ki Broj 36 Apostoli u civilu Vremena se opetuju. Ono što je bilo u prvim vremenima kršćanstva, ponovno se vraća u moderno doba. Istaknuto je to i na nedavnom Kon- gresu Krista Kralja. Sveučilišni pro- fesor dr. Stjepan Swiezawski iz La- vova održao je u Ljubljani zapažen referat na francuskom jeziku o ulozi svjetovnjaka (lajika) u Crkvi, te je naglasio, kako »i u hijerarhičnom redu današnji svjetovnjaci zahvalju- jući Katoličkoj Akciji dobivaju važ- nost, koju su imali u začetku. krš- ćanstva«. Lajici naime sudjeluju i u crkvenoj vlasti, ukoliko vrše upliv na crkvenu vlast i ukoliko daju ne- prestano Crkvi nove kandidate za svećeničku i biskupsku službu, su- djeluju i u naučavanju Crkve, uko- liko kao katehisti zamjenjuju i po- dupiru svećenike, sudjeluju i u sv. sakramentima naročito u Euhari- stičkoj žrtvi. Poljski učenjak nije za- boravio da pred međumarodno slu- šateljstvo iznese i ulogu svjetovnjaka »u karizmatičnom pogledu«, jer je tijekom crkvene povijesti samo nebo bezbrojnim čudesima i izvanrednim milostima potvrdilo, da Duh Sveti radi preko lajika. Koliko je samo bilo odličnih svetaca i mučenika »u civilu«! Zato se ne treba čuditi, što je na spomenutom međunarodnom kon- gresu osim navedenog referata cio niz svjetskih poznatih govornika i književnika razradio to važno pita- nje, Švicarski pisac Hans Wirz iz Luzerna napisao je za kongres čla- nak, koji su pročitali drugi, jer_je sam bio zapriječen doći, i u kojem lijepo dokazuje, kako damašnji lajik nije mrtvi član crkvene općine, nego živo udo mističnog tijela Kristova i kako igra ulogu pastira duša i u svo- joj obitelji i cijeloj okolici. O sličnom predmetu govorio je i glasoviti mad- žarski Isusovac pater Bangha.i pod- vukao potrebu lajičke pomoći u da- našnjoj misijskoj i pastoralnoj akciji Crkve, govorio je i dr. Stanislav Žitko, pa nema sumnje da je potreb- no. đa imi na to mislimo. Treba da smo svijesni, da: Crkva: preko. svojih hijerarhijskih organa da upotrebiti za potrebiti popravak onih dviju kapela: kapele Trojice u sakristiji crkve Male Braće i one kapele u Gružu, iiža nabavu nužnih crkvenih “predmeta za' izgovaranje Misa u 'onim kapelama, u kojima, kad budu popravljene i proviđene nužnim predmetima, odmah će za molitelje . Gunduliće nastupiti duž- nost, da se brinu da se izgovaraju zavještane one Mise, i u pogledu broja njihova, ili redukcijom na ma- nji im broj, ako to dozvoli Sv. Apo- stolska Stolica" Ovdje saopćeni arhivski materijal dava jasnu sliku o dobi, od kada je u sakristiji Male 'Braće u Dubrovniku postojala kapela Trojice. Ova je ka- pela: ondje postojala svakako + od XVI v. a ne tek od kasnijega, XVII v. Na temelju ovih podataka ne mogu se više održati do sada (izražene kombinacije, o kasnijoj dobi postoja- nja one kapele. < 3 PT be ') Testamenta Notariae No. 38 (1539— 1543):40,:88;v,— 90v; -oporuka.fo. 88 v. — 90-:a,. oporučni. nadodatak .;i,. raspored opo- ruke fo. 90. 