TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijes GOD. XXI — Br. 13 DUBROVNIK, 29. Ožujka 1939 CIJENA Din. 1.50 Vrijeme nije uvijek Kriza obitelji - najteži problem najbolji saveznik U posljednjem uvodnom članku ka- zali smo da kod riješavanja krupnijih pitanja treba biti hladnokrvan i disci- pliniran, jer su nervoza i panika naj- fatalnije pojave. Hladnokrvnost omo- gućuje jedno političko stanje u kojem se uzroci i posljedice pravilno ispituju i ocjenjuju. Ubrzavati proces, forsirati tempo, koje je karakteru problema ne- prirodno, značilo bi izložiti se mnogim opasnostima. Problem je jasno postav- ljen. Barem sada više to niko ne po- riče. Borba Hrvatskog maroda za rav- nopravnost i slobodu nije od jučer a ni od prije četiri godine, kako još neki misle. Njezini početci datiraju mnogo prije ove državne zajednice. God. 1918. značila je samo novu fazu u kojoj su se hrvatska narodna individualnost i hrvatska državna misao našle u suko- bu sa srpskom individualnosti i srp- skom državnom misli, Mjesto pokušaja da se ove dvije ideje približe i uskla- de, činilo se je sve moguće da se si- lom i terorom izbriše hrvatska narod- na individualnost i hrvatska državna misao, kako bi se na njihovim ruševi- nama zacarila ona druga ideja, Povi- jest ovih dvadeset godina nije drugo nego pregled niza etapa ove borbe u kojoj je Hrvatski narod organiziranim i kompaktnim snagama uvjerio protiv- nike da su im sva nastojanja za po- stignuće toga cilja uzaludna. Ali ni jedna etapa borbe nije ipak ostala bez iraza o bratstvu, jednakosti i ravno- pravnosti, a za praksu više svi znamo, kako je izgledala i kako još i danas izgleda. Imali smo prilike već jednom kazati, što mislimo o atmosferi pomirljivosti. Našu bojazan da pripremanje i stvara- nje raznih atmosfera može biti lice jed- nog novog manevra u čijem se naličju krije sredstvo za odugovlačenje i izi- gravanje, nazvali su neki nervozom. Nijesmo ničim pokazali da smo izgu- bili hladnokrvnost, a niti smo do sada ikada zagovarali naglo riješavanje ovog najkrupnijeg problema naše unutrašnje politike, Ali neka s druge strane niko ne misli da je vrijeme uvijek najbolji saveznik. Mnogo je primjera u povi- jesti koji govore protivno. Ne treba ove primjere tražiti u dalekoj prošlosti kad ih mnogo ima u dogogjajima, ko- jih smo i mi savremenici, Nikola Pašić bio je jedan od onih srbijanskih državnike, koji je čvrsto vjerovao da će mu vrijeme pomoći u riješavanju hrvatskog pitanja ili još tačnije da će ga samo vrijeme riješiti, Samozvani eksperti hrvatskog pitanja u Beogradu podržavali su ovu tezu, krijepeći i bodreći režime u ofenzivnoj borbi protiv Hrvatskog naroda. Tra- žilo se je i čekalo vrijeme. Što sve onda nijesu govorili, pripisujući borbi Hrvatskog naroda generacijama, koje su navodno zadojene austrijskim du- hom. Pouzdavajući se u vrijeme, če- kali su na dolazak nove generacije, neopterećene prošlosti“, A kad se je i ta nada izjalovila i kad su diktator- ski pokušaji niveliranja propali, nije im ostalo drugo nego priznati da po- stoji opravdan razlog hrvatskom pita- nju i zbog toga da se ono mora rije- šiti. Unutrašnja službena politika tra- žila je dakle dvadeset godina saveznika u vremenu i tu je baš doživjela težak poraz. Danas su u svijetu prilike drugčije, Možemo slobodno kazati da od poslije svjetskog rata nijesu nikada bile teže, Poigravanje s vremenom moglo bi biti opasno a čak i fatalno. Ne tražimo Žurbu, ali tražimo djela. Možda još kogod