Strana 2 HRVATSKI NARODNI PLESOVI Dvodnevno gostovanje Matice Hr- vatskih Kazališnih Dobrovoljaca u Za- grebu započet će na dan Sv. Petra i Pavla 29 ov. mj. pred Katedralom i to s ,Čovjekom“. Drugi dan, 30 ov. mj. izvest će Matica ,Hrvatske plesove“, s kojima je sudjelovala na megjuna- rodnom plesnom natjecanju u vezi sa svečanostima povodom XI Olimpijade u Berlinu 1936 godine, kao i na go- stovanju po Švicarskoj prošle godine u mjesecu studenome, Članovi MHKD na čelu s gosp. A. Freudenreichom u težnji, da i na pod- ručju scenske umjetnosti pomognu iz- graditi hrvatski scenski izražaj na os- novu i u duhu hrvatske samonikle na- rodne kulture proučavali su u zajednici sa članonima zadruge Sklad marodni seljački život. Na temelju sakupljenoga materijala i dotadanjeg proučavanja po- kušaju po prvi put stručno u duhu hrvatske samonikle narodne kulture umjetnički obraditi i postaviti ti ma- rodna skupna plesa (Balun, Slavonsko kolo i Dučec ili Drmeš), Ti hrvatski narodni plesovi su kao ogledalo maro- da u kojima se osjeća hrvatski macio- nalni nerv i najdublja povezanost sa svojom zemljom i rodnom grudom., U njima živi hrvatska seljačka tradicija, koja se oduprla utjecaju kosmopolitske kulture, pa ih stoga i resi divna neis- kvarenost. Plesači i plesačice nastupaju u prekrasnim i prebogatim narodnim seljačkim nošnjama iz različitih hrvat- skih krajeva, pa se iz tih šarolikih nošnja, plesa i ritma ispoljuje kolo- torna snaga narodnoga genija i hrvat- ska kulturna osebujnost. Muzičku prat- nju će izvoditi pojačan Gradski turis- tički orkestar pod dirigentskom pali- com prof, Rudolfa Matza iz Zagreba. Strana i domaća se kritika najljepše izrazila o Hrvatskim plesovima, pa će i za Dubrovčane biti ta večer pravi i istinski umjetnički doživljaj. Megju stranim gostima veoma veliki interes vlada baš za to veče, za Hrvatske plesove. Nastavak s prve strane gjen organ, kakav je m. pr. engleski mattorony general“, za pravo — iz a- dvokatske hierarhije, koji se može u slučaju potrebe — posvetiti (barem. i principu) opet svome advokatskom zva- nju; činovnici su manje podesni za takovu tužbu, koja u ostalom nije pred- vigjena za sitnice, već samo za krše- nje ustava i zakona, što ima da od teškog i odgovornog ministarskog po- sla odbija one, koji za to nemađu po- irebitog znanja. Dr Martin Malnerić Ljetno solsticije. Danas je zadnji dan proljeća. Sutra (četvrtak 22 o. m.) u 8% ura u jutro nastaje ljetno sol- sticije, to jest sunce dopire na svoje- mu prividnomu kretanju do najviše tačke ma sjeveru nebeskoga ekvatora ; a to znači da je danas na sjevernoj zemaljskoj polutci najdulji dan i naj- kraća noć, dok je na južnoj zemaljskoj polutci oboje protivno. Tako ćemo su- tra mi, stanovnici sjeverne polutke, preći iz proljeća u ljeto, a u isti čas stanovnici južne polutke iz jeseni u zimu. U našim je krajevima, kao i u cijeloj Europi, kroz cijelu drugu po- lovinu ovoga minuloga proljeća vrije- me bilo nestalno i pretežno kiševito, a temperatura osjetljivo ispod norma- le; pa se eto nadamo da će i to, kao sve na ovome svijetu, biti prolazno, te da će nam ljeto donijeti povoljna i ugodna vremena. NARODNA SVIJEST 21 Lipnja 1939 Broj 25 Kućni poslovi bez sumnje utiču štetno na Vašu kožu. Ali s NIVEA možete se dovoljno protiv