1) Rkp.. diašloraavudikran=aihsc nakom. arhivu: »Diversa, Beneficia, et Ordines ann. 167016856 ifo 196 alu i 1 sli. (Nastaviće se) t, i. Svete Stolice i biskupa doduše vodi sav rad za spasenje duša i daje smjernice za obnovu svijeta u Kri- stu, ali je potrebna pomoć svjetov- njaka, da se to provede u djelo. Po- trebna je saradnja apostola u civilu. U mnogim zemljama, gdje su vjer- ske prilike izvanredno teške, naći ćemo svjetovnjake u prvim bojnim redovima. Okupili su se oko sveti- šta i brane stvar Crkve kao svoju. Ima dirljivih primjera požrtvovnosti kao u doba, prvih kršćana. U zadnje vrijeme ispisane su najljepše stranice u povijesti katoličkih svjetovnjaka. Samo kod nas još mnogi šute i če- kaju bolja vremena, koja bi zapravo sami trebali započeti. Kad je sunce na zapadu... »Dubrovnik« je u svakom broju od- kada je obnovljeno njegovo izlaženje pružio po nekoliko štampanih dokaza da je strana biljka na tlu, koje je uzeo kao bazu za djelovanje. »Dubrovnik« je kušao i svom snagom prijašnjih režima, vlasti i subvencija nastojao da pruži žile, ali tlo katoličke i hrvatske Atene naj- odlučnije ga je odbijalo i morao se je zadovoljiti sudbinom onih biljaka, ko- je :se u bilinskom carstvu zovu para- siti ili mametnice. Priznajemo, da su razni parasiti kroz 20 godina bili uzeli toliko maha, da je zdravo deblo Hr- vatskog naroda bilo toliko s mjima isprepleteno, da se je bilo bojati, da će do kraja isisati krv i mozak jednom od naroda, bez kojih ova država ne bi mogla da opstoji. I eto, našli su se konačno ljudi, koji su uočili to, pak suse: složili i. pregnuli, da sa orga- nizma hrvatskog .naroda skinu sve parasite i omoguće mu: normalno. i nesmetano. disanje i redovit život. Djelo narodnog sporazuma ima da li- kvidira dosadašnje nemoguće stanje. A zamislite »Dubrovnik« ima smi- onosti, da u času kad se je sklapao sporazum mapiše u svom broju od 26/8 članak* pod naslovom »Namet= ljivci i narode i da bez skrupula učini toliko i suviše smionih aluzija ma na- rodnog zastupnika i' svijesni i ustrajni Hrvatski narod. 'Hrvatski narod,;a Dubrovnik na- pose dobro zna tko su nametljivci bili u nedavnoj prošlosti i tko je htio da zavodi u bludnju pojedince i narod.Ali baš zato, što je narodni instinkt znao da razlikuje prave prijatelje od vu- kova u ovčjoj koži, zato je i progo- vorio kad je bila prilika tako snažno i kompaktno, da je došlo vrijeme, kad će se eto jedanput zauvijek obraču- nati s onima, koji su ganjajući Hrvat- ski narod vodili ii cjelokupni državni organizam u očitu propast. Što se pak tiče pisanja »Dubrov- nika« u zadnjem broju o sporazumu možemo: mu':reći-samo jedno: Spora- zum! se nije. sklapao između Hrvat- skog naroda i sićušne gmipe ljudi oko »Dubrovnika« , koji ne prestavljaju ni- koga '\miti znače ništa, ni pred kim, osim pred njihovim vlastitim usijanim glavama., A__to što oni ne znače ništa i što se q. njim: 7 nije “kriv nitko od nas, niti Dr. "Maček ni Dragiša. Cvetković, najmanje pak Kr. Namjesništvo, koje je kod odo- bravanja sporazuma vodilo i te ka- kova računa o interesima mnogo ve- ćim i zamašitijim, nego li su tjesno- pravoslavni ili katolici : :/| 0! NARODNA SVIJEST 5 rujna 1939 Strana 3 Prva Zadružna Destilerija Kaduljinog ulja u Trnovu kod Dubrovnika Na molbu zadruge »Pelin« za pro- izvodnju kadulje u Trnovu kod Sla- noga, Zadružna Matica je početkom