TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijes GOD. XXI 19 DUBROVNIK, 10 Svibnja 1939 CIJENA Din. 1.50 NA KOMU JE ODGOVORNOST? »Hrvatski Dnevnik“ povodom istica- nja potrebe sporazuma od strane ,,Ju- goslavenske Pošte“ izmegju ostaloga piše : Na hrv. pitanju i na paroli sporazu- ma s Hrvatima već su mnogi napravili karijere, a mnogi su se spremali da ih naprave. Na svakom smo koraku su- sretali s politikom osobnih interesa i bolesne gramzivosti za vlašću. Malo vrlo malo i vrlo rijetko nalazili smo zaista dobre vodje. Bilo je i parada, komunikeja i lažnih novinskih vijesti i senzacija, širenih preko radia u točno odredjene svrhe, ali nije bilo nijednog ozbiljnog i iskrenog djela, koje bi Hr- vatima donijelo olakšanje. Stoga je i politika sporazuma došla u krizu. Iz te krize je neće izvući ni konstatacija mJugoslovenske Pošte“, da su za spo- razum i Srbi i Hrvati i Slovenci. Lije- pa je ta konstatacija, ali nam se mora dopustiti i pitanje: Što je i koliko je tko učinio, da dodje do sporazuma i što je voljan u tom smjeru učiniti ? Sve ima svoje uzroke, pa će valjda biti ta- kodjer neki uzrok i tome, što je i spo- razum ostao samo riječ. Ostvarenju sporazuma suprotstavljale su se dakle zapreke. To je sasvim sigurno, jer ina- če bi već davno došlo do sporazuma, A mi pitamo; Tko je voljan odstraniti te zapreke i onemogućiti, da se pono- vno postavljaju ? Tko je voljan priba- viti poštivanje volji i hrvatstkog i srp- skog i slovenskog naroda, koji su, ka- ko piše ,,Jugoslavenska Pošta“, svi za sporazum, Ona kaže: ,,Što narod hoće i maročito, kad tko ovako uporno i jednodušno hoće, to će se i ostvariti i to se mora ostvariti“. I to je vrlo li- jepo rečeno. Ali mi znamo, da je ua- rod i do sada mnogo toga htio i u- porno tražio, a da se to ipak nije o- stvarilo. Optimizam je uvjek dobar, ali čovjek može biti optimista samo onda, ako je spreman potpuno se založiti za ostvarenje svojih ideja i koncepcija. Tko se je i koliko se je založio za sporazum s Hrvatima ? Tko je i koli- ko je pridonio, da do sporazuma do- gje? Neka nam se mjesto pisanih i nepisanih izjava i očitovanja pokaže barem nekoliko djela! Jer Hrvati su se već prejeli od riječi, ali se nijesu njima nahranili, Naš narodni organi- zam traži krepku i zdravu hranu i ne može neprestano čuvati ,vitku liniju“, dok se drugi debljaju i guše u svoje- mu salu. Stoga Hrvati traže djela i vi- še ih ne će niti jednog časa zadovo- ljiti samo riječi. Dosta nam je pripo- vijedanja o sporazumu. Tražimo sadr- žaj onoga, što bi nam imao donijeti sporazum. Za taj se sadržaj bori i bo- rit će se Hrvati svima svojim snagama. »Zivi alat“ sposobnost o stan, sa posjeduje svoj u = wv = Politički Odstupanje Litvinova sa položaja komesara za vanjske poslove Sovjetske Rusije pobudilo je u Evropi prilično čugjenje, jer je došlo u času, kad je politička javnost mislila, da su razgo- vori izmegju Engleske i Rusije po pi- tanju sudjelovanja u protunjemačkom frontu zaokruživanja pred formalnim zaključkom. Izgleda da je Litvinov mo- rao odstupiti zato, što Rusija nije do- bila za svoje sudjelovanje s Eugleskom dovoljno protiusluga na Dalekom Isto- ku, kao možda i zato, što je Komin- terna protivna tomu, da Sovjetska Ru- sija sudjeluje u ma kojoj akciji, kojoj je svrha očuvanje mira a to s razloga, što zadaća Rusije nije da čuva mir, već da pripravlja put svjetskoj revolu- ciji. Na mjesto Litvinova došao je Mo- lotov, osoba apsolutnog povjerenja Ko- minterne, Poljski ministar vanjskih posala Beck odgovorio je Hitleru u petak, 5 o. mj. Beckov je govor bio dostojan- stven i odlučan po riječima, ali umje- ren i miroljubiv po sadržaju. Iz govora