TAKSA PLACENA U GOTOVU arodna Svijest GOD. XXI — Br. 25 DUBROVNIK, 21 lipnja 1939 CIJENA Din. 1.50 NOVA IGRA U pretprošlom broju donijeli smo članak ,Čaršija kao politički faktor“. Bila nam je namjera da upoznamo či- talačku publiku sa nevidljivim poli- tičkim faktorom, koji za široku javnost ostaje tajna iza kulisa političkog živo- ta. Konstatirali smo da čaršija nije i- deološka grupa, jer ona osim vlasti, kao sredstva sticanja materijalnih do- bara, nema drugog ideala. Jednu smo misao ostavili neriješenu. Pustili smo vremenu, neka nam ono kaže, je li čaršija izraslina na zdravom organizmu srpskog kolektiva? O čaršiji se da- nas mnogo govori, jer svak zna da ona neće sporazuma. Život joj protiče u hazardiranju od danas na sutra. Dok se tako općenito misli o njenoj ulozi u našem političkom životu, s druge strane ne prestaju nas uvjeravati da srpski narod hoće sporazum. Najprije su ova uvjeravanja dolazila iz redova kafanskih političara, koji često u dan- gubi niža misli bez ikakve stvarne podloge. Primali smo ih sa rezervom i skoro da o tome nijesmo vodili ra- čuna. Ali prije nekoliko dana madošla je izjava Dra Vlatka Mačeka, odregje- na specijalno za ,Jugoslavensku poštu", Tu vogja Hrvatskog naroda i jedini autoritativni predstavnik hrvatske poli- tike konstatuje da bi do sporazuma došlo kroz 24 sata kada bi o spora- zumu odlučivala volja Srpskog naro- da. Ova izjava, koja je publicirana ne- koliko dana nakon spomenutog našeg članka, znači u stvari povlačenje linije izmegju srpskog naroda i zakulisnog političkog faktora. Vraćamo se, dakle, ma konstataciju da je čaršija jedno a srpski narod drugo. Daljnje logičko deduciranje dovodi nas do zaključka, da se čaršija i srpski narod nalaze u borbi, možda ne još tako otvorenoj, ali borbi čije bi daljnje faze morale biti obilježene teškim dogogjajima. Ni- ko valjda neće vjerovati da će nekoliko desetaka beogradskih familja sputati i ugušiti volju cijelog jednog naroda i to naroda demokratski misli i osjeća i da po- kazuje naročitu osjetljivost prama o- nima, koji njegovu slobodnu volju ma i za čas dovode u pitanje, Oni, koji tako misle o srpskom narodu, redovno se pozivaju na predratne dogogjaje iz političkog života Kraljevine Srbije. Tu malaze mnogo primjera, mnogo doka- za u obranu svoje teze. Širite dobru štampu U današnjoj situaciji čaršija ima glavnu riječ. Grčevito drži vlast, gle- dajući samo sebe i svoje interese. Da odvrati pažnju javnosti od sadašnje situacije, namjestila je igru sa Dr. Sto- jadinovićem i njegovom okolinom. Igra je počela. Dr Stojadinović i njegovi »uži saradnici“ podnijeli su interpela- ciju u skupštini i senatu, Interpelacija je po svome sadržaju atak na pripre- mani sporazum. Igraje do sada zbilja uspjela. Javnost se živo interesira ne samo akcijom Dra Stojadinovića, nego i svim detaljima, koji s njome stoje u vezi. Najprije se na dugo i široko ra- spravljalo, koliko ima potpisnika inter- pelacije, koji su, iz kojih krajeva i ko- liko oni, obzirom na prošlogodišnje izborne rezultate, znače u narodu, Po- šlo se je još i dalje. Postavljeno je čak i pitanje, jesu li svi poslanici bili svijesni da potpisuju interpelaciju pro- tiv sporazuma! Tako se javnost za- bavlja, zaboravljajući vrlo brzo razne poučne dogagjaje iz naše najbliže po- litičke prošlosti. U našem t. zv. parla- mentarnom životu interpelacija nema nikakvo značenje. Nema niti garancije da