)

 

TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Nar

odna Svijes

 

 

GOD. XXI — Br. 14

DUBROVNIK, 5. Travnja 1939

CIJENA Din. 2.—

 

 

Nevidljivi križ
,U ruke Tvoje predajem duh svoj !“
Minulo je tisuću i devet stotina go-
dina otkad je zavrio ovaj povik, a lju-
di su postostručili bruku svoga života,
da ga ne bi čuli, Ali u cičoj zimi i u
dimu naših gradova, u sve to mrčemu
mraku, u kome ljudi pale oganj svoje
bijede, onaj očajni povik veselja i o-
slobogjena, onaj beskrajnji povik, što

već vjekovima zove svakoga od nas,

još tutnji u duši cnoga, koji ga nije
znao zaboraviti.

Krist je umro. Umro je na Križu,
kao što su ljudi htjeli, kao što je Sin
izabrao, a Otac prihvatio. Smrtna je
borba svršena, i Židovi su zadovoljni.
Podnio je kaznu do kraja i umro je.
Sad počinje naša pokora — i još nije
svršena.

Isus je umro i njegovo probodeno
tijelo visi od onoga dana na nevidlji-
vom križu, usagjenom usred zemlje.
Pod taj gorostasni križ, s koga još
kaplje krv, dolaze plakati razapeti u
duši i sve Jude uzalud nastoje da ga
iščupaju.

Ali podrugljivci još nijesu umirli......
Kajinovi i Ka,fini praunuci još se uvi-
jek rugaju i kleveću, Ludost križa i
odviše je snažna sablast za njihovu
mudrost...

Isus je učio nešto, što je beskrajno
uzvišenje i bolje od profinjene scfi-
stike i gragjanskoga ćudoregja, osno-
vana na pravdi. On je htio preobraziti
ljude po svojoj slici prema riječima
proroka Ezekijela: ,I dat ću Vam no-
vo srce i metnut ću u Vas novi duh,
a kameno srce uzet ću iz vašega tije-
la i u vas ću meinuti svoj duh“.

Poziva nas, da se ugledamo u Bo-
ga, da s nama izravno upravlja Bog,
to jest da budemo božanski slobodni.
Budite sveti, kao što je Bog svet, bu-
dite savršeni, kao što je Bog savršen;

praštajte, kao što Bog prašta, ljubite
se, kao što vas Bog ljubi; budete li

tako radili, ne će megju vama više
biti neprijatelja i gospodara, nesrećnika
i siromaha, ubojica ni potlačenih, ne-
go će nebesko kraljevstvo zamijeniti
sva kraljevstva zemaljska.

1 kad god koji od nas ne odgo-
vori na njegov povik, novim udarcem
zabija klinac, što ga toliko vjekova
drže obješena na neoborivom križu.

G. Papini

Stupci zagrebačke štampe, a navla-
stito ,Hrvatskog Dnevnika“, ispunjaju
imena stotina i hiljada ljudi, koji su
po »milosti« dojučerašnjeg režima ba-
čeni na ulicu sa ženama i djecom. Čc-
vječji osjećaj se trza, uzbugjuje i re-
voltira; ostali su bez kruha ljudi, koji
nijesu nikome ništa učinili. Za vršenje
svoje dužnosti, često vrlo mnaporae i
odgovorne, primali su onaj minimum
potreban za život njihove obitelji. A
ipak stigla ih je kazna, teška i nečo-
vječna. Zašto ? Jer su na izborima 11.
decembra priznali otvoreno da po svo-
me duhu i osjećaju pripadaju Hrvat-
skom narodu, kojega ni pod najtežim
iskušenjem nijesu iznevjerili, Pune se
novinski stupci njihovim imenima, tra-
ži se da se ovi ljudi opet povrate na
svoja mjesta, da u njihov dom ugje
tračak svjetlosti, ali od svega toga do
danas nema ništa. Tek tu i tamo re-
parirana_je po koja nepravda. Broj
njihov pred svim ostalim je skoro isče-
zavajući. Reklo se je da Slojadinovi-
ćevim padom moraju biti ispravljene
nepravde, spriječena pripremana  na-
silja i naknagjene štete, nanesene lju-
dima, koji su pokazali dovoljno od-
lučnosti, ljudskog dostojanstva i naci-
onalnog ponosa, kad je to od njih
tražio Hrvatski narod. Čekali smo
strpljivo da progje izvjesno vrijeme,
pa kad su već protekle ne samo sed-
mice, nego i mjeseci (prošla su dva
mjeseca od pada Stojadinovićeve vla-
de!) odlučili smo podignuti glas, jer
poslije «spucenih fraza hrvatstva vrije-
me je da se raskuži baš ova atmosfe-
ra i da se postavi sve na svoje pravo
mjesto. Dajte kruha ljudima, koje ste
bacili na ulicu ne puštajući njihovu
slobodu političkog opredjeljenja, koja
im je zagarantirana zakonima ove
zemlje, A kad to učinite i kad djelom
pokažete da o svim zakonima jednako
vodite računa i da iskreno respektirate
njihovu volju, onda slobodno nastavite
sa uvjeravanjem o vašim iskrenim na-
mjerama.

