ki SISNEJSESEJESE

 

Broj 32

 

Politički pregled

Pitanje Danziga kojim se bavi Nje-
mačka i Poljska u svojoj zaoštrenosti
je nekoliko popustilo i stupilo u neku
pozadinu, ali još je to uvijek iskra,
zbog koje bi mogli doći do velikog
požara u Evropi,

Razgovori s Rusijom došli su u
novu fazu s tim što su Eagleska i
Francuska odlučile da pošalju u Ru-
siju svoja vojnička poslanstva, Znači,
da je postignut sporazum u političkim
pitanjima, a sada su na redu vojnička,
Činjenica da se tri velesile sporazumi-
jevaju o sklapanju saveza pravi izvje-
stan utisak ma države osi Rim - Berlin,
koje se u zadnje vrijeme ne odlučuju
tako brzo na bilo koju akciju.

U Aziji Japan bi htio da se Eugle-
ska uopće odrekne Kitaja, što ova ni-
kako neće. Chamberlain i Halifsx su
opetovano izjavili, da je Eagleska zbog
ozbiljnosti položaja u Evropi morala
popustiti Japancima, ali da neće nikako
promijeniti svoje dosadašnje politike u
Kitaju. Japan kuša impresionirati Ea-
glesku pretnjom, da će sklopiti vojni
savez s Italijom i Njemačkom,

Na mandžurskoj granici još uvijek

traju borbe izmegju Japanaca i Sovjeta

a kažu da će se u skoroj budućnosti
još više rasplamtiti.

Vojnički manevri ogromnih dimen-
zija, što se vrše u svim velikim drža-
vama i koji su slični probnim mobili-
zacijama dovoljno karakterišu megju-
narodnu političku situaciju.

KOD NAS. Ljudi govore puno o
sporazumu, a i novine pišu. Mi smo
u jednom od svojih uvodnih članaka
kazali, da sva govorkanja i piskaranja
o sporazumu smatramo pjesmom-uspa-
vankom, kojom bi se htjelo hrvatski
narod od vremena do vremena  uspa-
vati. Megjutim podvlačimo, da je hrvat-
sko pitanje tu, da ga treba riješiti čim
prije, jer živimo u vrlo značajnim vre-
menima, kad se dogogjaji spliću i ra-
spliću nevjerojatnom brzinom.

 

 

Englezi iz Walesa

Dne 16 ov. mj. stiže Jugoslavenskoj
Ekspres Agenciji d, d. jedna grupa od
150 Eugleza, članova Omladinske Lige
iz Walesa. Interesantno je napomenut
da ljudi iz pokrajine Wales, koji se
ipak smatraju dobrim Englezima, go-
vore naročitim velškim jezikom, koji
nema baš nikakve veze ni sličnosti sa
engleskim jezikom i oui ovu svoju o-
sobinu ljubomorno čuvaju.  Izletnici
putuju našim  parobrodom  ,Kraljica
Marija“ na kružnom putovanju od
Venecije do Monte Carla a zadržavaju
se u Dubrovniku, Kotoru, Cetinju i
Budvi samo po nekoliko sati. Ovo pu-

tovanje organizira Jugoslavenska Eks-
pres Agencija d. d. iz Londona.

Pisma iz naroda

SA OTOKA KORČULE. Preč, Don
Ivan Bjažić, šibenski kanonik došao
je na Korčulu da pohodi ona mjesta
u kojima je nazad 45 g. primio sakra-
menat reda svetoga, Godine naime
1894 smrću biskupa Foska ostala je
ispražnjena biskupska stolica u Šibe-
niku, pak je svršeni bogoslov Bijažić,
rodom iz Zlarina došao da ga zaredi
naš biskup blage uspomene dr. Josip
Marčelić, a kako se je ovaj nalazio u
kanonskom pohodu po otoku Korčuli,
to je mladog levitu Bjažića zaredio u
Žrnovu za poddjakona, u Pupnatu za
djakona, a u Blatu za misnika, I sad
je preč. Bjažić hotio da se zahvali
Bogu baš u onim crkvama, gdje je
primio pojedine redove. U društvu sa
dominik. provincijalom mp. O. Angi.
Posinković, priorom dominik. samo-
stana O. Vickom Bodlović, te dr, An-
tunom Messner - Sporšić, prof, u m.
koji već preko 30 god. dolazi na lje-
tovanje u naš grad obišao je cijeli naš
otok, U Pupnatu doznalo se za ovu
zgodu pak su preč. Bjažića pozdravili
slavljenjem zvona, a u Žrnovu je u
crkvi Matici obavio privatno sat kla-
njanja. Tako je preč. Bjažić proslavio
45-godišnjicu svog zaregjenja. Bog ga
poživio još za mnogo godina.