će pred odregjenim forumom biti raspravljena. U snagu Stojadinovićevu nema se što sumnjati. Ne treba brojiti poslanike ni mjeriti snage. Pogledajte samo ma- lo unazad. Kad je na vlast došao Bo- ško Jevtić, kroz jednu noć nestalo je jake“ stranke zajedno sa Uzunovi- ćem, Srškićem, Marinkovićem i Deme- trovićem. Kad je Jevtića ma vlasti za- mjenio Stojadinović, od trista njemu vijernih i odanih poslanika, kroz prvu noć otpalo je više od. polovine. Kroz ostalih nekoliko dana broj je sveden na prste od ruka. Danas Jevtićevu sudbinu dijeli Stojadinović. Razlike nema nikakve, Obojica su ostali bez snage — vlasti i stime je svršeno. Oko nesugjenog vogje okupila se je šačica poslanika i to je sve. Do snage se kod njih dolazi samo putem vlasti. Zato svi oni, bez razlike, svoje djelo- vanje upravljaju put — ministarskih stolica. Što su im se stolice privreme- no izmakle, ne znači još da se mora- ju gubiti nade, Računajući na milost čaršije, oni su je spremni uvijek po- moći na sve moguće načine, pa i tako da joj posluže kao glumci zgodno inscenirane igre, kojoj je cilj da od- vrati pažnju javnosti od sadašnje situ- acije. Interpelacija Stojadinovića i dru- gova nije drugo nego obična čaršijska igra. Hrvatski marod zna svoj pravac, kojim se kreće narodna borba. Pošten i pravedan sporazum zdrava je solu- cija za riješenje našeg unutrašnjeg stanja. Nemamo se što baviti raznim interpelacijama. Tu zabavu neka osta- ve sebi. i Radi pregradnje snižene cijene zgodna prilika za nabavu raznih predmeta KNJIŽARA JADRAN" DUBROVNIK Pregled političkih dogođaja U Evropi se nastavlja engleska o- fenziva proti bloku država osi Rim - Berlin. Pregovori izmegju Stranga i sovjetske vlade u Moskvi još nijesu završeni s uspjehom. Rusija je naime stavila bajoslovne uslove za savez sa Engleskom i Francuskom i sva je pri- lika, da će Eagleska morati pristati, jer je na to sili Francuska a i inače bi trebalo staviti veliki upitnik na daljni razvoj megjunarodnih odnošaja u vezi s interesima u prvom redu engleskim. Poljska se ubrzanim tempom nao- ružaje, jer je dobila od Eagleske 5 miljarda Din. zajma za nabavku oružja. Balkanskom sporazumu pridaje En- gleska veliku važnost. Ona ide za tim da ga što više učvrsti s tim, da Bu- garska postane njegovim članom, što će biti olakšano, ako Rumunjska us- tupi Dobrudžu, kako Bugarska traži. U Aleksandreti, koju je dobila od Francuske, Turska će sagraditi s fran- cuskim novcem veliku ratnu luku, ko- će biti na raspoloženju engleskom i francuskom brodovlju. Na Španjolsku vrše pritisak oba bloka evropskih velesila. Prošlih se je dana govorilo o sklapanju vojnog sa- veza izmegu država osi i Španjolske ali novčani pritisak od strane Engles- ke zadržava Španjolsku u konačnom odlučivanju pak je stoga još uvijek aktuelna izjava španjolskog poslanika u Parizu, gdje kaže, da Španjolska neće sklapati s nikim ma kakove voj- ne saveze. Daleki Istok skrenuo je na sebe pozornost. Državama osi Rim - Beilin u zgodan je čas pritekao u pomoć Japan, koji je počeo blokirati vanredno bogatu englesku naseobinu u milijun- skom gradu Tiencinu, koji leži južno od Pekinga. Ovo je Japan učinio kao revanš za to, što Engleska podupire Kitajce. Sad je veliko pitanje što. će učiniti Eugleska. Ako ona bojkotira Japan, moglo bi lako doći do rata. Misli se, da je ovo igra Japana, kojom hoće da rastereti Njemačku i Italiju u borbi koju vode u Evropi s