) TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Nar odna Svijes GOD. XXI — Br. 14 DUBROVNIK, 5. Travnja 1939 CIJENA Din. 2.— Nevidljivi križ ,U ruke Tvoje predajem duh svoj !“ Minulo je tisuću i devet stotina go- dina otkad je zavrio ovaj povik, a lju- di su postostručili bruku svoga života, da ga ne bi čuli, Ali u cičoj zimi i u dimu naših gradova, u sve to mrčemu mraku, u kome ljudi pale oganj svoje bijede, onaj očajni povik veselja i o- slobogjena, onaj beskrajnji povik, što već vjekovima zove svakoga od nas, još tutnji u duši cnoga, koji ga nije znao zaboraviti. Krist je umro. Umro je na Križu, kao što su ljudi htjeli, kao što je Sin izabrao, a Otac prihvatio. Smrtna je borba svršena, i Židovi su zadovoljni. Podnio je kaznu do kraja i umro je. Sad počinje naša pokora — i još nije svršena. Isus je umro i njegovo probodeno tijelo visi od onoga dana na nevidlji- vom križu, usagjenom usred zemlje. Pod taj gorostasni križ, s koga još kaplje krv, dolaze plakati razapeti u duši i sve Jude uzalud nastoje da ga iščupaju. Ali podrugljivci još nijesu umirli...... Kajinovi i Ka,fini praunuci još se uvi- jek rugaju i kleveću, Ludost križa i odviše je snažna sablast za njihovu mudrost... Isus je učio nešto, što je beskrajno uzvišenje i bolje od profinjene scfi- stike i gragjanskoga ćudoregja, osno- vana na pravdi. On je htio preobraziti ljude po svojoj slici prema riječima proroka Ezekijela: ,I dat ću Vam no- vo srce i metnut ću u Vas novi duh, a kameno srce uzet ću iz vašega tije- la i u vas ću meinuti svoj duh“. Poziva nas, da se ugledamo u Bo- ga, da s nama izravno upravlja Bog, to jest da budemo božanski slobodni. Budite sveti, kao što je Bog svet, bu- dite savršeni, kao što je Bog savršen; praštajte, kao što Bog prašta, ljubite se, kao što vas Bog ljubi; budete li tako radili, ne će megju vama više biti neprijatelja i gospodara, nesrećnika i siromaha, ubojica ni potlačenih, ne- go će nebesko kraljevstvo zamijeniti sva kraljevstva zemaljska. 1 kad god koji od nas ne odgo- vori na njegov povik, novim udarcem zabija klinac, što ga toliko vjekova drže obješena na neoborivom križu. G. Papini Stupci zagrebačke štampe, a navla- stito ,Hrvatskog Dnevnika“, ispunjaju imena stotina i hiljada ljudi, koji su po »milosti« dojučerašnjeg režima ba- čeni na ulicu sa ženama i djecom. Čc- vječji osjećaj se trza, uzbugjuje i re- voltira; ostali su bez kruha ljudi, koji nijesu nikome ništa učinili. Za vršenje svoje dužnosti, često vrlo mnaporae i odgovorne, primali su onaj minimum potreban za život njihove obitelji. A ipak stigla ih je kazna, teška i nečo- vječna. Zašto ? Jer su na izborima 11. decembra priznali otvoreno da po svo- me duhu i osjećaju pripadaju Hrvat- skom narodu, kojega ni pod najtežim iskušenjem nijesu iznevjerili, Pune se novinski stupci njihovim imenima, tra- ži se da se ovi ljudi opet povrate na svoja mjesta, da u njihov dom ugje tračak svjetlosti, ali od svega toga do danas nema ništa. Tek tu i tamo re- parirana_je po koja nepravda. Broj njihov pred svim ostalim je skoro isče- zavajući. Reklo se je da Slojadinovi- ćevim padom moraju biti ispravljene nepravde, spriječena pripremana na- silja i naknagjene štete, nanesene lju- dima, koji su pokazali dovoljno od- lučnosti, ljudskog dostojanstva i naci- onalnog ponosa, kad je