Čudnom igrom sudbine stupci pro-
gnanika dočekali su predsjednika vla-
de g. Cvjetkovića, koji se je u nedje-
lju poslije podne iskrcao na zagre-
bačkoj željezničkoj stanici, Doček je
bio skroman i strogo oficijelan. Na pe-
ronu stanice poredali su se predstavni-
ci vlasti i novinski reporteri, Ubrzo po
dolasku predsjednik vlade učinio je
posjetu vogji Hrvatskog naroda, koju
mu je ovaj po pravilima kurtoazije na-
kon pola sata uzvratio. Time je pro-
gram nedjelje bio završen. U ponedje-
ljak započeli su pregovori u banskim
dvorima. Pregovori se vode u četiri
oka a o pojedinim fazama daje štam-
pi obaviještenje lično predsjednik vla-
de. U tim komunikejima, osim kon-
statacije da se pregovori vode u srdač-
nom raspoloženju, nema ničeg po če-
mu bi se moglo izvesti neke zaključke
ili praviti neke prognoze. lako je sve
zamišljeno u najskromnijim formama
ipak se ovim sastancima ne može po-
reći izvjestan manifestacijoni karakter.

Ponavljamo ono, što smo mi više

puta kazali, Hrvatsko pitanje ne može “-

se riješiti preko noći. To je tehnički
nemoguće, Ne možemo kazati da ovi
sastanci imaju samo informativni ka-
rakter, dapače nas mnoge okolnosti
sile da ovu pomisao uopće odbacimo.
Nema čovjeka koji se zanima javnim
pitanjima a da nezna što traži i što
hoće Hrvatski narod. Odgovorni po-
litičari to još i bolje znaju, jer su ta
pitanja prečistili mnogo prije nego o-
stala javnost. Logično je, dakle, izvo-
diti zaključak da se u Zagrebu doista
vode pregovori i da je početkom ovih
pregovora naše unutrašnje političko
pitanje krenulo sa mrtve tačke.

Mirno čekamo na rezultate prego-
vora. Ne želimo govoriti o onom, što
još predstavlja zagonetku. Iskrena na-
mjera i čvrsta volja svladati će sve pre-
preke. Priznajemo biti će poteškoća,
ali se sve redom mogu ukloniti, Hr-
vatski narod traži samo ono što je nje-
govo pravo. Nema, dakle, tu pretjera-
nih zahtijeva o kojima slušamo govo-
riti od izvjesnih strana, doduše kon-
sekventno protuhrvatski raspoloženih,
Ali se istodobno trudimo da pronagje-
mo harmoniju izmegju riječi i djela.
Priznajemo, nijesmo uspjeli. Jer ako
se doista želi sporazum, ako se želi
dati Hrvatima stvarnu ravnopravnost u
životu ove države, zašto još ostaju na
ulici oni, koji su na izborima glasali
za Dra. Mačeka? Znači li to da još
postoji atmosfera u kojoj prevladava
mišljenje vladajućih krugova da nema
pravo na ,državni kruh“ glasač Dra.
Mačeka ?

Pregovori su u utorak jutro prekinuti
time da se imaju opet nastaviti po Us-
krsnim Blagdanima. Možda će pozvani
ovih nekoliko dana do nastavka pre-
govora korisno upotrebiti tako da po-
novni dolazak pretsjednika vlade u Za-
greb zatekne sve prognanike na nji-
hovim ranijim mjestima. Tada ćemo
sa zadovoljstvom konstatirati da su se
djela približila riječima i da s njima čine
cjelinu.