vjeruje u vrijeme kao savezni- ka. Zato je Dr Maček s pravom kazao da se ravna prama djelima i prama garancijama koja za djelima stoje. Od ljudi, koji političku situaciju ne- će da gledaju realno, čuju se prigo- vori, zašto Hrvatski narod mne traži sporazum u forumu beogradske skup- štine. Njima bi izgleda bilo stalo do toga, da se pravo Hrvatskog naroda za slobodu i ravnopravnost običnom skupštinskom procedurom nadglasa sa poslanicima koji imaju u narodu 16, 100 ili 200 glasova. Vogja hrvatskog naroda daleko je i od same pomisli da hrvatsko pitanje umeće u , mašinu“ za glasanje. Ako ma to još ko čeka, mogu se prazne klupe slobodno izni- jeti iz skupštinske dvorane, Ima ih još, koji samo govore o brat- skoj ljubavi, megjusobnom poštovanju, i t, d., prigovarajući nam da iz naših usta nijesu nikada čuli ove , uzvišene misli“, Oni zaboravljaju da je najuz- višenija misao govoriti istinu a majuz- višenije djelo boriti se za istinu. U beogradskoj štampi kao i u ostalom dijelu štampe, koja se isto kiti ,uzvi- šenim mislima“ nijesmo imali prigode da čitamo ni najmanji dio publiciranog statističkog materijala o ,ravnoprav- nosti“, A to je istina koju treba is- kreno priznati, ako se želi iskreni sporazum. Mjesto riječi neka djela go- vore o hrvatskoj ljubavi i megjusob- nom poštovanju. Hrvatski narod dao je dokaza svoje hladnokrvnosti i discipliniranosti, S time mogu računati faktori, kojima je rije- šavanje hrvatskog pitanja stavljeno u dužnost, Ne treba nagliti, ali se ne smije zaboraviti da vrijeme nije uvijek najbolji saveznik. kbr mn Radi pregradnje snižene cijene zgodna prilika za nabavu raznih predmeta KNJIŽARA JADRAN“ DUBROVNIK Naš katolički Episkopat upravio je sa ovogodišnjih plenarnih konferenci- ja u Zagrebu zajedničku poslanicu vjernicima svih biskupija o kršćanskoj ženidbi. Svatko će znati da shvati važnost ove poslanice ako promisli, da je uzrok sveopćoj krizi u čovječanstvu u prvom redu u tomu, što je uslijed krivih načela i očitih zabluda došla u krizu obitelj, prva stanica ljudskog dru- štva. Qvu tešku i sudbonosnu krizu savremenog društva moguće je pra- vilno riješiti, ako se obitelj sanira na bazi neprolaznih i vječno ispravnih načela o kršćanskom braku. »Rastite, množite se i napunite zem- lju« ovo je izrekao Stvoritelj označiv- ši svrhu i cilj ženidbe i braka. To je dakle prva svrha ženidbe: množenje ili rasplogjivanje roda ljudskoga. To je i prvo dobro ženidbenoga saveza. Druga je svrha ženidbe, da se megju- sobno pomažu. »Nije dobro čovjeku samom biti, stvoriti će mo mu druga u pomoć« (Gen. 2, 18). Tako su du- žni i muževi ljubiti svoje žene kao svoja tjelesa. Jer nitko nije ikad za- mrzio na svoje tijelo, nego ga hrani i grije kao Krist Crkvu, jer smo udo- vi tijela njegova i od puti i od kostiju njegovih« (Ef, 5. 28-30). »Toga radi ostavit će čovjek oca svojega i mater i pridružit će se ženi svojoj i bit će dvoje jedno tijelo« (Ef. 5, 31). »Ljudi ljubite svoje žene, kao što je i Krist ljubio Crkvu i samoga sebe pre: dao za nju« (5, 25). To je drugo dobro: megjusobno pomaganje me- gjusobnom ljubavlju. Ali to ne može biti bez vjernosti, bez stalne ljubavi i zajedničkoga po- štovanja. Jedan čovjek može da ima samo jednu ženu i jedna žena samo jednog čovjeka, 3 dobro je dobro sa- kramenta. To će reći: merazrješivost, Kao što Krist nikad ne ostavlja crkvu svoju, svoju zaručnicu, tako ni čovjek ne smije ostavljati ženu svoju vjenča- nu i drugu uzimati, Tu bi sad mogli