TAKSA PLACENA U GOTOVU

arodna Svijest

 

GOD. XXI — Br. 25

DUBROVNIK, 21 lipnja 1939

CIJENA Din. 1.50

 

NOVA IGRA

U pretprošlom broju donijeli smo
članak ,Čaršija kao politički faktor“.
Bila nam je namjera da upoznamo či-
talačku publiku sa nevidljivim poli-
tičkim faktorom, koji za široku javnost
ostaje tajna iza kulisa političkog živo-
ta. Konstatirali smo da čaršija nije i-
deološka grupa, jer ona osim vlasti,
kao sredstva sticanja materijalnih do-
bara, nema drugog ideala. Jednu smo
misao ostavili neriješenu. Pustili smo
vremenu, neka nam ono kaže, je li
čaršija izraslina na zdravom organizmu
srpskog kolektiva? O čaršiji se da-
nas mnogo govori, jer svak zna da
ona neće sporazuma. Život joj protiče
u hazardiranju od danas na sutra. Dok
se tako općenito misli o njenoj ulozi
u našem političkom životu, s druge
strane ne prestaju nas uvjeravati da
srpski narod hoće sporazum. Najprije
su ova uvjeravanja dolazila iz redova
kafanskih političara, koji često u dan-
gubi niža misli bez ikakve stvarne
podloge. Primali smo ih sa rezervom
i skoro da o tome nijesmo vodili ra-
čuna. Ali prije nekoliko dana madošla
je izjava Dra Vlatka Mačeka, odregje-
na specijalno za ,Jugoslavensku poštu",
Tu vogja Hrvatskog naroda i jedini
autoritativni predstavnik hrvatske poli-
tike konstatuje da bi do sporazuma
došlo kroz 24 sata kada bi o spora-
zumu odlučivala volja Srpskog naro-
da. Ova izjava, koja je publicirana ne-
koliko dana nakon spomenutog našeg
članka, znači u stvari povlačenje linije
izmegju srpskog naroda i zakulisnog
političkog faktora. Vraćamo se, dakle,
ma konstataciju da je čaršija jedno a
srpski narod drugo. Daljnje logičko
deduciranje dovodi nas do zaključka,
da se čaršija i srpski narod nalaze u
borbi, možda ne još tako otvorenoj,
ali borbi čije bi daljnje faze morale
biti obilježene teškim dogogjajima. Ni-
ko valjda neće vjerovati da će nekoliko
desetaka beogradskih familja sputati i
ugušiti volju cijelog jednog naroda i
to naroda

demokratski misli i osjeća i da po-
kazuje naročitu osjetljivost prama o-
nima, koji njegovu slobodnu volju ma
i za čas dovode u pitanje, Oni, koji
tako misle o srpskom narodu, redovno
se pozivaju na predratne dogogjaje iz
političkog života Kraljevine Srbije. Tu
malaze mnogo primjera, mnogo doka-
za u obranu svoje teze.

 

 

Širite
dobru štampu

 

 

U današnjoj situaciji čaršija ima
glavnu riječ. Grčevito drži vlast, gle-
dajući samo sebe i svoje interese. Da
odvrati pažnju javnosti od sadašnje
situacije, namjestila je igru sa Dr. Sto-
jadinovićem i njegovom okolinom. Igra
je počela. Dr Stojadinović i njegovi
»uži saradnici“ podnijeli su interpela-
ciju u skupštini i senatu, Interpelacija
je po svome sadržaju atak na pripre-

mani sporazum. Igraje do sada zbilja
uspjela. Javnost se živo interesira ne
samo akcijom Dra Stojadinovića, nego
i svim detaljima, koji s njome stoje u
vezi. Najprije se na dugo i široko ra-
spravljalo, koliko ima potpisnika inter-
pelacije, koji su, iz kojih krajeva i ko-
liko oni, obzirom na prošlogodišnje
izborne rezultate, znače u narodu, Po-
šlo se je još i dalje. Postavljeno je
čak i pitanje, jesu li svi poslanici bili
svijesni da potpisuju interpelaciju pro-
tiv sporazuma! Tako se javnost za-
bavlja, zaboravljajući vrlo brzo razne
poučne dogagjaje iz naše najbliže po-
litičke prošlosti. U našem t. zv. parla-
mentarnom životu interpelacija nema
nikakvo značenje. Nema niti garancije
da će pred odregjenim forumom biti
raspravljena.

