Strana 2 naizmjenice. Kad je zapjevana zadnja kitica »U tebe sam Gospodine ufao, neću se smesti uvijeke« pomislili 'smo na Hrvatski narod, koji je vjekovima vjeran Bogu i Katoličkoj. Crkvi, Eto došao je dan, kad su vjera. u Boga, odanost Crkvi i narodna sloga okru- njeni plodovima uspjeha, — zlatnom slobodom, čije prve zrake osjećamo. Kad je svršen »Tebe Boga« dijecez. biskup je podijelio pastirski blago- slov, kojega su pozdravili trubljači sv. Vlaha. Na koncu preuzv. biskup po- vratio se je procesijonalno, kako je i došao u crkvu sv. Vlaha, glazbe su započele sviranjem koračnica, a na- rod se je razišao, da u zajednici sa obitelji, prijateljima i znancima svat- ko na svoj način dade i privatno oduška svom veselju i svojoj radosti. Zamisao ove vanjske svečanosti dje- lo je zauzetnog i poštovanog g. Dr. Boža Glavića, koji je skupa sa Dr. F. Dabrovićem i dr. I. B. sve to na jedan zaista dostojan način i u djelo proveo. KONCERAT I RASVJETA GRADA Kad je panuo mrak zablistao je grad u večernjoj rasvjeti. Najljepši objekti i veličanstveni spomenici: Katedrala, Dvor, Sv. Vlaho, Zvonik, zatim tvrđave Minčeta, Lovrijenac, Bokar i zidine bili su rasvjetljeni re- flektorima. U noćnom. svijetlu vidje- le su se lijepe arhitektonske linije naših spomenika i tvrđava. Na Srđu se je isticao Križ ispred kojega je u crvenom svijetlu lepršala mila tro- bojnica. Sasvim je na mjestu, što se je kod proslave dana slobode pose- bna pažnja posvetila Križu na Srđu, jer je baš onaj Križ svjedok Golgote, koju je i Dubrovnik morao da prođe, Svima nam je još u svježoj ali straš- noj uspomeni herojski istup mašeg biskupa, kad je svoje prsi postavio ispred uperene puške žandara u obranu seljaka, kojima su priječili vjersko i narodno slavlje, Gundulićeva glazba i ona iz Ška- ljara vodržale su naizmjence svečane koncerte. Dirigent g.:Sagrestano do- kazuje svojim brojnim nastupima, da je vrijedan. zauzetan i prema. tomu dostojan priznanja. Dubrovnik - se može ponositi svojom Gundulićevom glazbom. zahvaljujući u prvom redu pretsjedniku g, Dr. Peru Šapru i već spomenutom dirigentu g. Sagrestano. Hrvatska glazba pak iz Škaljara dala nam je mogućnost i priliku da čujemo, što se može postignuti žr- tvom i dobrom voljom. Oduševljeni, zauzetni i simpatični dirigent g. Tri- po Tomas, kojega je publika zaje- dno sa glazbanima više puta burno aklamirala, može biti zadovoljan i ponosan jer njegov rad u Škaljarskoj glazbi svake je hvale i priznanja vri- jedan. Kad je koncerat završen Gunduli- ćeva Glazba otpratila je na Ploče Kotorane sa glazbom, koje je i gra- danstvo pozdravilo. Tim je ova hi- storijska proslava završena. ZAKLJUČAK Dubrovniče! Sloboda Hrvatskog naroda je tu. Ti si u sklopu sa osta- lim krajevima u Hrvatskoj. Na tebi je sada sveta dužnost, da vršiš ulogu i izvršiš veliku zadaću kao kruna svih hrvatskih gradova. Zato slogom i disciplinom na posao! Živio Sv. Vlaho! Živjela slobodna Hrvatska! Živio dr. Vlatko Maček! Živio Dubrovnik! Dr. L B. BESMRTNOME PJESNIKU DUBROVAČKE TRILOGIJE x Kako ti je, Iyo, na drugome svijetu? Pjevaš li, uživaš, il' san sladak snivaš, Te od Zemlje bijedne lice svoje skrivaš? I! za Sreće zvijezdom još si nam u letu? Ovdje, kako vidiš, nigdje mira nema, Dok nad grobom tvojim moli čempres, bor, - Svih vrednota duha nastala je smjena, Svih demona mržnje miklo tutnji zbor!... Al'_ Ti, neumrle Ljepote poklonik, Nećeš da te mrtvi očaj obuhvati, Poezija Tebe Mliječnim stazam prati, — Njezinih još čari blažen si dionik, — Gle: dok, svuda skoro, prijeti rasap, rat, U nas, najzad, brata već razum'je brat! Blagoslovi, ko, Sporazum i slogu, I zanosnu odu sad prikaži Bogu! : i Nakon zadušnica i odrešenja na Mihajlu, nad Vojnovićevim grobom, o 10. obljetnici njegove: 'smrti, kazao: f 1 Jakov Carić NARODNA SVIJEST 5 rujna 1939 Broj 36 Historijski dokumenti Uspostavom Banovine Hrvatske. Dubrovnik je poslije vjekovnog išče- kivanja pripojen majci Hrvatskoj. S tim historijskim dogođajem presta- le su veze koje su ga vezale sa Zet- skom banovinom, Iznosimo tekst brzojava koji su prošlih dama stigli na Općinu od strane Bana Hrvatske dr. Iva Šubašića, zetske banovine i koji je ing. g. Roki poslao Banu Hr- vatske. 