Broj 37 T Dn Miho prof. Fabris gimnazijski kateheta tajni komornik Pape Pija XI. U ponedjeljnik, 11 o. mj. u 6:30 s. popodne zvono sa dubrovačke kate- drale najavilo je gragjanstvu smrt o- vog uglednog svećenika, koji je svo svoje svećeničko djelovanje posvetio Dubrovniku i njegovoj gimnazijskoj omladini. Zato tko god je od gragja- na čuo za njegovu smrt svak ga je požalio. Rodio se je u Korčuli 29, XI. 1870; gimnazijske nauke dovršio je u Dubrovniku, a bogoslovske u Zadru, te je god. 1895 u Dubrovniku regjen za svećenika. Najprije je službovao kao kapelan na Pilama do 31. XII. 1899, a zatim od 15. I, 1900 imenovan je stalnim katehetom ma dubrovačkoj gimnaziji, pošto je, poslije odlaska pk. Dn Vice kan. Palunka u Sarajevo, nekoliko mjeseci bio suplentom na istom za- vodu. Na gimnaziji je kao kateheta revno vršio svoju dužnost, te je uži- vao opće poštovanje i ugled i kod starješina i kod svojih kolega profe- sora i kod gjaka, kod kojih je saču- vao najbolju uspomenu vrsnog i spre- mnog nastavnika. Osim rada u školi treba istaknuti njegov rad van škole, osobito onaj vrsnog propovjednika i konferensijera. Po svim dubrovačkim crkvama najpri- pravnije je u svečanim prigodama držao aktuelne propovjedi i duhovne konferencije, a u mjesnim katoličkim i prosvjetnim društvima zanimiva pre- davanja, osobito u ,Katoličkom Dru- štvu Bošković“ i u zadnje vrijeme u »Pododboru Matice Hrvatske“, Neka njegova predavanja štampana su u aListu dubrovačke biskupije“ i u na- šem listu, a u posebnoj brošuri Sve- ćeničke Književne Družbe u Dubrov- niku štampano je njegovo predavanje o Papinstvu. Nemile pojave na dubro- vačkoj gimnaziji pred nekoliko godina potakle su ga, da je god. 1935 prigo- dom 500-godišnjice osnutka tog zavo- da izdao pod pseudonimom Iks po- sebnu brošuru, u kojoj znanstveno pobija neke krive mauke, što su ih neki mladi profesori htjeli marivavati gimnazijskoj mladeži, U znak priznanja za njegov po- Žrtvovni uspješni rad i ako se je kroz trideset zadnjih godina života gotovo uvijek borio svojom želudčanom bo- lesti, bio je od blagpk. biskupa Mar- čelića god. 1921 imenovan počasnim konsistorijalnim savjetnikom s pravom nošenja crvenog pojasa, a god. 1931, predložen od preuzvišenog biskupa Josipa Dra Carevića, bio je imenovan x komornikom Ni. Sv. Pape Pi- a XI. Na 14. X, 1931 postavljen je u traj- mo stanje mira, ali radi pomanjkanja svećenstva još je neko vrijeme preda- vao na gimnaziji, Radi svoje dugotrajne bolesti želud- ca morao je svake godine da u ljetnim mjesecima pohodi koji sanatorij. To je učinio i ove godine, ali se je pred dvadesetak dama povratio u pogorša- nom zdravstvenom stanju. Pred dese- tak dana mu je teško pozlilo tako da mu eto uza sve brige vrsnih liječnika nije bilo pomoći. Jutros mu je priregjen dostojanstven sprovod. U župnoj crkvi sv. Andrije otslužene su svečane zadušnice, a za- tim je od brojnog svećenstva mirskog i redovničkog te mnoštva gragjanstva sproveden u centralno groblje sv. Kri- ža na Boninovu. Poslije zadušnica pred crkvom sv. Audrije oprostili su se od pokojnika : preč. Da Gi. Krečak u ime svećenstva, pr. Msgr. P. Kalogjera opat korčulan- ski u ime svoje i Korčule, g. upravi- telj P. Radoničić u ime gimnazije, g. prof, J, Matković u ime bivših učenika i kolega i g. prof, J. Carić. Dok njegovoj duši vapimo pokoj vječni, njegovoj svojti pak izrazujemo Svoje saučešće | Počivao n miru ! DOPIS IZ ZAGREBA Posjet bana banovine Hrvat- ske preuzv. Nadbiskupu. U petak 1. o. mj. posjetio