toga zaštititi. NIVEA jača kožno tkivo, održava Vašu kožu zdravom i nježnom i daje I Vam mladenački svjež izgled. Samo NIVEA ' sadržava EUCERIT, sredstvo za jačanje kože. Vi se brinete za svoje kućanstvo, ...ja se brinem za Vašu kožu KAD NEMA REDA Smetlište pred glavnim grobljem. Prilaz Lovrijencu postaje nepristu- pačan. Danče nijesu mjesto za sakupljanje otpadaka. Mijesto reda caruje nered. Poznava- jući prilike, tome se mne čudimo. Jer red treba braniti i štititi savjetom, na- redbom a do potrebe i kaznom. A kad niko, a ma baš niko, ne vodi nadzor nad čistoćom i redom naših ulica, pu- teva i ostalih javnih mjesta, onda je jasno da se red ne može održati. Ta- kvo je stanje sada u našem gradu. Ono se mnogo razlikuje od predratnog vre- mena kada su o. redu i čistoći vodili računa ne samo službeni općinski or- gani nego i članovi općinske uprave. Razvikana poslovična čistoća našeg grada živi još od ovih predratnih ka- pitala. Dva tri primjera sve će vam objasniti. Pred ulazom u glavno groblje na Boninovu sa lijeve strane postoji o- gromna gomila smetlišta i par ruini- ranih teretnih kola. Prizor, koji izne- nagjuje, poslije krasnog reda palama sa iste strane. To se kako smo već kazali, nalazi pred samim vratima gro- blja i u tolikoj količini da bi se stra- noj publici moglo pričiniti, kao da je tu općina odredila sabiralište smetlišta. Tako to traje kroz cijelu godinu do Svih Svetih. A tad? Sve se raspremi i uredi kao da tu kroz cijelu godinu vlada uzorna čistoća. Ovdje je izigrano ne samo najelementarnije pravilo či- stoće, nego je u pitanju i pietet prama našim pokojnicima ! Odkada su prigodom internacional- nog kongresa Pen-kluba sagragjene nove stepenice na Lovrijencu, razumlji- vo je da strana publika ide samo tim stepenicama, do kojih vodi u Pilama put uz samo more, Stanovnici ovog >predjela zaboravili su da u Pilama u blizini pristaništa prolazi javni put, ta- kogjer istom prigodom sagragjen. O tome izgleda niko ne vodi računa, Na ovom mjestu preko puta se suši roba i to tako da svaki stranac mora prigi- bati glavu i provlačiti se kroz razne viseće rekvizite rublja. Na istom mje- stu prosiplje se svakojako smetlište, tresu se tapiti usred bijela'dana i gon- dole se ostavljaju na sredini puta. Na sve to nailazi strana publika koja u velikom broju posjećuje Lovrijenac. Za izvjestan dio publike naše roman- tične Danče — usprkos opomena na javnim tablama — ostaju mjesto gdje se slobodno može donijeti i baciti sva- kovrsne otpadke. Tu se baca sve, po- čam od neupotrebljivog gragjevnog materijala pa do polomljenih kreveta, slamnica, krpa i ostalo... Jer su uvje- reni da je dobro ono što. rade, ne skrivaju se niti traže zaklon mraka, nego sve to donose po danu ma oči- gled domaće i strane publike. Danče su i mjesto gdje se radnici, ponajviše subotom poslije podne i nedjeljom u jutro, sakupljaju oko tekuće vode koja otiče iz t. zv. fontane na Gracu i tu se briju, peru, suše robu, obavljajući tako poslove koji se ne obavljaju na javnim mjestima. Ne tražimo da se ove radnike progoni ni da ih se tjera, a da im se ne nagje neko drugo za- klonjeno mjesto. Od njih je lijepo što su slobodno vrijeme iskoristili na čistu zraku i suncu; pohvalno je da vode računa o higijeni i da kao beskućnici sami peru