1) Brzojav Bana Hrvatske glasi; »Zagreb, 2. IX u 15 sati, primljen is- toga dana u 19.10: Na osnovi uredbe o Banovini Hrvatskoj od 26 kolovo- za 1939 a temeljem propisa S 142 i 147 Zakona o gradskim općinama — razrješavam dužnosti = tamošnjeg pretsjednika gradske općine skupa sa cijelim gradskim vijećem stop Ovo riješenje ima se još danas izvršiti ti- me da se poslovi gradske općine privremeno povjeravaju najstarijem činovniku po mogućnosti pravniku koji će poslove preuzeti stop o uči- njenom izvjestiti — pov. rim 2, — br. 3823, — Banovina Hrvatska Ban Banovine Hrvatske dr. Ivan Šubašić. 2) Na osnovu ovog brzojava pre- uzeo je u subotu, 2 o. mj. vođenje poslova općine najstariji činovnik, ing. g. Damjan Roki tačno u 11,15 sati uvečer, pak je odmah poslao ovaj brzojav: Ban Banovine Hrvatske Dr. Ivan Šubašić, Zagreb U vezi Vašeć brzojavnog naređe- nja pov rimsko dva broj 3823: izvje- štavam da sam danas kao najstariji činovnik preuzeo vođenje poslova gradske općine Dubrovnik; šef tehničkog otsjeka Gradskog poglavarstva | ' : Inženjer Damjan Lučić Roki Pov. broj 1146. 3) Zetska banovina rastala se je sa hrvatskim Dubrovnikom ovim brzo- javom: Cetinje Broj telegrama '34, vrsta 64, broj riječi 62, vrijeme predaje da- na 3/9 'u 10 sati i 30 minuta, vrijeme prijema dana 3/9 u 12 sati i 30 mi- nuta, Na pitanje ove banske uprave mi- ništarstvo unutr. posl. telegramom pov. rim. 1 Br. 48564 od jučer izvešta- va da se u buduće po svima pitanji- ma vaše nadležnosti obraćate banu u Zagrebu o čemu se izveštavate ra- di znanja i daljeg postupanja. K str. pov. rim. 2 Br. 317/39 po na- redbi Bana zast. načel. upr. odelj. banski inspektor Pekić. 4) Iznosimo na kraju prvi akt, što ga je dubrovačka Općina izdala u Banovini Hrvatskoj. Akt se odnosi na vješanje zastava, sutra na rođen- dan Nj. Vel. Kralja Petra II i glasi: Gradsko Poglavarstvo — Dubrovnik Pov. broj: 1158/39 G. Ban Banovine Hrvatske riješe- njem svojim pov. II. D. Z. broj 42489 od 1 o. mj. izvještava slijedeće: »Dana 6 septembra 1939 god. pro- slavit će se Rođendan Nj. Veličan- stva Kralja Petra II. Taj dan je državni blagdan i za to će rad u svim državnim i ostalim ja- vnim uredima mirovati. Na svim javnim i privatnim zgra- dama se na taj dan istaći zastave i to: na svim banovinskim zgradama i uredima, kao i sreskim načelstvima imade se istaći uz državnu i hrvat- ska zastava, a privatna lica mogu po svojoj slobodnoj volji istaći dr- žavnu, hrvatsku ili srpsku zastavu. Uopće u svemu imate se pridrža- vati postojeće prakse za proslavu državnih blagdana.« Gornje! se donosi radi e i ravnanja. Dubrovnik, 4 'septembra 1939; POVJERENIK GRADSKE OPĆINE: Ing. Damjan Lučić-Roki s.. r. Milodari. Da-počasti uspomenu bla- gopok. g-đe Sante Maržan, udijelila je Dječjem. Zakloništu - ugl. sibitetp Ivana: Volitz Din. .50.— , :+— Gosp. Nikša Sessa priložio je u fond Ženske Zaruge:»za napuštenu djecu«, radi oklade: Dim. 100, i Niko Gjivanović Niz bilježaka sa nekim novim a manje pozna- tim važnim arhivskim podacima, naosob o -Gundulićevu radu i porooici, iz XVI-XVIII v. (Nastavak) Dživo Paladina Dž. Gundulića napravio je svoju velevažnu oporuku 23 januara 1527 god. i oporučni na- dodatak 30 januara 1540 god. Ovaj oporučni spis bio je, registrovan u kancelarijske knjige oporuka 14 fe- bruara 1540 god U oporuci odre- duje oporučitelj: »Lasso ipp.ri tre- cento, quali se debbiano spendere in acconciare la capella nostra de li nobili de Gondula in la sacrestia della chiesa de S.to Francesco in, Raugia, come parera