?

 

 

NARODNA SVIJEST

 

Broj 4

NAD GROBOM
ĐIVA FRANA GUNDULIĆA
21. I. 1939.

Tu nad grobom tvojim - u tom Panteonu
Čuješ li ti danas - zvona sva ti zvonu !?

Pepeo gdje sveti mirno v'jek počiva
Ja te gledam damas pomosua i živa.
Pred tobom ti eto ,Dubravke“, Pastira
Ljubdraga, Radmila, kićenih Satira,
Uz mjih marod c'jeli, vile njega vode
Boisa nam bimnu, najljepšu slobode!
Ti si nam ju Đivo slavmi ostavio

Po njoj neka znamo koliki si biol

Uz ,Osmama* tvoga ,Razmetnoga sina“

Harna ti je za sve mala domovina;

Ogi tvrdi miri suučanoga grada

Nad kojim v'jek živi osjećaj i nada!

Cijeli marod danas - u svom Panteonu

Sluša kako zvona u slavu ti zvonu!
NIKO KUCĆAR

oslave petnaestogodišnjice

Gi poktete i križ. ini Gabe Križara).
Svake godine po čitavoj ,Lijepoj na-
šoj* nizaju se (proslave ,Križarskog
Dana“. Te proslave govore cijelom na-
rodu o oduševljenju i zanosu maše o-
mladine koja je okupljena u križarskim
redovima, ali nam govore i o prega-
ranjima koje podnose naši Križari. Kri-
žarska mladost podgosila je, podnosi
i unaprijed će podnositi razne žrtve,
jer iza borbe, patnja i pregaranja, stoji
čvrsto uvjerenje u bolju i sretniju bu-
dućnost, Križarski dan je ujedno dan,
kada Križari daju svomu marodu bi-
lancu svoga rada, i kada oni održavaju
smotru svojih snaga. Toga dana _kri-
žari ponosno stupaju u svojim četama
složenim u troredove, pod svojim bor-
benim crvenim i plavim zastavama, na
kojima se sjajno ističe bijeli križ, jer
tih dana oni manifestiraju svojim veli-
kim idealima. Križevi na njihovim za-
slavama što ih vjetar lijepo talasa, jesu
simbeli naših vjerskih i marodnih ide-
ala, ideala, za koje se svaki križar bori,
to jest, za Boga i Hrvatsku. I tako kri-
žarska miadost stupajući u svojim če-

 

. tama manifestira križarsku svijest, i

dovikuje neprijateljima da su križari
mladost o kojoj moraju računati, da
je to omladina života, snege, vedrine
i ponosa, mladost koja Žrtvom, Eu-
karistijom i Apostolatom sprema ob-
novu života svoga naroda. A _prijate-
lima dovikuju da su spremni sve dati
za svoje ideale, i tako ova mladost po-
nosno ide naprijed, a prijatelji im ple-
šću, dok neprijatelji dršću, jer vidu da
su to odvažni borci koji grade novu,
mladu, iu Bogu preporogjenu Hrvatsku.

Ovogodišnja proslava  Križarskog
dana zahtijeva još veću pažnju i zato,
jer se upravo ove godine navršava 15
godišnjica rada naše omladine, koja je
bila najprije okupljena u Orlovskim
a sada u križarskim redovima. Trebalo
bi se posebno osvrnuti na proslavu
ove mladosti. Tko da opiše onaj veliki
apostolat u svome narodu kojeg kri-
žari tako uspješno sprovode? Tko da
im zahvali rid njihovom radu oko spa-
šavanja naše omladine od raznih pro-
tuvjerskih i narodnih struja? Velik IG
i uprav neopisiv rad našeg križarskog
pokreta, koji zaslužuje našu trajnu paž:
nju i zahvalnost! ,Oni su nam stvorili
križarski pokret, najjaču granu naše
hrvatske katoličke akcije. Križarstvo je
dio našeg preporodnog života“. Selja-
čka, radnička i gjačka omladina za-
stupana je u ogromnom broju križar-
ske organizacije, megju kojima vlada
veliko oduševljenje za križarstvo. Sve
pokušaje smetanja rada ova omladina
znala je energično ali ipak mirno i do-
stojanstveno odbiti, de će ona i u
novoj godini znati đa se bori i radi za
dobro Božje i narodne stvari. Stoga
križari naprijed, križarski je dan znak

za spremu! na
»Udoban stan
ugoćčdan

Za gotovo i otplatu

 