se razabire spremnost da Poljska stupi u pregovore sa Njemačkom. Čini se, da je i položaj Poljske oslabljen usli- jed odstupanja Litvinova pak je pita- nje, u kojem će se pravcu razvijati od- nosi ove države prema Njemačkoj, ko- ja je — sudeći prema štampi — dosta energična. Tako se, slično kao u svoje vrijeme o Čehoslovačkoj u njemačkoj štampi dosta strogo i energično pro- nose vijesti o proganjanjima, kojima je u Poljskoj izvrgnut njemački ele- menat. Sastanak u Milanu održan je u su- botu i nedjelju izmegju grofa Ciana, ministra vanjskih posala Italije i vom Ribentroppa, njemačkog ministra vanj- skih posala. Na ovom je sastanku za- ključen politički i vojnički pakt izme- gju država osi Njemačke i Italije, Ako se pad Litvinova ima smatrati neus- pjehom politike zapadnih demokracija, onda je milanski sastanak novi uspjeh totalitarnih država u vanjskoj politici. pregled Papinski nuncij u gerlinu Orsenigo bio je 6 o. mj. u audijenciji kod Hitlera u Berchtesgadenu. Audijencija je trajala 1 sat, Mons. Orsenigo vratio se je u Berlin posebnim avijonom, što mu ga je stavila na raspoloženje njemačka vlada. U političkim krugovima se misli, da se je ovom audijencijom Mons. Orse- nigo oprostio od Hitlera, jer će kroz kratko vrijeme ostaviti berlinsku nun- cijaluru. Smatra se da se je za vrije- me audijencije poveo razgovor o po- boljšanju odnošaja izmegju Crkve i države i da je rezultat bio pozitivan. Engleska politika imala je, kako izgleda stanoviti uspjeh u tomu, što je postignut sporazum izmegju En- gleske, Francuske, Turske i Rusije na području Crnoga mora. Njemačka je taj uspjeh parirala tim što je ponudila pakte o nenapadanju 4 sjevernim ska- dinavskim državama. S druge je strane uspjelo Italiji, da se je madridska pa- rada u proslavu svršetka španjolskog rata odgodila od 15 na dan 26 o. mj. što znači, da će talijanski dobrovoljci ostati još u Španjolskoj. Ovo dakako nije nimalo milo Francuskoj i En- gleskoj. KOD NAS. Pitanje sporazuma iz- megju Hrvata i Srba nalazi se još na sproučavanju“. Nakon što je dr. Suba- šić, kao izaslanik pr, Mačeka bio pro- šle sedmice u Beogradu i povratio se izjavio je pretsjednik vlade, da se pred- lozi, koji su postavljeni nakon završe- nih razgovora u Zagrebu nalaze na proučavanju kod obiju strana. ,Osser- vatore Romano“ od 7 o. mj. piše: »Pregovori za srpsko - hrvatski <spora- zum nastavit će se čim Maček bude konsultirao hrvatske zastupnike obzi- rom na nove predloge Cvetkovića po- slije tačaka utvrgjenih na 27 aprila“, — Knez Namjesnik Pavle otputovao je jučer, 9 o. mj. u službeni posjet Rimu. Talijanska vlada ga je svečano dočekala. Sutra će biti u Napuljskom zaljevu veliki manevri talijanske mor- narice u počast Kneza Namjesnika. Jubilej beatifikacije bl. Nikole Tavilića Radi proslave pedesetgodišnjice bea- tifikacije bl. Nikole Tavilića preuzv. dijecezanski biskup Josip izdao je o- kružnicu ovog sadržaja: Kako sam najavio u okružnici od 9 novembra god. 1938. I Br. 35 ove go- dine se slavi pedesetgodišnji jubilej beatifikacije bl. Nikole Tavilića. Dne 6 juna 1889 sv. Otac Papa Leon XIII odobrio je štovanje mučenika Je- ruzalimskog Bl. Nikole Tavilića, koji je mučeničkom smrću umro dne 14 novembra 1391. Stoga odregjujem da se proslava ovog jubileja u čitavoj bis- kupiji obavi u nedjelju dne 4 juna o. g. t. j. na blagdan Presv. Trojstva. Svi nađemo u*kolikoj je Na svečanoj župnoj misi de Festo SS mjeri zavisna nači radna Trinitatis neka se doda sub unica con- neophodan alat, kao Clusione molitva BI. Nikole Tavilića, sun. pr. zubi. Zbog toga treba ih neka se održi propovjed o životu i ne samo čuvati kao svaki alat, nego ih treba i