U snagu Stojadinovićevu nema se
što sumnjati. Ne treba brojiti poslanike
ni mjeriti snage. Pogledajte samo ma-
lo unazad. Kad je na vlast došao Bo-
ško Jevtić, kroz jednu noć nestalo je
jake“ stranke zajedno sa Uzunovi-
ćem, Srškićem, Marinkovićem i Deme-
trovićem. Kad je Jevtića ma vlasti za-
mjenio Stojadinović, od trista njemu
vijernih i odanih poslanika, kroz prvu
noć otpalo je više od. polovine. Kroz
ostalih nekoliko dana broj je sveden
na prste od ruka. Danas  Jevtićevu
sudbinu dijeli Stojadinović. Razlike
nema nikakve, Obojica su ostali bez
snage — vlasti i stime je svršeno. Oko
nesugjenog vogje okupila se je šačica
poslanika i to je sve. Do snage se
kod njih dolazi samo putem vlasti.
Zato svi oni, bez razlike, svoje djelo-
vanje upravljaju put — ministarskih
stolica. Što su im se stolice privreme-
no izmakle, ne znači još da se mora-
ju gubiti nade, Računajući na milost
čaršije, oni su je spremni uvijek po-
moći na sve moguće načine, pa i tako
da joj posluže kao glumci zgodno
inscenirane igre, kojoj je cilj da od-
vrati pažnju javnosti od sadašnje situ-
acije. Interpelacija Stojadinovića i dru-
gova nije drugo nego obična čaršijska
igra. Hrvatski marod zna svoj pravac,
kojim se kreće narodna borba. Pošten
i pravedan sporazum zdrava je solu-
cija za riješenje našeg unutrašnjeg
stanja. Nemamo se što baviti raznim
interpelacijama. Tu zabavu neka osta-
ve sebi. i

Radi pregradnje
snižene cijene

zgodna prilika za nabavu

raznih predmeta

KNJIŽARA

JADRAN"

DUBROVNIK

Pregled političkih dogođaja

U Evropi se nastavlja engleska o-
fenziva proti bloku država osi Rim -
Berlin. Pregovori izmegju Stranga i
sovjetske vlade u Moskvi još nijesu
završeni s uspjehom. Rusija je naime
stavila bajoslovne uslove za savez sa
Engleskom i Francuskom i sva je pri-
lika, da će Eagleska morati pristati,
jer je na to sili Francuska a i inače bi
trebalo staviti veliki upitnik na daljni
razvoj megjunarodnih odnošaja u vezi
s interesima u prvom redu engleskim.

Poljska se ubrzanim tempom nao-
ružaje, jer je dobila od Eagleske 5
miljarda Din. zajma za nabavku oružja.

Balkanskom sporazumu pridaje En-
gleska veliku važnost. Ona ide za tim
da ga što više učvrsti s tim, da Bu-
garska postane njegovim članom, što
će biti olakšano, ako Rumunjska us-
tupi Dobrudžu, kako Bugarska traži.

U Aleksandreti, koju je dobila od
Francuske, Turska će sagraditi s fran-
cuskim novcem veliku ratnu luku, ko-
će biti na raspoloženju engleskom i
francuskom brodovlju.

Na Španjolsku vrše pritisak oba
bloka evropskih velesila. Prošlih se je
dana govorilo o sklapanju vojnog sa-
veza izmegu država osi i Španjolske
ali novčani pritisak od strane Engles-
ke zadržava Španjolsku u konačnom
odlučivanju pak je stoga još uvijek
aktuelna izjava španjolskog poslanika
u Parizu, gdje kaže, da Španjolska
neće sklapati s nikim ma kakove voj-
ne saveze.

Daleki Istok skrenuo je na sebe
pozornost. Državama osi Rim - Beilin
u zgodan je čas pritekao u pomoć
Japan, koji je počeo blokirati vanredno
bogatu englesku naseobinu u milijun-

skom gradu Tiencinu, koji leži južno
od Pekinga. Ovo je Japan učinio kao
revanš za to, što Engleska podupire
Kitajce. Sad je veliko pitanje što. će
učiniti Eugleska. Ako ona bojkotira
Japan, moglo bi lako doći do rata.
Misli se, da je ovo igra Japana, kojom
hoće da rastereti Njemačku i Italiju u
borbi koju vode u Evropi s Engles-
kom, a da s druge strane hoće tim
spriječiti sklapanje ugovora izmegju
Rusije i Engleske, Drugi su opet miš-
ljenja, da bi ovaj postupak Japana
mogao pospješiti sklapanje esglesko-
ruskog saveza.