GRADSKE

Put Preuzv. Biskupa. Preuzv. die-
cez. biskup msgr. dr. Josip M. Care-
vić otputovao je prošle subote 21. tek,
u Zagreb da sudjeluje redovitoj godiš-
ujoj konferenci jugoslavenskog katol.
episkopata, koja je započela juče.

Konferencija ima da raspravi više
važnih i aktuelnih crkvenih pitanja:
pored ostalog pitanje postupka kod
primanja = Židova u krilo Crkve,
koji se slučajevi sada češće javljaju ;
kao i stanovita pitanja gledom na or-
ganizaciju katoličke štampe.

Preuzvišeni će se vratiti u Dubrov-
nik za blagdan sv. Vlahe.

Pronađen Guudulićey grob. Kao
što se i očekivalo, rezultet iskopavanja
u orkvi Male Braće pokazao se pozi-
tivnim. Ispred stubišta velikog oltara,
na strani Evangjelja, ispod sadanjeg
pločnika, otkriven je obiteljski grob
one loze Gundulića, čijim je odvjetni-
kom bio veliki pjesnik, te koji je skupa
s drugim članovima svoga roda, iu sa-
hraajea. Druga loza — Nikolice Gua-
dulića posjedovala je zaseban grob u
kapeli Gundulića u sakristiji iste crkve,
U ovaj drugi Gundulićevski grob po-
kopa je, g. 1800 zadaji potomak
Pjesnika, buduć se Nikoličina loza već
piije bila istražila, a grob ispred veli-
kog oltara: uslijed postavljanja mra-
morne ograde i stepenica (1781-84):
djelomice ostao prekriven i dalje ne-
uporabljiv.

Otkriveni grob mavles točao odgo-
vara grobu, u koji, prama sačuvanim
spisima bijaše položeno gitvo tijelo
pjesnika Ivana Gusadulića.

Grob je otvorem u subotu 21 e. mi.
poslije podne i još nije detaljno pre-
tražen, a u njem se vidi eveći broj
kostiju i nekoliko lubanja, Jedna od
tih nekoć bijaše umuom, plemenitom i
ponosnom glavom velikog i slavnog
autora ,Osmana“, Tu u toj priprostoj
grobnici leži prašina onog srca koje je
isplakalo: ,Suze sina razmetnoga“.

Vijest o sretnom i velevažnom ot-
kriću pozdravljena zvonjavom zvona
Male Braće i začas ie odjeknula gra-
dom. Gragjanstvo a Seve i sa pu-
no pieteta pohagja grob. Pokretači i
rukovoditelji ove prvorazredne kulturne
akcije: gg. dom Niko kanonik Gjiva-
nović i dr. Ernest Katić nailaze ma
općenito, i s pravom zasluženo pri-
znanje. O stvari ćemo reći što potanje
u slijedećem broju.

Smrtni siučaj od antraxa (crnog
prišta). Mare Miloslavić iz Makoša u
Župi pojela je govedine zaražene an-
traxom od čega se je i sama zarazila
i to na usnama. Pošto je prekasno
dopremljena u gradsku bolnicu, nije
bilo moguće spasiti ju smrti. Bolesno
je meso, kako kažu, prokriomičareno
odnekud iz obljižnje Hercegovine. Ov-
dje smatramo nužnim ponovno upozo-
riti nadležne. da se higijenski i sani-
tetski propisi upogled trgovanja mesom,
ribom voćem pa i hljebom, vrlo laba-
vo vrše: mjestimice i u samom sredi-
štu grada; dok se po okolici upravo
bezočno i bezobrazno krše, Nećemo za
ovaj put zalaziti u detalje, no počnemo
li počet ćemo bezobzirce i temeljito.
Uostalom da se tome zlu stane na put,
ne treba nikakovih specialnih mjera
i dovoljna će kiti jednostavna aplikacija
zakona!