Proslava sv. Todora Muč. zaštit-
nika grada Korčule svečano je pro-
slavljena u Subotu 29 srpnja. Crkve-
nim je svečanostima prisustvovao ve-
liki broj svećenika. Stranci, kojih je
pun grad, divili su se i veličanstvenoj
narodnoj igri Moreški. Tog se je dana
po podne igrala i animirana igra
tombola“,

Blagdan Gospe od Snijega svečano
je proslavljen u Pupnatu u Subotu 5.
kolovoza. Sve mjesto okićeno hrvat-
skim zastavama. Veliki broj naroda
pristupao je na sv. sakramente. Poslije
svečane procesije pjevao je svečanu
Misu u trojci mp. Don Ivo Petković,
župnik Čare, krasnu pučku propovijed
održao je mp. Don Božo Depolo, ka-
teheta iz Korčule, a još su bili i žup-
nik iz Žrnova mp. Don lvo Gregov i
kapelan mp. Don Josip Grković, koji
ovih dana ide u župu Doli kod Stona,
pak župnik Račišća mp. Don Josip
Azenić, te mp. Don Spasoje Fabris,
kateheta iz Dubrovnika, koji je na
praznicima u svom rodnom otočiću
Vrniku. Kako je taj dan veliki fini au-
tobus poduzetnog Šeparovića saobra-
ćao dva puta to je bilo i priličan broj
stranaca iz bližih mjesta koji su se di-
vili koli prirodnim krasotama Pupnat-
ske Luke, toli vidnom napretku ovog
najstarijeg mjesta otoka Korčule, gdje
je već započela gradnja velikog ,Hr-
vatskog Doma“.

Širite ,Narodnu Svijest“

 

Obitelj Čekada iz koje potječe sarajevski pomoćni biskup

NARODNA SVIJEST 9 kolovoza 1939

 

Strana 3

 

Gradske vijesti

Zadušnice za pok. Stjepana Ra-
dića održane su u Maloj Braći u u-
torak 8 o. mj. na XI obljetnicu nje-
gove smrti. Zadušnice je priredila or-
ganizacija HSS. Prisustvovalo je mno-
go Hrvata na čelu sa narodnim za-
stupnikom prof, g. Rokom Mišetićem,
Slava Stjepanu Radiću |

Hrvatski narodni zastupnik u Mo-
staru. Hrvatski narodni zastupnik prof,
Roko Mišetić odlazi ovih dana u Mo-
star da prisustvuje 50-godišnjici ,Hr-
voja“,

Lične vijesti. U našem gradu bo-
ravi španjolski lirski pjesnik marquise
de Villanova sa svojom suprugom g.
Florine kompozitorkom, — Mons. dr,
Josip Gunčević, profesor kateheta iz
Slavonskog Broda došao je u grad na
kraći boravak, nakon što je prisustvo-
vao svečanosti posvete sarajevskog po-
moćnog biskupa.

Svečanost Gospe Velike — Uzne-
senja Marijina na nebo — proslavit
će se u Stolnoj Crkvi slijedećim nači-
nom: Petak 11/8, Subota 12/8, nedje-
lju 13/8 obavit će se trodnevlje u 7 s,
večer — Uoči svečanosti, u ponedjel-
nik, pjevana večernja u 5 s. po p., a
u 7 s. več. krunica pred čudotvornom
slikom BI. Gospe od Porata. Na dan
svečanosti u Utorak, prva sv. Misa u
8 s. pak dalje sv, Mise, u 9 s. pjevana
sv. Misa. Po podne: u 5'/, s. pjevana
večernja, a u 6 s. procesija oko grada
sa čudotvornom slikom BI. Gospe od
Porata. Poslije procesije blagoslov.

Francuski katolički skauti bili su
u našem gradu od petka 4 o, mj. do
ponedjeljnika 7. o, mj. Logorovali su
u Lapadu. Došli su pod vodstvom sve-
ćenika Natlačena, sina bana Dravske
banovine iz Ljubljane, gdje su prisu-
stvovali VI internacijonalnom kongresu
Krista Kralja. Konsularni agent gosp,
Mato Jakšić priredio je ovoj grupi je-
dan športski ručak u Lapadu. Grupa
kat, skauta otišla je iz grada sa naj-
ljepšim utiscima.