U NAŠIM KRAJEVIMA. Izjava dr.
Mačeka. Posljednje dane mnogo se
piše o izjavi, koju je dr, Maček dao
dopisniku ,Jugoslavenske Pošte“. Ta
izjava glasi: ,I kada bi vidljive i ne-
vidijive sile, koje su protiv spora-
zuma, bile daleko jače nego što je-
su, do sporazuma mora doći, jer
srpski narod zna, da je zadovoljna
Hrvatska što | snažna Južnosloven:
ska država“.

Previranje u JRZ-i. Dr Milan Sto-
jadinović poduzeo je i otvorenu akciju
protiv toga, da se putem sporazuma
izmegju Hrvata i Srba dogje do sre-
gjivanja unutrašnjih prilika u državi.
Sa nekolicinom drugova uputio je u
tom smislu interpelaciju Skupštini i
Senatu. Kolikogod mislimo, da je dr.
Stojadinović likvidirao u svojsivu pre-
miera i ,vogje“ ipak se ne možemo
oteti dojmu, da bi akcija oko spora-
zuma mogla doživjeti sudbinu konkor-
data, ako srpski narod ne dokaže, da
je likvidirao s ,,čaršijom“, o kojoj smo
mi već pisali.

 

Hrvatsko pitanje i nekoja druga ustavna pitanja

Hrvatski narod hoće da saragjuje u
državnoj zajednici kao osoba, sa svo-
jom iniciativom (ministri), ne kao a-
morifna masa.

Naš senat je samo podvostručenje
narodne skupštine, sa manje izbornog
karaktera, umjesto da se u njemu pre-
pliću unionističko i federalističko na-
čelo. Ministarska odgovornost, — kao
pravna uredba, a ne kao politički prin-
cip; kao završetak činovničke odgo-
vornosti u opće, a ne kao političko
oružje najjače stranke u narodnoj skup-
štini, — trebala bi biti potanje uregje-
na u samome ustavu. Crkva, sudovi i
policija — imale bi biti glavne točke

hrvatskoga pitanja; to bi trebalo biti .

jasno i odnosnima činovnicima. Ure-
gjenje znanstvenih akademija i visokih
škola je odvisno od shvaćanja zadaća
državne vlasti; sveučilišta bi trebala
da imadu karakter potpuno slobodnih
korporacija, a zadaća države jest, da
ih finansira i da si stvori svoje pod-
ručje primijenjenih znanosti i umjet-
nosti (stručnih škola i sl.) i uregjenja
državnih ispita.

Trebalo bi biti potpuno jasno, da
su nadležni za rješavanje o ličnoj slo-
bodi i imovini gragjana i korporacija,
i uopće juridičkih osoba — samo su-

dovi. Kako se slaže sa takovim stano-
vištem ustava: administrativne ,inter-
nacija“ (,lettres de cachet“); prisilni
rad na cestama u mirno doba (pa i
samo u ,izvršnom“ mostupku, — »Klt-
luk“); prinudno osiguranje potpuno
slobodnih akademskih staleža (u. pr.
advokat4) sa ,slobodom ugovaranja“;
gubitak karaktera jurističke ličnosti (kao
zavoda“) i imovine samoupravnih bol-
nica; raspolaganje vlasti i ureda sa
nastupima družtava Slobodne uprave“;
,samouprava“ i karakter općina kao
najnižih jedinica opće — državne u-
prave; ,imenovanje“ pripadnika bitno
slobodnog advokatskog staleža (radi
javnog interesa ove slobode) — pred-
sjednicima ovakovih najnižih drž. upr.
jedinica“? — — Imamo takovih ne-
nedosljednosti i više. Zakoni ne bi
smjeli — prorešetati ustav. U tome se
i sastoji — ministarska (, politička“,
ne samo ,juristička“) odgovornost.

,Ustavna poslušnost“ gragjana ima
da važi ne samo za gragjane, već i
za ministre i narodne zastupnike i za
činovnike, jer i oni su — gragjani
države.

Ministarsku političku i juridičku od-
govornost normira i naš Ustav, ali u
našem sistemu nije za tu ocažiodre-