 

25 Siječnja 1939

Strana 3

 

VIJESTI

Pokladna zabava u društvu ,Bo-
šković“, U nedjelju, dne 29. 1. 1939
bit će u dvorani ,Bošković“ pokladna
zabava. Srednja grupa ,Domagojki“
izvest će sjajnu komediju u tri čina
»Uzor-plemstvo i briljanjnu farsu',Ugri-
jana mašta“. Početak u 7 sati, Ulaz-
nica 1 mjesto Din. 5, II mjesto Din 4,
stajanje Dim. 2.

 

APOTEKAMA
Reg.br.15426/38

Burna skupština dubr. vatrogasaca.
23 tek. održana je godišnja skupština
dubr. dobrovoljne čete, kojoj je prisu-
stvovalo 35 izvršujućih članova, pored
predstavnika vlasti, vojske i mornarice.
Odmab se je prešlo ma dnevni red,
Iznenagjuje energičan istup opozicije
sa 46 predloga, koji su djelomično od-
bijeni, a djelomično ostavljeni upravi
na raspravljanje. Nastala je živa pre-
pirka i galama te predsjednik g. inž.
Dražić daje ostavku, koja se me pri-
hvaća. Zatim je rekao da se prihvaća
dosadašnjeg položaja, ako se potpisnici
predloga isključe iz društva. U tom času
nastaje još veća galama, potpisnici pro-
testiraju proti ovakvog zahtjeva, i na-
puštaju sami skupštinu uz priključenje
dvanaestorice članova. Napomiajemo da
su svi članovi opozicije (njih 16) stari
članovi društva od 6 do 16 godina!
Slobodni smo tada upitati Vatr. četu:
»tko je ostao u četi“ ? — Radi malog
prostora donosimo par predloga da či-
taoce bar donekle upoznamo sa pred-
lozima opozicije.

PREDLOG broj 4. Skoro svakog dana
opaziti je da neki dimnjičarski radnici ne-
povlasno otvaraju vatrogasno spremište i
služe se istim kao svojom imovinom. Pred-
lažem da mi Upravni Odbor izjasni ko je
dozvolio da isti radnici dolaze u spremište
po svojoj volji. Ističem da je za opaziti da
ti radnici nijesu ni članovi vatrogasne čete.
Nadalje (predlažem da se izda naređenje da
privatna lica, ma ko on bio, ako nije izvršu-
jući član vatrogasne čete nema pravo stanja
i ulaženja u vatrogasno spremište. Predla-
gatelj ie opazio par puta.da neka gospoda
(Lučić Mato i Zaraba Miho) prigodom po-
ziva za požar dolaze u vatrogasno spremi-
šte, iako za to nemaju prava, kao i to, da
gorepomenuta gospoda čak polaze na gari-
šte sa vatrogasnim parkom. Predlažem vrhu
ove zadnje tačke, da Skupština dade nare-
đenje Upravnom Odboru da isto pismeno
obavijesti pomenutu gospodu da. njihovo
prisustvo prigodom poziva na požar nije
potrebno.

PREDLOG broj 6. Tražim da mi upravni
odbor dokumentarno dokaže pod kojom
stavkom vodi aparat koji je kupljen za va-
trogasnu četu, a koji je nabavljen preko g.
Dr. Luka Dražića, za koje se potrošio iznos
od dinara 1.000.— Prednje traženje molim
da bude doneseno pred članstvo.

PREDLOG broj 7. Predlažem i tražim da
mi se objasni pred skupštinom na koji na-
čin Upravni Odbor pravda izdatak iz va-
trogasne gotovine za honorar Dr K, Ređo,
koji je primao nagradu 'za to što nikada
nije ništa počinio na korist vatrogasne čete.
Nadalje tražim da mi Upravni odbor doku-
mentarno dokaže sljedeće: kada i na kojoj
sjednici ili skupštini je Dr K. Ređo biran za
četnog ljekara, ili obratno, tko ga je posta-
vio za ljekara na teret vatrogasne čete i da
li je taj bio na to vlastan, Suviše tko snosi
odgovornost za taj izdatak. Predlazem vrhu
ovog predloga da se detaljno poraspravi i
otvori diskusija.

