Broj 34
leka se poimovi bistre
Katolički svjetovni nazor ima do
kraja izgragjenu svoju ideologiju. Te-
meljeći se na vječnim i neprolaznim
načelima Kristove vjere i morala ima
on jasno i precizno odregjeno stano-
vište prema svakom pojavu u ljudskom
životu, bilo da se to odnosi na nje-
gov privatni ili javni nastup.
Tako je posebno odregjeno ili fiksi-
rano pitanje auktoriteta, vlasti, zakona
i njihova primjenjivanja odnosno pro-
vagjanja. Prema kršćanskim načelima
koje zastupa Katolička Crkva, a uzeta
su iz Objave, auktoritet prvi i zadnji
t. j. izvor svakog auktoriteta i vlasti
jest Bog, čiju volju, izraženu u moral-
nim zakonima i propisima treba da
vrši svaki čovjek. Volju svoju Bog
saopćuje ljudima preko naravnog mo-
ralnog zakona koji je u zdravom ra-
zumu, rasvijetljenom po vjeri. Nadalje
Božju volju odnosno moralni Zakon
ima čovjek u pozitivnom moralnom
zakonu, koji se dijeli na objavljeni,
a sadržan je u Sv. Pismu St. i Novog
Zavjeta zatim na ljudski. Ovaj ljudski
moralni zakon primjenjuju na ljude
dva auktoriteta ili vlasti: t, j. duhovna
vlast — Crkvena i društvena vlast —
državna.
Obzirom da je civilna vlast jedan
ogranak auktoriteta, koji svoj korijen
ima u Bogu, kao početniku i izvoru
svake vlasti, ona ima legitimaciju svog
auktoriteta od Boga i u toliko je ona
auktoritet za savjesti ljudi u koliko
se njezini zakoni i odredbe poduda-
raju, odnosno harmoniziraju sa vječ-
nim i neprolaznim zakonima Božjim.
U ovomu smislu treba shvatiti i one
poznate riječi sv. Pavla: Svaka je vlast
od Boga. U koliko je vlast od Boga
je, koji je izvor svake vlasti. Ali ako
ljudski zakoni sadržavaju nešto što je
u sukobu sa odredbama naravnog mo-
ralnog zakona ili sa načelima i od-
redbama sadržanim u objavljenom mo-
ralnom zakonu, onda takovi zakoni ili
odredbe nemaju i ne mogu imati ka-
raktera zakona, koji u savjesti veže,
što jasno i logično proizlazi kad se
ima pred očima i onu drugu Sv. Pav-
la, koju je upravio rimskim, pogan-
skim vlastodršcima; Većma se treba
pokoravati Bogu nego ljudima.
Pretpostavivši ovo dužnor' _. vlasti
da pazi da sve njezine odredbe budu
u skladu sa gore spomenutim odred-
bama Božjeg moralnog zakona. Ako
ona toga me čini, jer možda polazi sa
sasvim krivog stanovišta, da je oma
početak, izvor i norma morala i vlasti,
onda su ljudi u svojoj savjesti dužni,
da nastoje korigirati pogrešna mišlje-
nja pojedinaca i ako hoćete tako zva-
nog javnog mnijenja. Zato se podu-
zimlju koraci od predstavnika Crkve
kod pozvanih faktora da bi se razbis-
trili pojmovi i postupalo onako, kako
to traže vječna, objektivna i nepromje-
nljiva načela vjere i morala,
S ovih načelnih misli prelazimo na
praksu i konkretni slučaj. Državne
vlasti i njihovi organi pozvani su, da
svojim zakonima i maredbama štite
moral u privatnom i javnom životinju.
Na tu dužnost upozorili su kod nas
biskupi više puta poslanicama i pret-
stavkama u vezi sa nečednim odijeva-
njem, koje osobito u primorskim kra-
jevima vrijegja moralne zakone i širi
seksualni nemoral.
Ako se pak dogodi, da zbog ne-
uvažavanja gornjih načela i pretstava-
ka, pojedinci ili organizacije, koje pro-
pisno postoje, nastupe javno, kad im
se javno njima kao pojedincima vrije-
gja moralne osjećaje 1 propagira ne-
moral u javnosti, onda se me može i
ne smije takove istupe dovoditi u vezu
sa komunistima, koji su kao pojedinci
grobari vjere, ćudoregja i socijalnog
poretka, a kao organizacija sasvim
ilegalne i protuzakonite ustanove, Mi
poručujemo svima onima pojedincima,
dopisnicima nekih listova kao i ,Dub-
rovniku“ da su oni, u času kad osu-
gjuju i nastupaju protiv onih koji bra-
ne osnovna načela morala, svijesni ili
nesvijesni — to oni najbolje znaju —
propagatori onoga protiv čega bi htjeli
da se navodno bore. Takav njihov
rad i postupak nije ništa drugo nego
voda, koju oni vode na mlin onih koji
imaju u programu rušenje vjere, mo-
rala i svakog zdravog socijalnog po-
retka. Tko je pametan, razumije!