augusta poslala ovoj zadruzi destila- cioni kotao, na kojemu je započela zadružna destilacija kaduljinog ulja. Montiranje kotla kao i prve desti- lacije izvršene su pod stručnim nad- zorom g. Dir. A. Bradanovića, pret- sjednika Centralne zadruge »Pharos« u Splitu, a našeg poznatog stručnja- ka za aromatsko bilje i eterična ulja. Odmah kod prvih destilacija se Je ustanovilo da kadulja daje dobar pri- nos u ulju, te se je prvog dana dobilo 1.80 kg. ulja od 100 kg. suhe kadulje. Postotak kaduljinog ulja, usavršava- njem samoga posla destilacije, pove- ćao se je narednih dana na 1,86 do 2%. Zadrugari u Trnovu su se uvje- rili da se od kadulje postizava mnogo veća korist ako se ona destiluje nego ako se proda trgovcima u sirovom stanju. Tako su tamošnji proizvađači redovito prodavali zasebičnu vrst ka- dulje: (grančice, vrst koja se desti- lira) trgovcima po Din. 75.— za 100 kg., dok se destiliranjem 100 kg. ka- duljinog osušenog lista dobije 1.80 do 2 kg. kaduljinog ulja, koje vrijedi u trgovini 180 do 200 Din., a u posljed- nje vrijeme i više. Troškovi preradbe koji otpadaju na 100 kg. kadulje su neznatni (najviše Din. 20.—). a izde- stilirana kadulja predstavlja koristan otpadak, koji se jednim dijelom upo- trebljava za loženje kotla (*/,) a dru- gim dijelom (?/;) kao đubar. S obzirom na velike masade kadu- lje u okolici zadruge (koja stotina vagona), ističe se velika ekonomska važnost destilacije kadulje, pogotovo što se za destilaciju mogu upotrebiti otpaci od kadulje, grančice,izlomljeno lišće i dr., što se inače ne bi moglo plasirati u sirovom stanju. Kotao, kojim danas zadruga »Pelin« raspolaže je premalen pa se zadru- gari bave mišlju da nabave jedan parni kotao barem od 12 m? ogrjevne površine i dva kazana za destilaciju, od!15 hl. kapaciteta (sadržine) svaki! < Na kraju treba napomenuti da su zadrugari u Trnovu podigli podesnu zgradu za pecaru; u kojoj su montirali kotao za estilaciju. Oni su:prvi u svo- jem kraju postavili temelje novoj pri- vrednoj grani iskorišćavanja kadulje ma zadružnoj bazi i time stvorili us- love za veći ekonomski napredak, ne samo: svoga sela, nego/i cijelog po- dručja općine Slanog, Stona i Popova Polja. Ovakav koristan pionirski rad, za koji su seljaci mnogo žrtvovali, treba da se podupre od strane držav- nih i banovinskih vlasti!-: i uski pogledi šačice ljudi oko: »Dubrovnika« pa zvali se'omi Srbi . “+ prigovori. Utakmica UTE — Ju$ održana je kako :smo najavili u su- botu u izvanrednom izdanju.u subo+: tu 26 i nedjelju 27 pr. mj. Rezultat je bio_ ovaj:; prve - večeri. pobijedio je Jug mađarski klub UTE u pliva- nju i to, Štakula Ivo sa 1.01,6 kod. 100 slobodnog stila; kod 100 leđa pobi- jedio:je Ciganović 1.11,3 — bolje od našeg rekorda. Prugu od 400 m. prvi je preplivao Žižek. Kod waterpoolo utakmice pobijedio je Jug sa 3:2. Druge večeri preplivao je Žižek prvi u vremenu 21.128. ,Waterpoolo UTE—Jug sa rezultatom 3:2 u korist UTE. Treba, podvući, da $u druge večeri igrači UTE bili nedisciplini- rani. i nepristojni. Sudac je bio €. Ratković, kojemu bi se imalo :što da :. :::1286 - 92. Jeronimske knjige za g. 1940, I ove godine