je ban Banovine Hrvatske g. dr, Ivan Šubašić preuzv. g. nadbiskupa dra A, Stepinca u nadbiskupskom dvoru. U srdučnom tonu izmijenjene su misli o uzajam- nom radu banovine i Crkve, U pol 1 istoga dana vratio je preuzv. g. Nad- biskup g. banu posjet u banskim dvo- rima. Zagrebački konzularni zbor kod hrvatskog bana U ponedjeljak, 4. ov. mj. primio je ban Hrvatske g. dr. Ivan Šubašić za- grebački konzularni zbor u audijenciju. Gg. konzuli su došli da izraze svoje iskrene čestitke i najbolje želje gosp. banu dru Šubašiću. U ime konzula pozdravio je g. bana talijanski gene- ralni konzul g. Giovanni Gobbi, Izvješivanje zastava u Hrvat- skoj Uprava banovine Hrvatske izdala je Uredbu o izvješivanju zastava na dr- žavnim zgradama. Na zgradama zajed- ničkih ureda izvjesit će se državna za- stava, a na zgradama banovine Hrvat- ske državna zastava i njoj s desne strane hrvatska zastava. U mjestima gdje je veći dio življa Srba, s lijeve strane srpska zaslava. Gragjanima u banovini Hrvatskoj ostavlja se sloboda da ma svojim zgradama izvjese onu zastavu, koju oni žele. Antikomunistička izložba u Zagrebu U nedjelju 3, rujna otvorio je zagre- bački nadbiskup preuzv. g. dr. A, Ste- pinac Antikomunističku izložbu, što je smještena u Umjetničkom paviljonu. Izložbu je organizirao vrsni poznava- lac komunizma O. Tomislav Poglajen, D. I. U dvoranama je prikazan veoma obilan materijal, koji jasno i bjeloda- no svjedoči o strahotama boljševičkog komunizma, navlastito u posljednjem španjolskom gragjanskom ratu. Izložba je posebno privlačiva zbog mnogo- brojnih fotografija i statistika. Presbiro banovine Hrvatske Kod banske uprave u Zagrebu os- novan je presbiro. Kao prvi referent postavljen je g. Luka Fertilio. Jubilarna sezona zagrebač- kog kazališta Ove sedmice otvorena je stota se- zona hrvatske drame. Na proljeće će se navršiti sto godina, što se na Mar- kovom trgu izvodila prva hrvatska dra- ma. Bila je to povjesna drama ,Juran i Sofija“ od Kukuljevića. soti ed gs8 UsPzar" DR.OET NARODNA SVIJEST 13 rujna 1939 Strana 3 Izložba «Zagrebačkog Zbora» U ponedjeljak je završena izložba »Zagrebačkog Zbora“. Osim domaćih izlagača izložilo je mekoliko država svoje proizvode u vlastitim paviljoni- ma, pa je razumljivo, da je izložbu posjetio velik broj ljudi. Posebnu je pažnju privukao na se paviljon za te- leviziju. Površina i stanovništvo banovine Hrvatske. Od 31 europejskih država ima ih 17, koje su teritorijalno veće, a 14, koje su teritorijalno manje od banovine Hr- vatske. Da ne brojimo one najveće (Ru- siju, Njemačku, Francusku, Španjolsku, Švedsku, Poljsku, Finsku, Norvešku, Ita- liju, Rumunjsku i Vel, Britaniju), veće su od nje još Grčka, Bugarska, Izlandija, Madžarska, Poitugal i Irska, — Osta- lih 14 država imanje su od nje, a to su: Letonska, Litva, Estonska, Danska, Švajcarska, Holandija, Belgija, Evro- pejska Turska, Luksemburg, Andorra, San Marino, Liechtenstein, Monaco i Vatikan, — Od velikih europejskih o- toka samo su 3 veća od nje (Velika Britanija, Izlandija i Irska), a drugi su svi manji, Sicilija je s. p. oko 2“, puta manja, a nešto tako i Sardinija; dok su Korsika i Kreta oko 7, puta manje. — A'o pak računamo broj pu- čanstva, onda banovina Hrvatska me- gju zemljama teritorijalno manjim od nje dolazi tek na treće mjesto, jer Bel- gija i Holandija, koje su po prilici za polovinu manje od nje, imaju gotovo dvostruk broj pučanstva. Poznato je naime, da u Belgiji živi na svakom kvadratnom kilometru 273 stanovnika, a u