Istina i objektivnost
iznad svega
Dubrovački dopisnici raznih listova,
sarajevskih i splitskih u prvom redu
prikazali su neobjektivno dogogjaje u
vezi s akcijom protiv golotinje, Mi ra-
spolažemo sa autentičnim informacija-
ma i znamo da nije bilo nijednog slu-
čaja, gdje bi netko bio napadnut, a da
nije bio prethodno upozoren. Za slu-
čaj koji spominje »Hrvatski Glasnik« i
za koji veli, da napadnuta osoba nije
bila prethodno obaviještena, odnosno
opomenuta znamo, da je dotična o-
soba opomenuta više puta pretho-
dnih dana, a onog jutra bila je upo-
zorena i ceduljom i usmeno. Da je
bilo i malo dobre volje mogao je do-
pisnik dobiti točne informacije. — Mno-
go je čudniji postupak dopisnika Ju-
goslavenskog Lista i Novog Doba tim
prije, što je jedan te isti čovjek izvje-
stilac za oba lista. Tko je pročitao oba
dopisa mogao je ustanoviti ležernost i
neobaviještenost s jedne, a malo do-
brih namjera s druge strane. — »Du-
brovnik« ima svoj odgovor načelne
naravi u našem članku »MNeka se poj-
movi bistre« ali ovdje mu na njegovo
postavljeno pitanje »Sila ili pravo ?«
— odgovaramo: Pravo i to naravno,
koje ne može nitko osporiti niti dignuti.
— »Jugoslavenska Pošta« — barem
kako čitamo u »Dubrovniku« postavlja
se za branića dr. Miha Skvrce ovim
doslovnim riječima: »lako se g. dr.
Skvrce stalno zalaže za suzbijanje go-
lotinje on je kao kulturan čovjek pro-
tiv svakog divljanja na ulici, koje može
da nas samo kompromitnje i da nam
škodi«. Lojalno priznajemo, da nemo-
žemo shvatiti ove apologije od strane
»Jug. Pošte«.
Mo Faltis odlazi u Ameriku. U
Dubrovnik je stigao nama već od prije
poznati dirigent i komponist Mo Fal-
tis. Mo Faltis ne-
može da zaboravi na Dubrovnik, na
njegove ljepote, a pogotovo ne ma
dubrovčane, megju kojima se osjećao
kao kod svoje kuće a koji su mu po-
kazali tolike simpatije na svakom ko-
raku, te je odlučio, da za par dana
svrati u omiljeli mu grad, da se pred
odlazak nauživa njegovih krasota. Onu
kaže: ,Ne kažem Dubrovniče zbogom,
nego do vigjenja“. Mo Faltis odlazi
25 o. mj. sa parobrodom ,Saturnia“
u New-York i Floridu. Vrlome maestru
želimo sretan put i ugodan boravak u
novoj domovitii,
Koncerat u Sponzi u petak 25 o.
mj. održat će solo kornetista g. Laza
Gijorgjević, za koji u gragjanstvu ima
veliko zanimanje.
NARODNA SVIJEST 23 kolovoza 1939
Strana 3
Cijena:
bočica:
a originalna nadopunjena originalna nadopunjena &
bočica;
Br.O Din 12.— Din 6.50. Din
ZINE O NOO 18.3. _*
SO: zo E raj E DJU
“G4.-
H 6 MAGGI“*" kocki staj
i (samo 1Kocka staje 1 dinar) e
bočica:
11.- Din 6.50 &
GI
bočica:
Gradske vijesti
Lične vijesti. U ponedjeljak je do-
šla u naš grad obitelj pretsjednika i
vogje Hrvatskog naroda g. Dr Vlatka
Mačeka. Ugledni gosti otsjeli su u ho-
tel »Excelsioru«. Pod vodstvom narod-
nih zastupnika prof. g. Roka Mišetića
i g. Dr Bariše Smoljana razgledaju
znamenitosti grada i okolice. U petak
obitelj g. dr Mačeka vraća se u Kupinec,
nakon što je proboravila nekoliko vre-
mena na odmoru u Kaštelima, na Hva-
ru i u Dubrovniku. Želimo im ugodan
boravak u našem gradu kao i sretan
put i do vigjenja kad otputuju.
Duhovne vježbe za svećenike. Kod
Službenica Milosrgja na Pilama i to
u prostorijama Gragjanske škole odr-
žavaju se duhovne vježbe za svećenike
dubrovačke biskupije, koje vodi mp.
O. Stjepan Cepetić D. I. iz dubrovačke
resiđencije, Duhovne vježbe obavljaju
preć. gg. Don Luka Totić dekan, Don
Ivo Kinkela, don Gjuro Laneve, don
Miho Arbulić, don Tripo Milošević (ko-
torske biskupije), Don Aate Makljanić,
Don Spaso Korunić, dr. Ivo Bučić, don
Kosto Selak, don Mato Milić, don Ante
Baburica, don Miho Lajoš, don Niko
Dorešić, don Bogomir Babić. Duhovne
su počele u ponedjeljak, 21 o. mj., a
završavaju u petak 25 o. mj.