Engles- kom, a da s druge strane hoće tim spriječiti sklapanje ugovora izmegju Rusije i Engleske, Drugi su opet miš- ljenja, da bi ovaj postupak Japana mogao pospješiti sklapanje esglesko- ruskog saveza. U NAŠIM KRAJEVIMA. Izjava dr. Mačeka. Posljednje dane mnogo se piše o izjavi, koju je dr, Maček dao dopisniku ,Jugoslavenske Pošte“. Ta izjava glasi: ,I kada bi vidljive i ne- vidijive sile, koje su protiv spora- zuma, bile daleko jače nego što je- su, do sporazuma mora doći, jer srpski narod zna, da je zadovoljna Hrvatska što | snažna Južnosloven: ska država“. Previranje u JRZ-i. Dr Milan Sto- jadinović poduzeo je i otvorenu akciju protiv toga, da se putem sporazuma izmegju Hrvata i Srba dogje do sre- gjivanja unutrašnjih prilika u državi. Sa nekolicinom drugova uputio je u tom smislu interpelaciju Skupštini i Senatu. Kolikogod mislimo, da je dr. Stojadinović likvidirao u svojsivu pre- miera i ,vogje“ ipak se ne možemo oteti dojmu, da bi akcija oko spora- zuma mogla doživjeti sudbinu konkor- data, ako srpski narod ne dokaže, da je likvidirao s ,,čaršijom“, o kojoj smo mi već pisali. Hrvatsko pitanje i nekoja druga ustavna pitanja Hrvatski narod hoće da saragjuje u državnoj zajednici kao osoba, sa svo- jom iniciativom (ministri), ne kao a- morifna masa. Naš senat je samo podvostručenje narodne skupštine, sa manje izbornog karaktera, umjesto da se u njemu pre- pliću unionističko i federalističko na- čelo. Ministarska odgovornost, — kao pravna uredba, a ne kao politički prin- cip; kao završetak činovničke odgo- vornosti u opće, a ne kao političko oružje najjače stranke u narodnoj skup- štini, — trebala bi biti potanje uregje- na u samome ustavu. Crkva, sudovi i policija — imale bi biti glavne točke hrvatskoga pitanja; to bi trebalo biti . jasno i odnosnima činovnicima. Ure- gjenje znanstvenih akademija i visokih škola je odvisno od shvaćanja zadaća državne vlasti; sveučilišta bi trebala da imadu karakter potpuno slobodnih korporacija, a zadaća države jest, da ih finansira i da si stvori svoje pod- ručje primijenjenih znanosti i umjet- nosti (stručnih škola i sl.) i uregjenja državnih ispita. Trebalo bi biti potpuno jasno, da su nadležni za rješavanje o ličnoj slo- bodi i imovini gragjana i korporacija, i uopće juridičkih osoba — samo su- dovi. Kako se slaže sa takovim stano- vištem ustava: administrativne ,inter- nacija“ (,lettres de cachet“); prisilni rad na cestama u mirno doba (pa i samo u ,izvršnom“ mostupku, — »Klt- luk“); prinudno osiguranje potpuno slobodnih akademskih staleža (u. pr. advokat4) sa ,slobodom ugovaranja“; gubitak karaktera jurističke ličnosti (kao zavoda“) i imovine samoupravnih bol- nica; raspolaganje vlasti i ureda sa nastupima družtava Slobodne uprave“; ,samouprava“ i karakter općina kao najnižih jedinica opće — državne u- prave; ,imenovanje“ pripadnika bitno slobodnog advokatskog staleža (radi javnog interesa ove slobode) — pred- sjednicima ovakovih najnižih drž. upr. jedinica“? — — Imamo takovih ne- nedosljednosti i više. Zakoni ne bi smjeli — prorešetati ustav. U tome se i sastoji — ministarska (, politička“, ne samo ,juristička“) odgovornost. ,Ustavna poslušnost“ gragjana ima da važi ne samo za gragjane, već i za ministre i narodne zastupnike i za činovnike, jer i oni su — gragjani države. Ministarsku političku i juridičku od- govornost normira i naš Ustav, ali u našem sistemu nije za tu ocažiodre-