brižljivo njegovati. Za redovitu nje tako skupocjenog alata trebalo bi rabiti kvalitetnu pastu. za kao što je Chlorodont, Domaći radu ovog blaženika; neka se istakne kao što su ER duhovna korist ovog kulta u hrvat- proizvod. Skom narodu. Iza Mise pak ili poslije podne pred izloženim Svetotajstvom neka se izmole litanije Presv. Srcu Isu- sovu sa odnosnom molitvom kao i mo- litvom u čast BI. Nikoli s namjenom u nakani da uspije zajednička molba, koja će se u prigodi ovog jubileja sv. Ocu Papi uputiti za kanonizaciju BI. Ni- kole Tavilića. Treba nastojati što više oko popularizovanja u narodu kulta ovog našeg blaženika. Stoga neka se šire njegove sličice i njegov životopis. Molimo pak posebno i bez prestan- ka, da dragi Bog proslavi slugu svo- ga čudesima potrebitim za njegovu kanonizaciju ili proglašenje svetim. Stoga preporučimo vjernicima da časte BI. Nikolu i da mu se žarko utječu u potrebama duhovnim i tjelesnim. Hodočašće u Rim Kako smo u prošlom broju javili ako bude dovoljan broj učesnika na- stojat će se organizirati posebna grupa hodočasnika za učesnike iz Dubrovnika, Kotora i okolice, kao ogranak zajed- ničkog hrvatskog poklonstvenog hodo- čašća sv. Ocu Papi Piju XII što ga organizuju mp. O. O. Dominikanci u Zagrebu, a pokrovitelj mu je zagre- bački nadbiskup preuzv. g. dr Alojzije Stepinac, Program ove posebne grupe bio bi ovaj: Dne 30 VI petak odlazak parobro- dom iz Gruža u 8 s. večer. Dne 31 VI subota, dolazak u Bari u 7 s. jutra. U bazilici sv. Nikole za- jednička sv, misa, zatim razgledanje grada. Objed. U 14.15 s. odlazak že- ljeznicom za Napulj. U 20.45 s. dola- zak u Napulj. Večera. Spavanje. Dne 1 VII nedjelja, ujutro sv. Misa u crkvi sv. Januara. Zatim razgledanje grada. Objed. Razgledanje grada. Ve- čera. Spavanje. Dne 2 VII ponedjeljak, vjutro odla- zak u Pompej. Sv. Misa, razgledanje Svetišta te iskopina. Objed zatim po- vratak u Napulj. U 14.42 odlazak iz Napulja za Rim. U 20.50 dolazak u Rim. Večera. Spavanje. Dne 3 VII utorak, priček zagrebač- kih hodočasnika koji stižu u 8.50. Dne 4 VII srijeda, audijencija kod sv. Oca Pape i ost, Dne 5, 6 i 7 boravak u Rimu. Raz- gledanje znamenitosti. Dune 7 VII subota, odlazak iz Rima u 18.50, dolazak u Firencu 23.18. Spa- vanje. Dnae 8 VII razgledanje Firence, a zatim u 14.27 odlazak, Dolazak u Bo- lognu u 15.44. Pohod crkve sv. Do- minka. Večera. U 18,00 odlazak u Ve- neciju. Dolazak u Veneciju u 20.50. noćenje. Dne 9 VII nedjelja. Razgledanje Ve- necije. Objed. Večera. Odlazak iz Ve- necije parobrodom u 24 sata brzom prugom Jadr. plovidbe, ili turističkom Dubr. plov. u 22 sata, Brza pruga stiže u Gruž u utorak u 6.30 poslije podne, dočim turistička pruga Dubr. plovidbe stiže u srijedu u 6 s. jutra. S ovom turističkom prugom omogu- ćeno je hodočasnicima razgledati : Su- šak (1.30 s.), Crikvenicu (/, s.), Rab (4 s.), Šibenik (5 s.), Trogir (1.30 s.), Split (2 sata). Cijena iznosi Dim. 1850. U njoj je uključeno : Parobrod od Gruža do Ba- rija i od Venecije do Dubrovnika (I razred); željeznica Bari- Napulj. Pompei- Rim-Firenca-Bologua-Venecija (Ill raz- red). Stan i hrana u Bari, Napulju, Pompei, Rimu, Firenci, Bologni, Ve- neciji, Razgledanje grada pod vod- stvom. Putnica će biti zajednička. Tre- ba poslati uvjerenje Sreskog načelstva da nema ništa proti putovanju sa ko- lektivnom putnicom zatim 2 (dvije) fotografije. U prijavi valja naznačiti kojom prugom iz Venecije Želi hodo- časnik putovati. Prijavu treba poslati do 25 o. mj. i kaparu od Din. 1000 na Biskupski Ordinarijat Dubrovnik. QMlajljepši čar za kumče je sat iz radnje urara, draguljara i optičara EeM/ho Bogdan, GDubrovnik GQlova roba I Qlove cijene I