Sastanak maturanata 1929 g. mje-
sne gimnazije priregjen je bio u na-
šem gradu 19 i 20 ov. mj. kao pro-
slava X godišnjice. U prostorjji biv-
šeg VIII r. u novoj gimnaziji g. prof.
A. Haler održao je sakupljenim ex-
maturantima prigodno predavanje o
vrijednosti prave kulture. Slušatelji su
svog bivšeg razrednika srdačno po-
zdravili. Drug g. prof. Baldo Kojako-
vić prozvao je sve ondašnje maturan-
te, od kojih je dobar dio bio prisutan
dok su ostali opravdali izostanak pis-
menim i brzojavnim pozdravima. Sli-
jedilo je zajedničko slikanje, posjet
groblju i razgledanje grada. Zajednička
večera održana je u hotelu ,Gradac“
i preko iste izrečeno je više govora u
drugarskom i rodoljubnom raspolože-
nju. U nedjelju je drug g. don Mato
K. Milić u crkvi o. Isusovaca odslužio
sv. Misu i održao prigodnu propovi-
jed, koju su drugovi pažljivo saslušali.
Poslije toga je u gradskoj kafani bio
razlaz uz želju, da se opet održi sa-
stanak prigodom XX god.
Dvadesetpet godišnjica maturanata
nautike. U nedjelju 20 o, mj. matu-
ranti nautike iz 1914, g. proslavili su
svoju dvadesetipet godišnjicu mature.
Od 14 maturanata 13 ih je živih, a 8
ih je došlo na ovu proslavu. Misi su
prisustvovali u Sv. Spasu, svojoj škol-
skoj crkvi u 9 sati. Zatim je bilo sli-
kanje u Dvoru kod biste Miha Praca-
ta i pogoštenje u Gradskoj kafani. Od
nastavnika prisustvovali su direktor
Riboli, prof. Pekas i Dr. L. Dražić, U
večer je bila zajednička večera u lije-
pom raspoloženju i sjećanju gjačkih
dana. U koliko znamo ovo je prvi put
da maturanti nautike slave svoj jubilej.
Lijepo.
Popravni ispiti kod Realne gimna-
zije u Dubrovniku održaće se ovim re-
dom 25. VIII u 8 sati pismeni ispit iz
s h jezika za sve razrede, 25. VIII u 9
sati usmeni ispiti za I i II rz, 26. VIII
u 8 sati usmeni ispiti za III, Va i VIb
28. VIII u 8 sati usmeni ispiti za Vb,
VIa i Vic, VIlab. 29. u 8 sati pismeni
viši tečajni i usmeni niži tečajni ispit,
29. VIII u 8h popravni ispiti svih pri-
vatista i naknadni prijemni ispit 30.VIII
usmeni viši tečajni ispit. Upisivanje
učenika: od 8 do 12 i 16—18 sati
1. IX za više razrede, 2. IX za IV illl
razred i 4, IX za II i I razred,
Ženska zanatska škola moli nas,
da uvrstimo: Popravni ispit za prelaz
u viši razred obaviće se 30 i 31 au-
gusta, a završni ispit 5 septembra o. g.
Ove učenice podnijeće upravi škole do
28 augusta uz svjedodžbu molbu pro-
pisno taksiranu. Upisivanje vršiće se
1, 2, i 4 septembra o. g. u upravi škole
ujutro od 9 do 12 sati, a poslije po-
dne od 4 do 6 sati, U I pripravni ra-
zred primaju se učenice koje su svršile
sa uspjehom četiri razreda osn. škole
a u ovoj kalendarskoj godini navršuju
11 godina života. U II pripravni razred
primaju se učenice koje su svršile koji
razred srednje škole, a imaju 13 do
15 godina života. U I stručni razred
primaju se učenice koje su sa uspje-
hom svršile dva razreda srednje škole,
a imaju najmanje 14, a najviše 18 g.
života. Za upis treba podnijeti: krsni
list, svjedočanstvo škole i prijavu tak-
siranu sa 10 din. drž. taks, marke, Pri
upisu uplatiće odmah 100 dim,
u ime oštete mašina, samo najsiromaš-
nijim učenicama dozvoliće se isplaći-
vati u mjesečnim obrocima po 10 din.,
a ostali doprinos iznosi 39 din. Žen-
ska zanatiska škola sprema učenice
praktično i teorijski za samostalan rad
u krojenju i šivanju ženskih odijela i
rublja u zanatu ili domaćinstvu, pa se
ovu vrst škole preporuča svim djevoj-
čicama koje vole ovaj zanat.
Otmena obitelj u Zagrebu prima na
stan i cijelu opskrbu tri gospogjice
sveučilištarke početkom školske godi-
ne. Svi fakulteti u neposrednoj blizini.
Daje informacije u Kafani Bradarić na
Luži. 239