Narodni Zastupnik g. proi, Roko
Mišetić u narodu. U prošlu nedjelju
23 o. mj. narodni zastupaik g. prof,
Mišetić pohodio je zapadna sela oko-
lice Trnovo, Ošlje, Lisac, Slano. Maj-
kove i Orašac, obavještavajuć narod o
političkoj situaciji i o sastanku u Za-
grebu, te im pročitao donesenu rezo-
luciju. Ove sedmice pohodit će Konavle,

Lična vijest. 23 o. mj. stigao je u
naš grad g. Gusti Mišetić, b. otpravnik
poslova u Buenos Airesu,

Svetogrdna provala u crkvu
sv. Vlaha na Gorici
Ne radi se o kragji već o pokušaju
paležu u crveno-demokratskom
španjolskom stilu.

Nepoznati zločinci provalili su u
jednu od najdražih svetinja katoličkog
Dubrovnika ; staru, slavnu crkvicu sv.
Vlaha na Gorici i podmetnuli požar,
koji na sreću mije uspio. Zlotvori su
u crkvu prodrli kroz otvor iznad vrata
odvalili uekoliko dasaka od ,balatura“
pa kod oltara mačinili “lomaču ie ju
zapalili. Izgorio je je jedan starinski
ormar a i sam oltar je djelomično
stradao.

Pošto iz crkve nije ništa ukradeno,
nameće se po sebi jedini logični za-
ključak da je namjera zločinaca bila ta
da  gjavolskom pakošću = liše
Dubrovnik jedne njegove mile svetinje.

UMRLI. + Ana Fellner pl, Feldeg
rogi. Bizzarro, po ocu vladika dubro-
vačka, preminula je dne 19 o, mj, u
dubokoj starosti od 81 godine. Pleme-
nitu pokojnicu oplakuju braća gg. Iyo
i Karlo pl. Bizzarro, sestre Ika i g.gja
Lina ud. Banac, kojima izrazujemo
najtoplije saučešće a pokojnici vapimo
rajsku slavu.

+ Niko Mrgudić, trgovac, čestiti i
pošteni katolik i Hrvat, nakou duge i
teške bolesti preminuo je 19 o. mj. I
ako se je osjećao vrlo teško, pomoću
inekcija izašao je 11 prosinca na bi-
ralište i glasovao za svog vogju dra
Mačka. Laka mu hrvatska zemlja i
vječni pokoj, a ucviljenoj obitelji is-
kremo saučešće.

Piša nam iz Sustjepana, U Narod-
noj Svijesti od 18 tek. izmegju Grad-
skih Vijesti, čita se i ovo; Gruž loše
osoljetljen, A što da rečemo mi o pred»
gragju Dubrovnika: Sustjepanu, koji
bi morao biti karanfilj cijelog grada
Dubrovnika, a u njem svijetla ni za
lijeka. Imali smo kako za milost od
Anglo-Petrolejskog Društva 4.3 žarulji-
ca, pa su nam i to ukinuli! Zašto i
tko — neznamo! Nije to jedina nevo-
lja, koja nas bije. Ima i druga. Kad je
kiša maše slice teku kao potoci; po
noći tamno kako u rogu. Sustjepanski
odlomak od samih pristojbina Anglo-
Petrolejskog Društva mogao bi biti i
rasvjetljen i ulice uregjene kako usred
grada. I novo ustanovljeno skladište
uglja Banac & Rusko i ono će plaćati
pristojbine odlomku sustjepanskom. Ali
eto, taka je sudbina sela Sustjepana,
dok se ne dogodi, da jednog dana ili
noći, kogod ne skrha vrat, slomi ruku
ili nogu, a tada će se možda nadležni
maknuti. Xyz.

  

 

Sirite ,, Narodnu Svijest“

::-Pokućstvo Kruljac

Cijene bez konkurencije

Skladište:

Letlai in te

kod Stolne Crkve