meglio ali mei epitro- pi.... primo ali Frati di S.to Frances- co di Raugia se debbiano dar ogni anno in perpetuum ipp.ri vintiquatro che siano tenuti per ditta elemosina celebrare tre messe ogni settimana, in la capella nostra de Gondula, in la sachristia della chiesia loro, per salute de l'anima imia e delli mei progenitori«. Fo 89/v. »Item lasso in sachrestia de Sto Francesco ipp.ri ćento per li ornamenti per quelia nostra capella«. U svojem oporučnom nadodatku dana' 30 januara 1540 god, određiva oporučitelj ovako::»Item lasso :ipp.ri cento con quelli trecemto come pare in questo, mio testamento che suono guattrocento che se acconcia la no- stra capella :li im :sacrestia. a: S.to Francesco«; Fo 90/v. i Iza .ove. oporuke, Dživa Paladina Dž.. Gundulića slijede rasporedi ove oporuke _(»distributiones _ testamen- ti«). Među drugima ima dama 23 fe- bruara. 1540. god. zabilježena potvrda Marina Rafaelova Gučetića, proku- ratora crkve i manastira Sv. Frana u Dubrovniku, da je od izvršilaca ove oporuke (epitropa) primljena svota »pro reparatione sacrestiae dictae Ecclesiae ipp-ros centum. Dana 31 jula 1550 god. Dživo Ma- rina Gučetića u svojstvu oporučnog izvršitelja a ujedno i kao prokura- tor crkve i manastira 0.0. Franje- vača u Dubrovniku priznao je i po- svjedočio da j je od ostalih izvršitelja ove oporuke 'a na korist pomenutog manastira Male Braće primio '300 perpera ostavljenih oporučno. pro reparanđa ' “Gapella"' nobitum *S(ef) Gondula qui ipp.ri trecenti reman- sere in ipsis fratribus,......-yppi CCC.« O ovoj kapeli Trojice nalazi se među ' aktima: dubrovačke: nabisku- pije iz godine 1682., registrovana važna. predstavka sa. riješenjem u tom predmetu od strane dubrovačke crkvene vlasti sa na čelu nadbisku- pom Petrom de Torres, i baš u pred- metu popravka;one .kapele u. crkvi Male Braće, te i kapele Gundulića uz njihov posjed u Gružu. - Pavao i braća mu, sinovi Nikolina Gundulića. spominju u svojoj pred- stavci upravljenoj dubrovačkoj crk- venoj Vlasti važni zavještaj gore po- menuti njihovog pređa.Dživa Paladi- nova Gundulića ovim riječima: »come il.q.m S(er),Gio. Paladino de Gondola uno delli loro antenati hauendo fat- to diuersi legati,.fra quelli uno alli RR..PP, di, S.to Franc.o de Ragusa di perperi 24 annui per celebratione di tre messe “alla s timana nella nostra Capella di. Gondola i in ori: stia, et un altro d'altretanti | perperi alli_PP. dell“ ordine de Predicatori di S.to Domenico di S.ta Croce di Grauosa per celebratione pur di tre messe la. settfiman)a mella_sua Ca- pella posta. nel Giardino a Grauosa ultir(amenjte 'possediito dal Franč.o Gradi«.' Spominju“ teško "oštećenje onih dviju kapela ::i: mole. ovako: »e perche' .d(ett)e: Capelle , si, trouwano disfatte, e quasi cadute per :causa del .terremoto,: e priue. delle. cose necessl(ari)e per la celebratione deile messe, supplicano. river(entemen)te V. S. Illma.e.R.ma, che affine si possa eseguire la pia ordin(ation)e del d(ett)o testatore,:di dispensare i detti perperi 48 (da conuertirsi . nel risarcim(en)to, et altre .cose..meces- sarie di d(ett)le Capelle, sin -tanto, che in quelle. si possa celebrare, et esseguire il peso di d(ett)e messe, per la reduttione delle quali a minor numero a_ raggione dell' elemosina corrente, quando ella non potesse, a parte poi si possa supplicare la S. Sede Aplosto)lica, poste che sa- ranno in. piedi d(ett)e Capelle. Quam Deus etc. “Ova predstavka Pava i braće mu Gundulića, sinova Nikolinovih, bez datuma, sastavljena bez. sumnje “ko- jeg dana. pred. danom , 8 novembra 1682 god. ili upravo. toga dama, bila je ovoga dana riješena od nadbisku- pa dubrovačkoga Petra de Torres. Tim dekretalniim riješenjem, na" lat. jeziku, dozvoljeno je ' bilo pomenu: tim moliteljima ' braći | Gundulićima, da onaj njihov određeni. im doprihios godišnjih perpera 48 Togu \imaprije: