Strana 2
Sa poluotoka Pelješca
Trpanj. Proslava jubileja 25 god.
misništva našeg župnika vič. g. Don
Spasa Korunića vrlo je lijepo uspjela.
Vrijeme je bilo ugodno, pak je sv.
Misa na otvorenom bila veličanstvena.
Narod je slušao misu oko oltara na
suhu i u lagjama na moru ispod ol-
tara. Govor je držao vrlo zanosno i
ganutljivo O. Venko Gugić gvardijan
na Kuni, Poslije sv. Mise slijedio je
banket za 30 uzvanika. U večer je bil.
iluminacija obale, školjare i nekih vila
te bacanje umjetnih vatrometa. Gosp.
župnik primio je mnogo darova kao
dokaz ljubavi i odanosti, zatim brzo-
javne i pismene čestitke, megju koji-
ma i brzojav od pveuzv. g. biskupa
dr. Carevića, g. dekana i drugih prija-
telja i svojte. Pelješko svećenstvo za-
stupao je nestor preč. g. Kinkela. Na-
rod iz Trpnja pokazao je najveću paž-
nju i ljubav zaslužnome našem Don
Spasu. Ova svečanost neka bude do-
kaz kako naš narod voli dobre sveće-
nike koji rade sve za dobro naroda i
spas neumrlih duša!
Janjina: Drače. Proslava sv. Roka
uspjela je najljepše. Mnoštvo naroda
iz čitavog primorja i dernek sve je uz-
veličalo svečanost koja je postala na-
rodna svečanost. Ovu vjersku manife-
staciju uzveličala je osobito naša Hr-
valska glazba iz Janjine koja je svi-
rala i kod crkve i po mjestu Drače.
Preko mise održao je mjesni župnik
vatreni govor čudotvorcu u počast na-
glasivši osobito da današnjemu naraš-
taju fali vjerskog uzgoja i duha bož-
jega.
Split 15 VII. Čitam jutros u mjes-
nom sinoćnjem broju ,Hrvatskog
Glasnika“ o akciji ,Lige Katoličkih
Društava“ za pobijanje javnih poroka
u Dubrovniku, i hvalevrijedno se tis-
kale ceduljice, te dijelile osobama ko-
je su na sablazam šetale gradom u
nemoralnim kupaćim kostimima; zato
molim Vas, nastojte vlč. g. Uredniče,
kod ugledne tamošnje Lige, da nam
pošalje što više tih blagoslovljenih
cedulja ili barem jedan-dva komada
a da tim potaknemo i probudimo ma-
še vlasti, a i kotoličke krugove, koji
ni malo ne misle, da odstrane fu
užasnu gubu, naime uz psovku i osobe
u nemoralnim kupaćim kostimima, što
nam, je uveo strani svijet iz Nje-
mačke, Magjarske a i iz Jugoslavije,
ali ne Bogu hvala, iz Dalmacije (par-
don! da naši Židovi). Idu kući s ku-
pališta na Bačvicama sa kupaćim odi-
jelima ženske sa muškarcima. Sramo-
ta! Videont Consules! i naši svi Ka-
tolici, Katolici ! prenite se!
Kat.-Hrvat.
koji će smjer odabrati za školovanje
svoje djece. Temeljeći se na nebroje-
nim, dosada prokušanim primjerima
pozitivnog uticaja klasične izobrazbe
slobodni smo im savjetovati da upišu
djecu u klasično odjeljenje“ danas
realne, a do prevrata klasične gimna-
zije. Ta dubrovačka, klasična gimna-
zija dala je sve ono dobro, plemeni-
to i klasično čime se ponosi ne samo
Dubrovnik, nego i sav Hrvatski na-
rod. Na roditeljima je, da pokažu i
dokažu potrebu klasične gimnazije u
gradu i narodu, kojemu je sveta jedi-
no veličina duha, a ue materije, čovje-
ka a ne životinje u čovjeku.
Dr Ivo Bučić
Hrvatsko slavlje u
Zupi dubrovačkoj
Odavna naša kitna i rodoljubna Žu-
pa nije doživjela tako oduševljeno
slavlje kao u nedjelju 20 ov. mj. pri-
godom blagoslova 4 zastave org. H.
S. S. i to iz Brgata, Grbavca, Buića i
Celopeka, održanog pod vedrim ne-
bom u Mandaljeni. Treba istaknuti
sjajni odaziv naroda, lijepo iskićeno
mjesto, savršeni mir i red uz pucanje
maškula, oduševljeno klicanje narod-
nim idealima i povlagjivanje govorni-
cima. Uz cijelu Župu sudjelovala je
krasna kita mladih Konavljana, koju
je predvodio g. Pero Bašić, a koju je
narodni zastupnik g. Mišetić pozdravio
gromkim pozdravom: ,Vjera u Boga“,
na što su poredani Konavljani odgo-
vorili ,i seljačka sloga“.
Sudjelovao je i lijepi broj rodoljuba
iz grada, kojih bi sigurno bilo još i
više, da je bio organiziran jedan iz-
let. Gundulićeva glazba iz grada i
Križarska iz Župe naizmjence su svi-
rale rodoljubne davorije, što je poja-
čalo raspoloženje naroda.
Blagoslov je izvršio mjesni župnik
vič, don M. Arbulić, te održao pobudni
govor svojim vjernim slušateljima. Za-
tim je govorio g. Nikola Zec, pred-
sjednik kotarske org. HSS, koji je i
predsjedao skupštini, Još su govorili
gg. dr Miho Skvrce, čelični rodoljub,
O. llar Lukšić, domaći siu, F. Vojvo-
dić, stari borac, Milić don Mato, rodo-
ljub sa našeg Pelješca, Niko Buško iz
Stona, neumorni tajnik kotarske, te
napokon zastupnik g. Mišetić. Govor-
nici su bili pažljivo saslušani i nagra-
gjeni klicanjem i pljeskanjem. Sa zbo-
rovanja je poslan brzojavni pozdrav
dru Vlatku Mačeku, vogli svih Hrvata.
Poslije skupštine slijedila je povorka
te je nastavljeno sa narodnim veseljem.
Narodni zastupnik zadovoljan, kao
i cijeli narod, ovim slavljem otputovao
je srdačno ispraćen za Gruž radi do-
čeka jedne Ugledne Obitelji iz Zagre-
ba. Čast našoj pitomoj i hrvatskoj Žu-
pi. Živio dr. Maček. d. M.
Kulturne bilješke
Tri glave nad gradskim vratima od
Pila“ u Dubrovniku.
Osim argumenata, koje navagja mp.
O. Talija da one tri glave nad grad-
skim vratima ne predstavljaju neki spo-
menik sramote (Nar. Svijest br. 46 od
1923) i koje argumente ponovno na-
vagja vaš list br. 30 i 31 od ove go-
dine, interesantno je zabilježiti i miš-
ljenje svojedobnog konservatora dub-
rovačkih starina prof, Josipa Gelcicha.
Prof, Gelcich u svojoj knjizi ,Erz-
gisser der Republick Ragusa“ navagja
slijedeće: ,Nad vratima na mostu od
Pila uzidan je jedan kapitel na kome
su urezane glave jednog fratra i dviju
dumana. Narod, koji pomanjkanje isto-
rijskog znanja nadopunjuje čudnim
pričama kaže, da taj kamen predstav-
lja jednog fratra koji je u grešnoj na-
kani odveo dvije dumne. U stvari taj
kamen spominje patriotizam triju sa-
mostana i to: franjevačkog, sv. Klare
i sv, Marka koji su ustupili svoje zem-
ljište za gradnju utvrda od Minčete do
Bokara“. Toliko Gelcich.
Obzirom, da je dokazano da je sa-
mostan sv. Klare sagradio kulu ,Pun-
cjela“ na svom zemljištu i na svoj
trošak (Reform. II str. 311) nema raz-
loga da se ovo Gelcichevo mišljenje
ne smatra tačnim. PIE:
Pomozite ,, Milosrđe“ !
NARODNA SVIJEST 23 kolovoza 1939
X Nježnoj dječjoj ko-
ži potrebna je moja
| zaštita, Jaki sunčani
| zraci pale, i upravo
| djeca su vrlo osjet-
,ljiva na _ sunčanoj
pripeci, NIVEA sa-
država EUCERIT,
| sredstvo za jačanje
| kože. To čini dječju
, kožu otpornijom i
iljeca dobiju zdrav i
a livno preplanuli iz-
1 gled.
Broj 34
JA SAM TAKODJER PRIJATELJ DJECS"'
U Beogradu ovako,
a u Dubrovniku ?
U svom broju od 25 VI o, g. beo-
gradska Politika donosi prikaz jedne
policijske racije na kupalištu u Beo-
gradu. Policija je izvršila pregled ku-
paćih kostima i legitimirala svakoga
čije odijelo za kupanje nije odgova-
ralo propisima. Megju inim, tom pri-
godom piše i ovo: ,Preko stotine ku-
pača i kupačica, samo kod Šest To-
pola popisano je. Imati će policiji da
plate oko sto dinara. A ovo je samo
opomena! Blaga mjera! Drugi put
ona će biti mnogo stroža. Propisi i
naredbe o redu na plažama i kupališ-
tima nisu neprijatelji mode, ali su,
ipak, skloniji — pristojnosti“.
Tako u Beogradu, a naša se poli-
cija ne bi morala potruditi niti do ku-
pališta. Dostatna bi bila jedna racija
po ulicama i kafanama, pak bi lovina
bila prilična. Racija po kupalištima do-
nijela bi još obilatiju lovinu.
Kada su predstavnici Lige kat, dr.
za suzbijanje javnih poroka molili
predstojnika gradske policije da izda
nalog svojim podregjenima za postu-
pak proti nečedno odjevenih, isti je
odgovorio da on to ne može, jer po-
licajci ne poznaju strane jezike i jer
bi strani turisti mogli nastup policije
protiv nečedno odjevenih upotrebiti kao
propagandu proti našemu turizmu. Ne
znamo pod kojim dojmovima predstoj-
nik to iznosi, ali nam ipak nije jasno
zašto beogradski listovi donose foto-
grafije kako žandarmi pod oružjem in-
tervenišu na kupatištu u Beogradu, a
u Dubrovniku se ustručavaju upotrebiti
na ulici redare. Neka se znade, da
javno mnijenje ne predstavljaju ni tu-
rističke ni ugostiteljske ustanove, kao
ni dopisnici pojedinih listova, a pogo-
tovo ne Žicari i oni njima slični koji
od golotinje prave posao. Tko dakle
snosi moralnu odgovornost, ako do-
gje do kakovog izgreda na ulici? Ne-
ka nepristrani prosude, a pravi Dub-
rovčani ne bi nikada smjeli dozvoliti
da par interesiranih ovako blati ugled
ovog slavnog grada.
Ima me mmm
Pismo iz Kune.
Prijateljska nogometna utakmica
izmegiu mjesnog Š.K. »Rat-a« i Š. K.
»Neretvanac« iz Opuzena održana u
Kuni 13 o, mj. svršila je sa 3:1 u
korist domačih. Publike je bilo vrlo
mnogo, a sudac je objektivno sudio.
Na večer je održana skupna večera i
i zabava.
Iznajmljuje se soba sa jednim kreve-
tom na eventualnu uporabu banje,
stalno namještenom činovniku ili či-
novnici, ulica Pera Budmani broj 14,
uolovinci“
Ime ,Slovinci“ označuje Slavene u
opće i neke slavenske narode i rodove
napose: Slovake (češki: ,Slovenci“);
Slovence (češki: ,Slovinci“); Slovimce
stare srednje-macedonske Sklavinije ;
novgorodske ,Slovjene“, Slovince-Hr-
vate starog hrvatskog Slovinja-Slavo-
nije, najprije kod Gvozda; pomoranske
Slovjince (Slovjine, Sluovjinka; slo-
vinsk — danas samo još u smislu slo-
vinske službe božje). Pod Ebbasanom
nalazimo topografski — naziv mjesta
»Slovjen“.
»Šćavini“ i ,šćavi“ su bile knjige za
službu božju; držim, da je nama sma-
trati ,šćave“ za knjige na starobugar-
skom, a šćavine knjige na živom na-
rodnom hrvatskom jeziku, bilo u gla-
golici, bilo u latinici. Starih Hrvata je
bilo i izmegju dubrovačke vlastele;
takovi su bili Bobaljevići ili Bobavlje-
vići, ,olim Croatae“ (Resti); Savko
Bobavljević (Mišetić-Bobaljević) je bio
jedan od najfinijih duhova dubrovačke
renesanse.
Na ,slavenskom“ jeziku je položio
god. 1189. u Dubrovniku biskupsku
zakletvu bosanski svećenik Radagost.
— Rodbinsko ime ,Zglav“ smatram za
armenski oblik imena ,Slaven“.
Nazivi Humljana, Travunjana, Nere-
iljana, Dukljana nijesu možda samo
geografski. Dukljana nije smatrao niti
narodopisno za Srbe čak ni Konstantin
VII, Porfirogenet ljetopis popa Duklja-
nina“ (ojegov izvor) je bio najprvo napi-
san vjerojatno u glagolici. Jaka srpska
država se je počela stvarati tek 12. vi-
jeka; bila su vremena, kad je bilo bu-
garskih biskupija čak u Beogradu, Nišu,
Rasu, Lipljanu i Prizrenu, Ne smijemo
dakle kasnije pojmove prenositi u sta-
rija vremena. [ mjesni naziv Drijen (povi-
še Ivanice) i Kostur (u Župi; kostur
znači vjerojatno crkvu, - u našem slučaju
crkvu sv. Mihajla), pripravnu i za o-
branu) zvuče nekako ,bugarski“, Imena
,Humljani“, ,Travunjani“ bila su ne-
kada — u najmanju ruku ravnopravna
srpskomu imenu pod skupnim ime-
nom ,slovinski“,
Bilo je dubrovačkih svećenika, koji
su bili imenovani za biskupe glago-
Iaških biskupija (Otočac; Modruš). G.
1520. prevedeno ie iz glagolice u ,ci-
rilicu za Bosance“ prvo i najzname-
nitije glagolsko književno djelo: ,Cv&t
vsake mudrosti“ — u samome Du-
brovniku, — Nekada je vjerojatno bilo
glagoljaša i izmegju benediktinaca na
na Lokrumu i Mijetu.
Dr. Martin Malnerić.
Traži se vještog urarskog pomoćnika.
Ponude na upravu lista. 238
Tražim stan u Lapadu u novoj kući
od jedne sobe, kuhinje, kupatila i
pretsoblja za 1 oktobra. Cijenu javiti
Jelisava Glunčić Zagreb Nodilova 2.