Broj 37

 

T Dn Miho prof. Fabris

gimnazijski kateheta
tajni komornik Pape Pija XI.

U ponedjeljnik, 11 o. mj. u 6:30 s.
popodne zvono sa dubrovačke kate-
drale najavilo je gragjanstvu smrt o-
vog uglednog svećenika, koji je svo
svoje svećeničko djelovanje posvetio
Dubrovniku i njegovoj gimnazijskoj
omladini. Zato tko god je od gragja-
na čuo za njegovu smrt svak ga je
požalio. Rodio se je u Korčuli 29, XI.
1870; gimnazijske nauke dovršio je u
Dubrovniku, a bogoslovske u Zadru,
te je god. 1895 u Dubrovniku regjen
za svećenika.

Najprije je službovao kao kapelan
na Pilama do 31. XII. 1899, a zatim
od 15. I, 1900 imenovan je stalnim
katehetom ma dubrovačkoj gimnaziji,
pošto je, poslije odlaska pk. Dn Vice
kan. Palunka u Sarajevo, nekoliko
mjeseci bio suplentom na istom za-
vodu. Na gimnaziji je kao kateheta
revno vršio svoju dužnost, te je uži-
vao opće poštovanje i ugled i kod
starješina i kod svojih kolega profe-
sora i kod gjaka, kod kojih je saču-
vao najbolju uspomenu vrsnog i spre-
mnog nastavnika.

Osim rada u školi treba istaknuti
njegov rad van škole, osobito onaj
vrsnog propovjednika i konferensijera.
Po svim dubrovačkim crkvama najpri-
pravnije je u svečanim prigodama
držao aktuelne propovjedi i duhovne
konferencije, a u mjesnim katoličkim
i prosvjetnim društvima zanimiva pre-
davanja, osobito u ,Katoličkom Dru-
štvu Bošković“ i u zadnje vrijeme u
»Pododboru Matice Hrvatske“, Neka
njegova predavanja štampana su u
aListu dubrovačke biskupije“ i u na-
šem listu, a u posebnoj brošuri Sve-
ćeničke Književne Družbe u Dubrov-
niku štampano je njegovo predavanje
o Papinstvu. Nemile pojave na dubro-
vačkoj gimnaziji pred nekoliko godina
potakle su ga, da je god. 1935 prigo-
dom 500-godišnjice osnutka tog zavo-
da izdao pod pseudonimom Iks po-
sebnu brošuru, u kojoj znanstveno
pobija neke krive mauke, što su ih
neki mladi profesori htjeli marivavati
gimnazijskoj mladeži,

U znak priznanja za njegov po-
Žrtvovni uspješni rad i ako se je kroz
trideset zadnjih godina života gotovo
uvijek borio svojom želudčanom bo-
lesti, bio je od blagpk. biskupa Mar-
čelića god. 1921 imenovan počasnim
konsistorijalnim savjetnikom s pravom
nošenja crvenog pojasa, a god. 1931,
predložen od preuzvišenog biskupa
Josipa Dra Carevića, bio je imenovan
x komornikom Ni. Sv. Pape Pi-
a XI.

Na 14. X, 1931 postavljen je u traj-
mo stanje mira, ali radi pomanjkanja
svećenstva još je neko vrijeme preda-
vao na gimnaziji,

Radi svoje dugotrajne bolesti želud-
ca morao je svake godine da u ljetnim
mjesecima pohodi koji sanatorij. To
je učinio i ove godine, ali se je pred
dvadesetak dama povratio u pogorša-
nom zdravstvenom stanju. Pred dese-
tak dana mu je teško pozlilo tako da
mu eto uza sve brige vrsnih liječnika
nije bilo pomoći.

Jutros mu je priregjen dostojanstven
sprovod. U župnoj crkvi sv. Andrije
otslužene su svečane zadušnice, a za-
tim je od brojnog svećenstva mirskog
i redovničkog te mnoštva gragjanstva
sproveden u centralno groblje sv. Kri-
ža na Boninovu.

Poslije zadušnica pred crkvom sv.
Audrije oprostili su se od pokojnika :
preč. Da Gi. Krečak u ime svećenstva,
pr. Msgr. P. Kalogjera opat korčulan-
ski u ime svoje i Korčule, g. upravi-
telj P. Radoničić u ime gimnazije, g.
prof, J, Matković u ime bivših učenika
i kolega i g. prof, J. Carić.

Dok njegovoj duši vapimo pokoj
vječni, njegovoj svojti pak izrazujemo
Svoje saučešće |

Počivao n miru !

DOPIS IZ ZAGREBA

Posjet bana banovine Hrvat-
ske preuzv. Nadbiskupu.