stati i pitati kako je kod ženidbenih drugova? Da li imaju prvu svrhu pred očima: mno- ženje roda ljudskoga po Božjoj misli i nakani ili sprječavaju i ne ispunjuju je, nego rade sve moguće da se toj Božjoj nakani opiru? Da li se samo prvom djetetu raduju i samo drugo- mu a poslije svi u kući mrmljaju kad dogje i treći brat, i četvrta sestrica i peti i šesti bratranac malog Isusa? Mnogi se pravdaju razlozima eko- nomije i nedostajanja sredstava za uzdržavanje djece, Vjera u Božju Providnost riješava ovaj prigovor. Ali stim ne kažemo da nije potrebno tako urediti nezdrave društvene prilike, da svaki otac bude imao zaposlenje, koje će mu donositi potrebna sredstva za uzdržavanje sebe, žene i djece. S ovim u vezi stoji i problem ško- lovanja ženskih, Zabrinjuje i socijalno je pravi problem, kad toliko ženskih diže mogućnost zaposlenja i zarade velikom broju muškaraca. Ali mimo toga vidimo, da ima onih, koji mogu imati i izdržavati djecu, ali toga ne čine nego svoju ljubav i zaradu namijenjuju — psima! Zaista bolna činjenica, koja doka- zuje, da se preziru načela naravnog i Božjeg zakona, a uvodi se pogan- stvo u pravom smislu riječi. Stoga: natrag kršćanstvu; natrag obitelji, natrag kršćanskom braku, pak će se urediti i socijalno pitanje, Izbori za penzioni zavod Izbornom odboru ,Hrvatske namje- šteničke liste“ u Dubrov. do sada je predata velika većina glasovnica iz Du- brovnika i okolice. Za Hrvatsku na- mješteničku listu u južnom dijelu Dal- matinske Hrvatske i Boko kotorske, kojoj je nosioc g. Vatroslav Pavić pred- sjednik SHPN iz Splita, a koju je po- tvrdio vogja hrvatskog naroda Dr. Vladko Maček glasati će listom svi pri- vatni namještenici, pa će prema tome i ma ovaj način pokazati odanost hr- vatskom narodnom vodstvu i pripad- nost Hrvatskom narodnom pokretu, davajući svoj glas na ovim izborima za ,Hrvatsku namješteničku listu. — Na ,hrvatskoj namješteničkoj listi“ za južni dio dalmatinske Hrvatske nalazi se kao kandidat za delegata iz grupe privatnih namještenika g. Ivica Ledić, a kao zamjenik g. Ivo Arnerić, Za grupu pomoraca kandidira kap. Mirko Franelić i kao zamjenik kap. Marko Šutić. Na tako zv. listi »nezavisnih« nema iz čitavog južnog dijela Dalmacije ni- jednog kandidata za delegata, što je najbolji znak, da se ni jedan privatni namještenik nije dao niti kandidirati za delegata na ovoj protuhrvatskoj listi, koja okuplja oko seba ljude, koji su uvijek radili protiv hrvatskih narodnih interesa. Svaki osiguranik koji još nije predao glasovnicu izbornom odboru , Hrvatske namješteničke liste“ u Dubrovniku neka to odmah učini. U Dubrovniku se gla- sovnice predaju narodnom zastupniku prof. Roku Mišetiću ili predsjedniku SHPN Ivici Lediću, a u Gružu tajniku SHPN Ivu Arneriću. Osiguranici iz du- brovačke okolice i Boke kotorske neka odmah pošalju svoju glasovnicu pre- poručenim pismom na narodnog za- stupnika prof, Roka Mišetića tako da u Dubrovnik stigne najkasnije do 30. III. a poslije ovog neka se šalju tako- gjer preporučenim pismom izravno Iz- bornoj komisiji Penzionog zavoda u Ljubljani. Na glasovnici neka svaki o- siguranik označi na odregjenom mje- stu ,Hrvatska namještenička lista“, — Privatni namještenici i pomorci gla- sujte svi samo za ,Hrvatsku namješte- ničku listu“ jer tim u ovim sudbono- snim momentima glasate za hrvatsku narodnu stvar i pomažete ostvarenje novog doba, ljepšeg i boljeg života sebi i čitavom hrvatskom narodu, kojim ga putem vodi Dr. Vladko Maček. Kite