to od njih tražio Hrvatski narod. Čekali smo strpljivo da progje izvjesno vrijeme, pa kad su već protekle ne samo sed- mice, nego i mjeseci (prošla su dva mjeseca od pada Stojadinovićeve vla- de!) odlučili smo podignuti glas, jer poslije «spucenih fraza hrvatstva vrije- me je da se raskuži baš ova atmosfe- ra i da se postavi sve na svoje pravo mjesto. Dajte kruha ljudima, koje ste bacili na ulicu ne puštajući njihovu slobodu političkog opredjeljenja, koja im je zagarantirana zakonima ove zemlje, A kad to učinite i kad djelom pokažete da o svim zakonima jednako vodite računa i da iskreno respektirate njihovu volju, onda slobodno nastavite sa uvjeravanjem o vašim iskrenim na- mjerama. Čudnom igrom sudbine stupci pro- gnanika dočekali su predsjednika vla- de g. Cvjetkovića, koji se je u nedje- lju poslije podne iskrcao na zagre- bačkoj željezničkoj stanici, Doček je bio skroman i strogo oficijelan. Na pe- ronu stanice poredali su se predstavni- ci vlasti i novinski reporteri, Ubrzo po dolasku predsjednik vlade učinio je posjetu vogji Hrvatskog naroda, koju mu je ovaj po pravilima kurtoazije na- kon pola sata uzvratio. Time je pro- gram nedjelje bio završen. U ponedje- ljak započeli su pregovori u banskim dvorima. Pregovori se vode u četiri oka a o pojedinim fazama daje štam- pi obaviještenje lično predsjednik vla- de. U tim komunikejima, osim kon- statacije da se pregovori vode u srdač- nom raspoloženju, nema ničeg po če- mu bi se moglo izvesti neke zaključke ili praviti neke prognoze. lako je sve zamišljeno u najskromnijim formama ipak se ovim sastancima ne može po- reći izvjestan manifestacijoni karakter. Ponavljamo ono, što smo mi više puta kazali, Hrvatsko pitanje ne može “- se riješiti preko noći. To je tehnički nemoguće, Ne možemo kazati da ovi sastanci imaju samo informativni ka- rakter, dapače nas mnoge okolnosti sile da ovu pomisao uopće odbacimo. Nema čovjeka koji se zanima javnim pitanjima a da nezna što traži i što hoće Hrvatski narod. Odgovorni po- litičari to još i bolje znaju, jer su ta pitanja prečistili mnogo prije nego o- stala javnost. Logično je, dakle, izvo- diti zaključak da se u Zagrebu doista vode pregovori i da je početkom ovih pregovora naše unutrašnje političko pitanje krenulo sa mrtve tačke. Mirno čekamo na rezultate prego- vora. Ne želimo govoriti o onom, što još predstavlja zagonetku. Iskrena na- mjera i čvrsta volja svladati će sve pre- preke. Priznajemo biti će poteškoća, ali se sve redom mogu ukloniti, Hr- vatski narod traži samo ono što je nje- govo pravo. Nema, dakle, tu pretjera- nih zahtijeva o kojima slušamo govo- riti od izvjesnih strana, doduše kon- sekventno protuhrvatski raspoloženih, Ali se istodobno trudimo da pronagje- mo harmoniju izmegju riječi i djela. Priznajemo, nijesmo uspjeli. Jer ako se doista želi sporazum, ako se želi dati Hrvatima stvarnu ravnopravnost u životu ove države, zašto još ostaju na ulici oni, koji su na izborima glasali za Dra. Mačeka? Znači li to da još postoji atmosfera u kojoj prevladava mišljenje vladajućih krugova da nema pravo na ,državni kruh“ glasač Dra. Mačeka ? Pregovori su u utorak jutro prekinuti time da se imaju opet nastaviti po Us- krsnim Blagdanima. Možda će pozvani ovih nekoliko dana do nastavka pre- govora korisno upotrebiti tako da po- novni