Strana 2

 

HRVATSKI NARODNI PLESOVI

Dvodnevno gostovanje Matice Hr-
vatskih Kazališnih Dobrovoljaca u Za-
grebu započet će na dan Sv. Petra i
Pavla 29 ov. mj. pred Katedralom i to
s ,Čovjekom“. Drugi dan, 30 ov. mj.
izvest će Matica ,Hrvatske plesove“,
s kojima je sudjelovala na megjuna-
rodnom plesnom natjecanju u vezi sa
svečanostima povodom XI Olimpijade
u Berlinu 1936 godine, kao i na go-
stovanju po Švicarskoj prošle godine
u mjesecu studenome,

Članovi MHKD na čelu s gosp. A.
Freudenreichom u težnji, da i na pod-
ručju scenske umjetnosti pomognu iz-
graditi hrvatski scenski izražaj na os-
novu i u duhu hrvatske samonikle na-
rodne kulture proučavali su u zajednici
sa članonima zadruge Sklad marodni
seljački život. Na temelju sakupljenoga
materijala i dotadanjeg proučavanja po-
kušaju po prvi put stručno u duhu
hrvatske samonikle narodne kulture
umjetnički obraditi i postaviti ti ma-
rodna skupna plesa (Balun, Slavonsko

kolo i Dučec ili Drmeš), Ti hrvatski
narodni plesovi su kao ogledalo maro-
da u kojima se osjeća hrvatski macio-
nalni nerv i najdublja povezanost sa
svojom zemljom i rodnom grudom., U
njima živi hrvatska seljačka tradicija,
koja se oduprla utjecaju kosmopolitske
kulture, pa ih stoga i resi divna neis-
kvarenost. Plesači i plesačice nastupaju
u prekrasnim i prebogatim narodnim
seljačkim nošnjama iz različitih hrvat-
skih krajeva, pa se iz tih šarolikih
nošnja, plesa i ritma ispoljuje kolo-
torna snaga narodnoga genija i hrvat-
ska kulturna osebujnost. Muzičku prat-
nju će izvoditi pojačan Gradski turis-
tički orkestar pod dirigentskom pali-
com prof, Rudolfa Matza iz Zagreba.

Strana i domaća se kritika najljepše
izrazila o Hrvatskim plesovima, pa će
i za Dubrovčane biti ta večer pravi i
istinski umjetnički doživljaj.  Megju

stranim gostima veoma veliki interes
vlada baš za to veče, za Hrvatske
plesove.

 

 

Nastavak s prve strane

gjen organ, kakav je m. pr. engleski
mattorony general“, za pravo — iz a-
dvokatske hierarhije, koji se može u
slučaju potrebe — posvetiti (barem. i
principu) opet svome advokatskom zva-
nju; činovnici su manje podesni za
takovu tužbu, koja u ostalom nije pred-
vigjena za sitnice, već samo za  krše-
nje ustava i zakona, što ima da od
teškog i odgovornog ministarskog po-
sla odbija one, koji za to nemađu po-
irebitog znanja. Dr Martin Malnerić

 

Ljetno solsticije. Danas je zadnji
dan proljeća. Sutra (četvrtak 22 o. m.)
u 8% ura u jutro nastaje ljetno sol-
sticije, to jest sunce dopire na svoje-

mu  prividnomu kretanju do najviše
tačke ma sjeveru nebeskoga ekvatora ;
a to znači da je danas na sjevernoj
zemaljskoj polutci najdulji dan i naj-
kraća noć, dok je na južnoj zemaljskoj
polutci oboje protivno. Tako ćemo su-
tra mi, stanovnici sjeverne polutke,
preći iz proljeća u ljeto, a u isti čas
stanovnici južne polutke iz jeseni u
zimu. U našim je krajevima, kao i u
cijeloj Europi, kroz cijelu drugu po-
lovinu ovoga minuloga proljeća vrije-
me bilo nestalno i pretežno kiševito,
a temperatura osjetljivo ispod norma-
le; pa se eto nadamo da će i to, kao
sve na ovome svijetu, biti prolazno,
te da će nam ljeto donijeti povoljna i
ugodna vremena.