Hrvatska glazba u Rijeci. Pred ne-
koliko vremena osnovana je Hrvatska
glazba u Rijeci. Nabavljena su glazbala
te će u nedjelju 13 o. mj. po prvi put
javno nastupiti ova nova glazba, Po-
zdravljamo ovu novu tečevinu, kojoj je
svrha da goji u narodu muziku i da
unosi u njega duh vedrine i nade i u
najtežim momentima narodnog života,

Smeće kraj “Excelsiora“. Prima-
mo: Hotel ,Excelsior“ ubraja se me-
giu elitne hotele. [ pravo je da Du-
brovnik ima ovako lijepih reprezenta-
tivnih hotela. Ovih dana prolazio sam
lagjom uz taj hotel i nemalo sam se
začudio kako na zapadnoj strani ho-
tela ima mnogo smeća što se niz liti-
ce i kamenje baca u more. To je sme-
će u neposrednoj blizini samog mje-
sta koje je odregjeno za kupanje go-
stiju toga hotela. Smeće u blizini o-
voga hotela nije u skladu ni sa otmje-
nom vanjštinom hotela, ni sa plavim
zastorima, ni sa čarobnom terasom, a
ni sa gongom koji po uzoru na veli-
ke svjetske hotele zove svoje goste na
ručak i večeru. Mi se nadamo da će
uprava hotela obzirom na sam reno-
me hotela, ukloniti to smeće, i da u
buduće neće dozvoljavati da se nagr-
giuje blizina samoga hotela.

Umrli su: Viktor Slance, Ilija Me-
dić i Berta Mandi. Počivali u miru!

Šuma je gorjelažu nedjelju 6 o. mj.
na Obodu. Šietažod2 požara je dosta
velika.

Dopis iz Janjine ostao je za doj«
dući put.

Čujte, pa se divite !

Cio Dubrovnik danas govori
samo o jednom događaju. Naj-
sretniji prodavač srećaka Drž.
klasne lutrije u Dubrovniku je

Niko Klaić

koga jednako služi sreća, jer
veći broj velikih zgoditaka baš
imaju njegove srećke.

Eto i sada izvučena je u IV
klasi 38 kola srećka br. 6912

sa glavnim zgoditkom
'od Din. 200.000

Samo nastavite igrom!
Samo solidno možete biti posluženi
i naći sreću ako kupujete kod pro-
davnice srećaka NIKA KLAIĆA,
Za sve daljne upute i informacije
obratite se u papirnicu gospodina
IVA DOVRANIĆA

British Singers koncertirali su kod
nas već treći put. Mješoviti zbor, i
ako nema svježih glasova kao kod nas
na jugu, je uvježban i predava stare
engleske pjesme u svojem stilu, u za-
okruženoj formi i osjećaju. Najbolje su
izveli uspavanku od Werrella. Dirigent
zbora Mr. Ribin Orr dirigira sasvim
mirno i vješto u obliku komornog mu-
ziciranja.

Gradski Turistički Orhestar je pri-
redio ovaj nastup te sam odsvirao
pred brojnom publikom 4 orhestralna
djela.

Štrajk pekarskih radnika započeo
je u nedjelju, 6 o. mj. nakon što su
ostali bezuspješni razgovori wvogjeni
izmegju poslodavaca i radnika.

Namještenici ugostiteljskih radnja
kako izgleda misle takogjer stupiti u
štrajk.

 

 

Jiz tvojih usta
sudim

Naš nedubrovački kolega po papiru
plodan je pisanjem članaka. Broj 31
od 5 kolovoza obiluje sastavcima koji
su dubinom plitki, a dužinom i bro-
jem fraza kilometrični. Na osnovu
članka ,Dvije riječi Obzoru“ konstati-
ramo ovo :

1) »Dubrovnik* veli, da se ne može
dopustiti ni u ime jedinstva, ni brat-
stva... da jedan drugome nameće svo-
je narodno ime... ne podnosi da mu
se ime koje je na rogjenju dobio za-
mjenjuje drugim. A svi oni koji misle
kao ljudi oko ,Dubrovnika“ trude se
punih 20 godina da u ime ,jedinstva“
i bratstva“ nametnu Hrvatima neko
novo ime, koje se izgovara na jedan
način, a u sebi znači sasvim nešto
drugo ili treće.

2) ,Dubrovnik“ piše: ,To isto vri-
jedi i u pitanju vjere, ili bolje crkve,
jer vjera je jedna“, Molimo, da nam
u svjetlu ove rečenice objasne ljudi oko
,Dubrovnika“ pojave Visa, Stona, Mlje-
ta i metode kod sklapanja brakova iz-
megju pravoslavca i katolitkinje.j

3) U članku ,Obzorove nastranosti“
piše: ,Mi smo svi jedan narod“ a malo
dalje ,mi smo uvijek bili ubijegjeni u
potrebu sporazuma“. Pitamo: čemu
sporazum izmegju koga, kad smo je-
dan narod?

Neka ,Dubrovnik“ izda jednu svoju
posebnu logiku.