izdaje Hrvatsko Knji- ževno Društvo :sv. Jeronima devet knjiga svojih godišnjih izdanja, a prve tri izv. »Trojka za 15. dinara« već je dovršena i raspačava se. š Prva knjiga u trojci jest poznati i popularni kalendar »Danica«. Njezin je sadržaj raznolik i zanimiv, a sa- stoji se od 21, članka, 7 pripovijesti i 12 pjesama od 34 suradnika iz raz- nih krajeva gdje živi hrvatski narod. Uz štivo ima 84 slike, a kalendarij je dvobojan i ukrašen vinjetama, Novi omot u dvije boje vrlo je ukusan, kao što je sva ovogodišnja oprema knjiga zaista lijepa. Ako kod nas Hrvata izlazi pet ka- lendara s pretežno vjerskim sadrža- jem, to jedan kalendar svjetskog sa- držaja kakav je »Danica«, koji razra- đuje razna aktuelna pitanja, ali s is- pravnoga katoličkog gledišta ima na- ročitu zadaću. »Danica« ulazi u trojku, ali se mo- že dobiti i zasebno za 10 dinara, od- nosno za samih 8 dinara ako je ku- pac član Društva sv. Jeronima. Druga knjiga trojke jest zbirka pri- povjesti: »Majčin grijeh«, Mladi ta lentirani pisac živući povučeno u se- oskoj tišini dalmatinske Poljice priča zanimivo i profinjeno. Naslovi priča jesu redom ovi: »Majčin grijeh«,»Srce Ive Tribana«, »Izgubljena sreča«, >Spaljena oporuka«, »Nikica«, »Se- stra Marija«, »Viđenje«, »Stara la- đa«, »Šest mjesto tri«, »Križ Petra Bore« i »Uskrsna zvona«. Treća knjiga trojke »Pravni život na selu«.-Tu je sudac dr. Mijo Lehpa- mer iz svoje obilne prakse upozorio i pučkim načinom protumačio one najvažnije zakone i paragrafe, koji se naročito tiču seljaka i posjednika ze- mlje. Koliko je ta knjiga važna i po- trebna pokazuje nam njezin sadržaj: »Značenje i važnost zemljišnih knji- ga, Uknjižbe, Predbilježbe, Zaštita posjeda, Pravljenje oporuke, Preina- čenje i opozivanje oporuke, Nasljed- ne pogodbe, Odricanje od nasljednog prava i nasljedstva, Nasljedovanje po zakonu, Nužni dio, Ostavinska ras- prava, Opća pravila za pogodbe, Pravno nevaljane pogodbe, Usmeni, pismeni i javno bilježnički ugovori, Kapara i odustatnina, Svjedoci po- godbi, Darovanja, Kupoprodajna po- godba. Zajmovi i zadužnice, Mjenice, Posebna vrst zadužnice, Brisanje u- knjiženih tražbina, Pogodba o mirazu, Odvjetničke pogodbe i.poslovi. Ako svaki glasnik stoji po 15 di- nara, to je zaista vrijedno za ovakove tri knjige dati jednaku svotu, pa ih imati trajno i nizati ih u Jeronimsku kućnu knjižnicu, koja je savjetnik, prijatelj i ponos svakog hrvatskog doma. "Bohuslav Lobković' i Dubrovnik. U svojoj najnovijoj radnji o Prometu putnika u starom Dubrovniku spo- minje €. univ. prof. dr. Jorja Tadić i sčeškog hodočasnika« »Jana Lob- kovića«. No, taj hodočasnik i puto- pisac, koji je opisao. i bitku na Krbav- skom Polju; nije bio Jan, nego brat mu »pan Bohuslav Hassištejnsky z Lobkovic«, poznati »češki Odisej« i znameniti češki humanista, Ali- ga i univ. prof. g. dr. F. Šišić u svojoj mo- nografiji :o bitci na Krbavskom Polju pogrješno naziva Janom. Jan je bio brat Bohuslava' 1 živio na svome ima- nju, dočim je putovao uz dalmatinsku obalu u Jeruzalem Bohuslav. V. dr. “Herm. Jiričetk, Privišieky život v Če“ .ch&ch-a;na Morave, Praha. 1903, str. Dr. Martin Malnerić.