NARODNA SVIJEST 21 Lipnja 1939

 

Broj 25

 

 
  
  

Kućni poslovi bez sumnje utiču štetno na
Vašu kožu. Ali s NIVEA možete se dovoljno
protiv toga zaštititi. NIVEA jača kožno tkivo,
održava Vašu kožu zdravom i nježnom i daje I
Vam mladenački svjež izgled. Samo NIVEA '
sadržava EUCERIT, sredstvo za jačanje kože.

Vi se brinete za svoje
kućanstvo, ...ja se
brinem za Vašu kožu

   

 

KAD NEMA REDA

Smetlište pred glavnim grobljem.

Prilaz Lovrijencu postaje nepristu-

pačan. Danče nijesu mjesto za sakupljanje otpadaka.

Mijesto reda caruje nered. Poznava-
jući prilike, tome se mne čudimo. Jer
red treba braniti i štititi savjetom, na-
redbom a do potrebe i kaznom. A kad
niko, a ma baš niko, ne vodi nadzor
nad čistoćom i redom naših ulica, pu-
teva i ostalih javnih mjesta, onda je
jasno da se red ne može održati. Ta-
kvo je stanje sada u našem gradu. Ono
se mnogo razlikuje od predratnog vre-
mena kada su o. redu i čistoći vodili
računa ne samo službeni općinski or-
gani nego i članovi općinske uprave.
Razvikana  poslovična čistoća našeg
grada živi još od ovih predratnih ka-
pitala. Dva tri primjera sve će vam
objasniti.

Pred ulazom u glavno groblje na
Boninovu sa lijeve strane postoji o-
gromna gomila smetlišta i par ruini-
ranih teretnih kola. Prizor, koji izne-
nagjuje, poslije krasnog reda palama
sa iste strane. To se kako smo već
kazali, nalazi pred samim vratima gro-
blja i u tolikoj količini da bi se stra-
noj publici moglo pričiniti, kao da je
tu općina odredila sabiralište smetlišta.
Tako to traje kroz cijelu godinu do
Svih Svetih. A tad? Sve se raspremi
i uredi kao da tu kroz cijelu godinu
vlada uzorna čistoća. Ovdje je izigrano
ne samo najelementarnije pravilo či-
stoće, nego je u pitanju i pietet prama
našim pokojnicima !

Odkada su prigodom internacional-
nog kongresa Pen-kluba sagragjene
nove stepenice na Lovrijencu, razumlji-
vo je da strana publika ide samo tim
stepenicama, do kojih vodi u Pilama
put uz samo more, Stanovnici ovog

>predjela zaboravili su da u Pilama u
blizini pristaništa prolazi javni put, ta-

kogjer istom prigodom sagragjen. O
tome izgleda niko ne vodi računa, Na
ovom mjestu preko puta se suši roba
i to tako da svaki stranac mora prigi-
bati glavu i provlačiti se kroz razne
viseće rekvizite rublja. Na istom mje-
stu prosiplje se svakojako smetlište,
tresu se tapiti usred bijela'dana i gon-
dole se ostavljaju na sredini puta. Na
sve to nailazi strana publika koja u
velikom broju posjećuje Lovrijenac.
Za izvjestan dio publike naše roman-
tične Danče — usprkos opomena na
javnim tablama — ostaju mjesto gdje
se slobodno može donijeti i baciti sva-
kovrsne otpadke. Tu se baca sve, po-
čam od neupotrebljivog gragjevnog
materijala pa do polomljenih kreveta,
slamnica, krpa i ostalo... Jer su uvje-
reni da je dobro ono što. rade, ne
skrivaju se niti traže zaklon mraka,
nego sve to donose po danu ma oči-
gled domaće i strane publike. Danče
su i mjesto gdje se radnici, ponajviše
subotom poslije podne i nedjeljom u
jutro, sakupljaju oko tekuće vode koja
otiče iz t. zv. fontane na Gracu i tu
se briju, peru, suše robu, obavljajući
tako poslove koji se ne obavljaju na
javnim mjestima. Ne tražimo da se
ove radnike progoni ni da ih se tjera,
a da im se ne nagje neko drugo za-
klonjeno mjesto. Od njih je lijepo što
su slobodno vrijeme iskoristili na čistu

zraku i suncu; pohvalno je da vode
računa o higijeni i da kao beskućnici
sami peru svoje rublje, ali za sve to
treba naći jedno podesnije mjesto od
Graca i Danača.