Holandiji 253. — Š/ajcarska u apsolutnom broju pučanstva ne zaostaje mnogo za banovinom Hrvatskom, a gustoćom je znatno nadmašuje, jer i u njoj na svaki kvadratni kilometar do- lazi preko 100 stanovnika, — Ali zato Finska, koja je teritorijalno gotovo 6 puta veća od banovine Hrvatske, ima 600.000 stanovnika manje od nje, s gu- stoćom od jedva 10 stanovnika po kvadratnom kilometru. Sve kućne potrepštine najjeitinije i naj- solidnije podmirit ćete jedino kod Češke Staklane Split Dubrovnik kod Nove Pošte Zuzerina 4 Vlastita BRUSIONA. stakla i izrada ogledala. 59 DUBROVNIK - PLOČE br. 5. Širite Narodnu Svijest KER o" praškom za pecivo .Z8ackin vijesti Procesija na Srđ. U četvrtak 14 tek. svetkuje se Uzvišenje sv, Križa. Da po sv. Križu budemo očuvani od ratnih strahota, te u miru uživamo tek stečenu slobodu obaviće se u Nedje- lju 17 tek, procesija s Bosanke do spo- men križa na Srgju, — mješte one u maju prošlih godina. — Sv. Misa na Bosanki biće na 9 s., a iza nje ophod, Sudjelovaće uz okolišne žnpe raza kat. Društva sa glazbom m. križara. Rat se već bije, topovi riču, avijoni siju zator, Nitko nije siguran, Pridru- žimo se svi i molimo pobožno, da pod obranom sv. Križa, ne bojeći se neprijatelja budemo mirni, Odlikovanja. Kotarski poglavar g, Božidar Jambrečak odlikovan je za svoju savjesnu i objektivnu službu Or- denom sv. Save IV. Stepena. G, Petar Petković, tajnik Ugost. Udruženja odli- kovan je Orđenom sv. Save V stepena, a istim je odlikovan i g. Miho Erce- gović, vlasnik tvrtke , Jadran“. Vjenčanje. Ggja. Renata Osvaldini i g. Inž. Niko Mišetić vjenčali su se jučer u Lapadu. Čestitamo ! 10-godišnjica gradskog ptičjeg vrta, Dane 11 ov. mj. navršilo se je 10 go- dina da je na Gradcu osnovan Pličji vrt, Pod marnim nastojanjem mjesnog »Duba“ vrt lijepo napreduje. Nego nažalost više je posjećivan od strana- ca nego od mješćana, Lijepo bi bilo da odgojitelji, nastavnici i uopće pa- zitelji djece češće vode mladež u ptičji vrt, te ih tako uče cijeniti i čuvati pti- ce pjevice. Napadaj na stražara. Dva općinska namještenika napala su prošlih dana fizički redara g. Mila Palaša, koji je protiv njih podnio krivičnu prijavu mjesnom sudu. Dubrovački jubileji. Jučer se na- vršila godina dana, da u jedinoj tele- fonskoj kabini dubrovačke pošte nema električne sijalice. — Ovih se dana navršilo 15 godina da su postavljene u Gruškoj luci električne dizalice za utovar većeg tereta na brodove, ali koje do danas nijesu još proradile ! Promjene u Općini. Povjerenik mjesne općine g. inž. Lučić-Roki Do- mjan povratio je na svoju raniju du- žnost za šefa opć. redarstvenog otsje- ka g. Pava Plančića; za šefa kancela- rija g. Ivesa Bogdanovića, a za šefa uvoznog otsjeka g. Pera Čulića. Gg. Andro Žile, Ivica Simatović i A, Mi- šić, dosadašnji šefovi ovih otsjeka vra- ćeni su na svoju raniju dužnost, Dar Bolnici. G.gja Olga Jumašev darovala je mjesnoj banovinskoj bol- nici Din, 400 u znak zahvalnosti za ukazanu pažnju njenom bolesnom mužu sa strane personala bolnice. Preminuli. Cvijeta Lujak, supruga mjesnog gostioničara Pera Lujak, pre- minula je u subotu 9 o. mj. nakon duge i feške bolesti, — Dana 6. sep- tembra o. g. umrla je na Rijeci naša sugragjanka gja. Mary de Ghetaldi rogi. Gergomilla udova pk. Dr. Nikše de Ghetaldi opć. tajnika. — U Zagrebu je preminuo g. Zlatko Zanini, umirovljeni poreski inspektor u Dubrovniku, otac g. prof, Jerka Zanini. Pokojnicima raj- ska slava, a svojti naše saučešće. Širite i čitajte Narodnu Svijest“,