40.000 sta: novnika; što svećenika što redovnika je ubijeno tu 38%. Odlikovao se je megju njima mladi svećenik Ivan Hu- guet. Oa je tri sedmice prije svoje smrti imao svoju prvu sv. misu. Kad je boljševistička vojska prodrla u selo - Ferrerias, vojnički zapovjednik naredi, da mu dovedu sve svećenike, Dovedoše i Hagueta u svećeničkoj haljini. Zapo- vjednik bijesno pograbi tu haljinu i svu je razdere i skine s njega križ i reče mu: ,Pljuni na svog Boga, ili ću te ubiti.“ Mladi svećenik raširi ruke i odgovori: ,Živio Krist Kralj!“ Taj čas opali revolver, i mučenik pade mrtav na zemlju. Boljševici su uhvatili i biskupe Al- merie i Cadixa, te su ih prisilili da ubacuju ugljen u oklopnjaču ,Jaime I“ i lože peći za vrijeme vožnje. Napo- kon su ih s tolikim katolicima bacili u more. Računa se, da je u Španjol- skoj poginulo preko 6.500 svećenika. Pisma iz naroda TRSTENO. Godišnja proslava Voj- ske Srca Isusova proti psovki i kletvi. Ove godine kao i ostalih ovaj blagdan je proslavljen svečano. Za ovu prosiavu došao nam je naš stari znanac Mons, I. Dagonig dekan Cavtata i mp. O. V, Stipković, kapucin. Veliku Sv. Misu odslužio je Mons. Dagonig a preko Sv. Mise održao je mp. O. Stipković veoma dobru i ga- nutljivu propovjed o psovki ie nakon posvete podijelio blagoslov sa raspelom Poslije sv. Mise bilo je izloženo Sve- totajstvo. Po podne je mons. Dagonig održao propovijed takogje ,O grdobi psovke“ te po tom bi ispjevan pokor: nički psalam ,Smiluj se meni“ i blagoslov. Ovom prigodom pričestilo se je oko 300 što je dosta velik broj za ovu župu. Komad dubrovačkog neba u Zagrebu Nad Zagrebom magla, snijeg. Nebo olovno, tmurno. Zima. Iz sobe pokraj tople peći gledam kroz zamagljena stakla, slušam buku iramvaja, a misao mi leti na topli dubrovački jug obasjan suncem i toplinom. Ipak s nekim ne- strpljenjem, s nekim svetim osjećanjem čekam da se upale električne svijeće, da se otvore vrata hrama Thalije, pa da vidim makar i na platnu komadić dubrovačkog neba i mora. Bilo je to & siječnja. Proslava je 350 godišnjice rogjenja velikog našeg pjesnika Điya EF. Guadulića. Hrvatsko narodno kaza- lište sjajno je rasvijetljeno. Vidim mno- go naših dubrovčana i dubrovkinja sa istim osjećajima. Nekoliko trenutaka uživamo kad nam je sinuo pred očima velebni Bukovčev zastor. Zavjesa se diže i mi gledamo naš Dubrovnik u praskazorju. More ga opkoljuje, dok se sunce iza Žarkovice rađa. Koliko je puta taj prižor gledao naš Gundulić? A tada zaori skup pastira , Objavi Da: mice“, | niže prizor za prizorom sve ganutljiviji, dok ne zaori veličanstvena himna ,Slobodi“. Kada se zastor spu- tio uz frenetično pljeskanje i kada smo izašli i gazili po snijegu kroz maglu, još su odjekivali akordi u našoj duši: ,O lijepa, o draga, o slatka slobodo!* »Dubrayka“ je izvedena pred raspro- danom kućom uz muzičku pratnju g, Gotovca. Prije pretstave govorio je o Gunduliću mladi književnik g, Marko Fotez. Glumci su odigrali svoje uloge odlično, jedino je falio naš dubrovački dijalekt. Muzika g. Gotovca kako ističu muzički kritičari uspjela je. Mi smo ipak očekivali da će u plesovima biti istakaute melodije i motivi naše ,pot- skočnice“ i ,pod kolo“ plesovi ie su se sigurno izvodili i pod republikom. Ipak je izvedba bila na visini. Gledali smo još jedan stari dubro- vački komad od Marina Držića ,Dundo Maroje“ u preradbi g, Foteza, Taj se komad davao i u Beogradu s velikim uspjehom, a davao se i u Zagrebu do sada 15 puta pred punom kućom. Preradba g, Foteza vrlo je dobra, Ko- mad se svidio publici. Kroz dva sata drži te u napetosti i svojim humorom čini u nekim momentima da štono se kaže ,pukneš od smijeha“. Ali tu i tamo ima nekoliko vrlo neukusnih vi- ceva, zapravo prostih, koje je trebalo izostaviti, kao što je izostavilo mnogo nepotrebnih talijanskih rečenica, a što ne bi nipošto kvarilo cijelinu, Jer što je preslano, nije ni mački drago, po: gotovo kad vrijegja stid. Nesmije se svakojaki izrazi čuti ni u pristojnom društvu, pa se ne smiju da čuju ni u kazalištu. 1 u ovom komadu zagrebački glumci trudili su se da budu dubrovčani, ali im je to slabo uspjelo. Jedini se g. Laurenčić (rodom splićanin) približio pravoj ulozi kotoranina Pometa, a oko njega se uglavnom i kreće cijela rad- nja. Ali je svoju tešku ulogu odigrao sjajno. Konavljanin, sluga dunda Ma- roje nije bio pravi Konavljanin ni u maski, ni u govoru, Strahinja Petrović izvrsno je glumie dunda Maroju, pa je u nekim momentima bio pravi du: brovački gospar. Što se tiče glume svi su bili dobri. Dubrovčani se i ove godine sprema: ju da proslave svoga parca Sv. Vlaha. Pored mise i grličanja u crkvi, obično se održava zajednička večera i zabava. Na ovom skupu trebalo bi da se nagju svi dubrovčani, jer se to dogagja je- damput na godište. Prošle dvije godine ta se festa održavala u Esplanadu, gdje mogu da učestvuju samo oni bolje stojeći. Zato mislimo da bi bilo bolje prirediti ovo veče u nešto skromnijem lokalu gdje bi imali pristupa kako smo naglasili svi dubrovčani bez raz- like, kao što je bilo ranijih godina, kad su takovu familjarnu večer posjetili i oni srednjega imovnog stanja, kao i mnogobrojni naši studeati. Više se puta govorilo da se osnuje i klub dubrovčana u Zagrebu, pa je i ta ideja zaspala. Tu opstoje i napre- duju toliki slični klubovi, pa zašto ne bi mogao i dubrovački? Ovako se ne možemo svi ni jednom ua go- dište da sastanemo i da provedemo par ura kao pravi dubrovčani. Našijem na razigišljanje. Dubrovčanin