Za sada donosimo samo ove tri sli-
čice. Mislimo da je i to dovoljno da
pozvani uvide, kako je red bez nad-
zora obična iluzija.

 

Ivandan u Cavtatu

Ako zavirite u kalendar, naći ćete,
da ima više sv. Ivana. Ako pak za-
gjete u naša sela i varoši, vigjeti ćete,
da je osobito voljen i slavljen sv. Ivan
Krstitelj, kojeg svetkovina pada na 24
juna svake godine, Po kućama -naći
ćete slike, koje ovog sveca prikazuju
kod Jordana ili sa jagnjićem u naruč-
ju. Zašto je baš voljen i slavljen ovi
svetac kod maroda, ima više razloga.
Njegova svetkovina pada prvih dama
ljeta. U junu su polja zelena, po nji-
ma skaču jagnjići. Krijes (čvrčak) bježi
od vručine, te pod granom plodnog
stabla zurli svoju pjesmu. Ljudi ku-
paju i ovce, Površina smirenog mora
je zapjenila pokretima živih kupača.
Noći su mistične. Pod treptenjem blis-
tavih zvijezda odmara se ugrijana pri-
roda. Izmoreni ljudi gdje bilo pod gla-

vom skrstiše svoje ruke i pridadoše se
snu. Psi pružiše svoje tijelo, isplaziše
svoje crvene jezike i češće se prenu,
da uhvate muhu, koja im svojim žal-
cem dosagjuje. U jednu riječ sve je
posebno raspoloženo, pa nije čudo, da
fantazija i osjećaji bujnije djeluju.

U Cavtatu festa sv. Ivana Krstitelja
posebno je slavljena. Još kao dijete
čuo sam ovu pjesmu:

Budila majka Ivana
u oči dana njegova:
Ustani, sine Ivaile,

sutra ti je Ivandan.

Ivan joj odgovara:

Ne mogu, majko majčice,
izjele su me vještice!

U daljnjim stihovima tumači joj, tko
su te vještice, megju koje ubraja nju
i svoju ljubu, ali bez ikoje zloće, te
svršava zahvalom sv, Ivanu, da mu je
pomogao u nevolji.

U oči feste sv. Ivana po Cavtatu se
pale vatre, te ovu priskaču mladi i sta-
ri poklikom: U ime Boga i sv. Ivana!
Kad pak nastupi debela noć, cure to-
pe olovo, koje zaliju u hladnu vodu.
Prema figuri, koja iz ovoga nastane,
predvigjaju zvanje svog budućeg mu-
ža. Ako izagje parobrod, muž će biti
kapetan; ako izagje tavolin, muž će
biti impjegat i t. d. Baš u času kad
na zvoniku odzvanja ponoća, cure sa
prozora istresaju napice. Koje ime u
tome času čvju, to je ime budućeg
muža. Mladići znadu za ovo istresa-
nje, pa paze na pojedinu kuću, te on-
da iz škrivice poviču ime onog mom-
ka, za kojeg znadu, da simpatizira sa
tom curom. Na dan sv. Ivana megju
mladosti živi je razgovor o uspjesima
rastopljenog olova i istresene mapice.
Čestitanja se redaju od kuće do kuće,
a kod svečara na objedu ima pozva-

nika. Trpeza je bogata uz obligatnu
pečenu janjetinu. U kući svečara pred
slikom sv. Ivana puno je cvijeća i za-
paljena voštana svijeća. Mnogo je Cav-
taćana, koji nose ime sv. Ivana Krsti-
telja. Ovo ide od koljena do koljena.
Ova festa je mila i onima, koji ne-
maju Ivana u kući. Samo ovo ime,
kod nas je obljubljeno, pa ga dražes-
nije izgovaraju sa riječi — Ivo. U ni-
jednoj cavtatskoj kući nijesam vidio
sliku otsječene glave sv. Ivana. U o-
obližnjim selima dubrovačke župe sla-
vi se dernek sv. Ivana. Cevtaćani sa
lagjama trknu se tamo, da proteferiče.
Kad se u sumrak vraćaju svojim ku-
ćam, preko ,maloga žapla“ ori se ve-
sela pjesma. Kad pak progje Ivandan,
život se vraća u običajnu kolotečinu,
da pod okriljem sv. Ivana bude lakši
i berićetniji.

Notar Ivo Stanoš

PER