dolazak pretsjednika vlade u Za- greb zatekne sve prognanike na nji- hovim ranijim mjestima. Tada ćemo sa zadovoljstvom konstatirati da su se djela približila riječima i da s njima čine cjelinu. Pregovori su počeli, Posljednji ko- munikej prije rastanka ulijeva nadu u sretniju budućnost. Stoga pozdravlja- mo poduzeta nastojanja u uvjerenju da će oma uroditi korisnim plodom. ČISTO MASLINOVO RAFINIRANO ULJE DUBRAVKA MEDICINALE PRVO DALMATINSKO TRGOVAČKO DRUŠTVO DUBROVNIK 2 Politički pregled Prošle sedmice desila su se dva do- gogiaja, koja imaju svoju historijsku vrijednost i koja bi mogla imati veli- kih posljedica u daljnom razvoja ev- ropske i svjetske politike. U Španjolskoj je svršio gragjanski rat, koji je trajao skoro 3 godine. Po- bijedio je general Franco, Početkom sedmice predao se je Madrid bezuvjet- no tako da su Francove trupe umar- rširale skoro bez otpora u staru špa- njolsku prijestolnicu. Dan kasnije pre- dala se je ostala pokrajina, koja je još bila u rukama crvenih četa, U cijeloj Španjolskoj dočekan je svršetak rata sa najvećim veseljem. Katolička Špa- njolska oslobogjena je od strašnoga sna komunističkih zločina i sada ide ususret sretnijoj budućnosti, Poljska je druga zemlja, gdje se je odigrao vrlo važan dogogjaj. Nakon onoga, što se je dogodilo sa Češkom i Moravskom nastala je najedanput velika napetost izmegju Njemačke i Poljske. Pisalo se je i govorilo o ne- kom ultimatuma, koji bi Njemačka bila uputila Poljskoj. Došlo je do ja- čih demonstracija proti Njemačkoj u istočnoj Poljskoj. Razvila se je žesto- ka borba u štampi. Konačno je Polj- ska mobilizirala nekoliko godina re- zerve s motivacijom, da brani svoje granice. S druge je strane nastojala Euglen- ska, da pridobije i Poljsku za savez, koji bi imao zadaću, da spriječi svaki daljnji napadaj na bilo koju slobodnu državu. Za ovaj su se savez izjasnile Francuska i Rusija, ali Poljska nije htjela da se u nj anganžira motivira- jući to sa svojim posebnim geograf- skim položajem, koji joj ne dozvolju- je da se zamjeri ni Njemačkoj a ni Rusiji, osim u slučaju, da Engleska i Francuska unaprijed izjave, da će svo- jim naoružanim silama braniti poljske granice. Njemačka je vlada uprla sve sile, da odvrati Poljsku od toga, da ide u London i da ne masjeda obećanjima engleske vlade. Sigurno je Njemačka nastupila u Varšavi oštrijim tonom; zato je Poljska izvršila mobilizaciju. U Engleskoj je nakon nekoliko ve- oma napetih dana došlo u petak 31. ll. iz Londona veliko iznenagjenje. Ministarski pretsjećnik Čemberlen izja- vio je pred parlamentom, da će En- gleska sa svom svojom oružanom sna- gom braniti poljske granice i da je isto spremna učiniti takogjer Francu- ska. S tim je Poljska dobila garanciju engleskog Imperija pak je ovaj dogo- gjaj potrebno smatrati za jedan od najvećih u poslijeratnoj povijesti. S tim je dana baza za stvaranje sa- veza izmegju Engleske, Francuske, Poljske i Rumunjske u cilju obrane Poljske i Rumunjske. Francusko-talijanske odnošaje ilu- strirali su govor Mussolinija i Daladi- jera. Istina je, da je Mussolinijev go- vor bio prilično oštar, ali ni iz daleka nije bio takav da bi ga se moglo oz- načiti za naročito bojovnoga. Svoje zahtjeve prema Francuskoj je iznio tako, da ih je francuska službena štam- pa primila dosta hladno i nije ih oz-