svoje rublje, ali za sve to treba naći jedno podesnije mjesto od Graca i Danača. Za sada donosimo samo ove tri sli- čice. Mislimo da je i to dovoljno da pozvani uvide, kako je red bez nad- zora obična iluzija. Ivandan u Cavtatu Ako zavirite u kalendar, naći ćete, da ima više sv. Ivana. Ako pak za- gjete u naša sela i varoši, vigjeti ćete, da je osobito voljen i slavljen sv. Ivan Krstitelj, kojeg svetkovina pada na 24 juna svake godine, Po kućama -naći ćete slike, koje ovog sveca prikazuju kod Jordana ili sa jagnjićem u naruč- ju. Zašto je baš voljen i slavljen ovi svetac kod maroda, ima više razloga. Njegova svetkovina pada prvih dama ljeta. U junu su polja zelena, po nji- ma skaču jagnjići. Krijes (čvrčak) bježi od vručine, te pod granom plodnog stabla zurli svoju pjesmu. Ljudi ku- paju i ovce, Površina smirenog mora je zapjenila pokretima živih kupača. Noći su mistične. Pod treptenjem blis- tavih zvijezda odmara se ugrijana pri- roda. Izmoreni ljudi gdje bilo pod gla- vom skrstiše svoje ruke i pridadoše se snu. Psi pružiše svoje tijelo, isplaziše svoje crvene jezike i češće se prenu, da uhvate muhu, koja im svojim žal- cem dosagjuje. U jednu riječ sve je posebno raspoloženo, pa nije čudo, da fantazija i osjećaji bujnije djeluju. U Cavtatu festa sv. Ivana Krstitelja posebno je slavljena. Još kao dijete čuo sam ovu pjesmu: Budila majka Ivana u oči dana njegova: Ustani, sine Ivaile, sutra ti je Ivandan. Ivan joj odgovara: Ne mogu, majko majčice, izjele su me vještice! U daljnjim stihovima tumači joj, tko su te vještice, megju koje ubraja nju i svoju ljubu, ali bez ikoje zloće, te svršava zahvalom sv, Ivanu, da mu je pomogao u nevolji. U oči feste sv. Ivana po Cavtatu se pale vatre, te ovu priskaču mladi i sta- ri poklikom: U ime Boga i sv. Ivana! Kad pak nastupi debela noć, cure to- pe olovo, koje zaliju u hladnu vodu. Prema figuri, koja iz ovoga nastane, predvigjaju zvanje svog budućeg mu- ža. Ako izagje parobrod, muž će biti kapetan; ako izagje tavolin, muž će biti impjegat i t. d. Baš u času kad na zvoniku odzvanja ponoća, cure sa prozora istresaju napice. Koje ime u tome času čvju, to je ime budućeg muža. Mladići znadu za ovo istresa- nje, pa paze na pojedinu kuću, te on- da iz škrivice poviču ime onog mom- ka, za kojeg znadu, da simpatizira sa tom curom. Na dan sv. Ivana megju mladosti živi je razgovor o uspjesima rastopljenog olova i istresene mapice. Čestitanja se redaju od kuće do kuće, a kod svečara na objedu ima pozva- nika. Trpeza je bogata uz obligatnu pečenu janjetinu. U kući svečara pred slikom sv. Ivana puno je cvijeća i za- paljena voštana svijeća. Mnogo je Cav- taćana, koji nose ime sv. Ivana Krsti- telja. Ovo ide od koljena do koljena. Ova festa je mila i onima, koji ne- maju Ivana u kući. Samo ovo ime, kod nas je obljubljeno, pa ga dražes- nije izgovaraju sa riječi — Ivo. U ni- jednoj cavtatskoj kući nijesam vidio sliku otsječene glave sv. Ivana. U o- obližnjim selima dubrovačke župe sla- vi se dernek sv. Ivana. Cevtaćani sa lagjama trknu se tamo, da proteferiče. Kad se u sumrak vraćaju svojim ku- ćam, preko ,maloga žapla“ ori se ve- sela pjesma. Kad pak progje Ivandan, život se vraća u običajnu kolotečinu, da pod okriljem sv. Ivana bude lakši i berićetniji. Notar Ivo Stanoš PER