Pregovori su počeli, Posljednji ko-
munikej prije rastanka ulijeva nadu
u sretniju budućnost. Stoga pozdravlja-
mo poduzeta nastojanja u uvjerenju
da će oma uroditi korisnim plodom.

 

ČISTO
MASLINOVO
RAFINIRANO
ULJE

DUBRAVKA MEDICINALE
PRVO
DALMATINSKO TRGOVAČKO DRUŠTVO

DUBROVNIK 2

 

 

 

Politički pregled

Prošle sedmice desila su se dva do-
gogiaja, koja imaju svoju historijsku
vrijednost i koja bi mogla imati veli-
kih posljedica u daljnom razvoja ev-
ropske i svjetske politike.

U Španjolskoj je svršio gragjanski
rat, koji je trajao skoro 3 godine. Po-
bijedio je general Franco, Početkom
sedmice predao se je Madrid bezuvjet-
no tako da su Francove trupe umar-
rširale skoro bez otpora u staru špa-
njolsku prijestolnicu. Dan kasnije pre-
dala se je ostala pokrajina, koja je još
bila u rukama crvenih četa, U cijeloj
Španjolskoj dočekan je svršetak rata
sa najvećim veseljem. Katolička Špa-
njolska oslobogjena je od strašnoga
sna komunističkih zločina i sada ide
ususret sretnijoj budućnosti,

Poljska je druga zemlja, gdje se je
odigrao vrlo važan dogogjaj. Nakon
onoga, što se je dogodilo sa Češkom
i Moravskom nastala je najedanput
velika napetost izmegju Njemačke i
Poljske. Pisalo se je i govorilo o ne-
kom ultimatuma, koji bi Njemačka
bila uputila Poljskoj. Došlo je do ja-
čih demonstracija proti Njemačkoj u
istočnoj Poljskoj. Razvila se je žesto-
ka borba u štampi. Konačno je Polj-
ska mobilizirala nekoliko godina re-
zerve s motivacijom, da brani svoje
granice.

S druge je strane nastojala Euglen-
ska, da pridobije i Poljsku za savez,
koji bi imao zadaću, da spriječi svaki
daljnji napadaj na bilo koju slobodnu
državu. Za ovaj su se savez izjasnile
Francuska i Rusija, ali Poljska nije
htjela da se u nj anganžira motivira-
jući to sa svojim posebnim  geograf-
skim položajem, koji joj ne dozvolju-
je da se zamjeri ni Njemačkoj a ni
Rusiji, osim u slučaju, da Engleska i
Francuska unaprijed izjave, da će svo-
jim naoružanim silama braniti poljske
granice.

Njemačka je vlada uprla sve sile,
da odvrati Poljsku od toga, da ide u
London i da ne masjeda obećanjima
engleske vlade. Sigurno je Njemačka
nastupila u Varšavi oštrijim tonom;
zato je Poljska izvršila mobilizaciju.

U Engleskoj je nakon nekoliko ve-
oma napetih dana došlo u petak 31.
ll. iz Londona veliko iznenagjenje.
Ministarski pretsjećnik Čemberlen izja-
vio je pred parlamentom, da će En-
gleska sa svom svojom oružanom sna-
gom braniti poljske granice i da je
isto spremna učiniti takogjer Francu-
ska. S tim je Poljska dobila garanciju
engleskog Imperija pak je ovaj dogo-
gjaj potrebno smatrati za jedan od
najvećih u poslijeratnoj povijesti.

S tim je dana baza za stvaranje sa-
veza izmegju Engleske, Francuske,
Poljske i Rumunjske u cilju obrane
Poljske i Rumunjske.

Francusko-talijanske odnošaje ilu-
strirali su govor Mussolinija i Daladi-
jera. Istina je, da je Mussolinijev go-
vor bio prilično oštar, ali ni iz daleka
nije bio takav da bi ga se moglo oz-
načiti za naročito bojovnoga. Svoje
zahtjeve prema Francuskoj je iznio
tako, da ih je francuska službena štam-
pa primila dosta hladno i nije ih oz-