U petak 1. o. mj. posjetio je ban
Banovine Hrvatske g. dr, Ivan Šubašić
preuzv. g. nadbiskupa dra A, Stepinca
u nadbiskupskom dvoru. U srdučnom
tonu izmijenjene su misli o uzajam-
nom radu banovine i Crkve, U pol 1
istoga dana vratio je preuzv. g. Nad-
biskup g. banu posjet u banskim dvo-
rima.

Zagrebački konzularni zbor

kod hrvatskog bana

U ponedjeljak, 4. ov. mj. primio je
ban Hrvatske g. dr. Ivan Šubašić za-
grebački konzularni zbor u audijenciju.
Gg. konzuli su došli da izraze svoje
iskrene čestitke i najbolje želje gosp.
banu dru Šubašiću. U ime konzula
pozdravio je g. bana talijanski gene-
ralni konzul g. Giovanni Gobbi,

Izvješivanje zastava u Hrvat-
skoj

Uprava banovine Hrvatske izdala je
Uredbu o izvješivanju zastava na dr-
žavnim zgradama. Na zgradama zajed-
ničkih ureda izvjesit će se državna za-
stava, a na zgradama banovine Hrvat-
ske državna zastava i njoj s desne
strane hrvatska zastava. U mjestima
gdje je veći dio življa Srba, s lijeve
strane srpska zaslava. Gragjanima u
banovini Hrvatskoj ostavlja se sloboda
da ma svojim zgradama izvjese onu
zastavu, koju oni žele.

Antikomunistička izložba u
Zagrebu

U nedjelju 3, rujna otvorio je zagre-
bački nadbiskup preuzv. g. dr. A, Ste-
pinac Antikomunističku izložbu, što je
smještena u Umjetničkom paviljonu.
Izložbu je organizirao vrsni poznava-
lac komunizma O. Tomislav Poglajen,
D. I. U dvoranama je prikazan veoma
obilan materijal, koji jasno i bjeloda-
no svjedoči o strahotama boljševičkog
komunizma, navlastito u posljednjem
španjolskom gragjanskom ratu. Izložba
je posebno privlačiva zbog mnogo-
brojnih fotografija i statistika.

Presbiro banovine Hrvatske
Kod banske uprave u Zagrebu os-

novan je presbiro. Kao prvi referent

postavljen je g. Luka Fertilio.

Jubilarna sezona zagrebač-
kog kazališta

Ove sedmice otvorena je stota se-
zona hrvatske drame. Na proljeće će
se navršiti sto godina, što se na Mar-
kovom trgu izvodila prva hrvatska dra-
ma. Bila je to povjesna drama ,Juran
i Sofija“ od Kukuljevića.

soti
ed gs8

UsPzar"

DR.OET

NARODNA SVIJEST 13 rujna 1939

 

Strana 3

 

Izložba «Zagrebačkog Zbora»

U ponedjeljak je završena izložba
»Zagrebačkog Zbora“. Osim domaćih
izlagača izložilo je mekoliko država
svoje proizvode u vlastitim paviljoni-
ma, pa je razumljivo, da je izložbu
posjetio velik broj ljudi. Posebnu je
pažnju privukao na se paviljon za te-
leviziju.

 

Površina i stanovništvo
banovine Hrvatske.

Od 31 europejskih država ima ih
17, koje su teritorijalno veće, a 14, koje
su teritorijalno manje od banovine Hr-
vatske. Da ne brojimo one najveće (Ru-
siju, Njemačku, Francusku, Španjolsku,
Švedsku, Poljsku, Finsku, Norvešku, Ita-
liju, Rumunjsku i Vel, Britaniju), veće su
od nje još Grčka, Bugarska, Izlandija,
Madžarska, Poitugal i Irska, — Osta-
lih 14 država imanje su od nje, a to
su: Letonska, Litva, Estonska, Danska,
Švajcarska, Holandija, Belgija, Evro-
pejska Turska, Luksemburg, Andorra,
San Marino, Liechtenstein, Monaco i
Vatikan, — Od velikih europejskih o-
toka samo su 3 veća od nje (Velika
Britanija, Izlandija i Irska), a drugi su
svi manji, Sicilija je s. p. oko 2“,
puta manja, a nešto tako i Sardinija;
dok su Korsika i Kreta oko 7, puta
manje. — A'o pak računamo broj pu-
čanstva, onda banovina Hrvatska me-
gju zemljama teritorijalno manjim od
nje dolazi tek na treće mjesto, jer Bel-
gija i Holandija, koje su po prilici za
polovinu manje od nje, imaju gotovo
dvostruk broj pučanstva. Poznato je
naime, da u Belgiji živi na svakom
kvadratnom kilometru 273 stanovnika,
a u Holandiji 253. — Š/ajcarska u
apsolutnom broju pučanstva ne zaostaje
mnogo za banovinom Hrvatskom, a
gustoćom je znatno nadmašuje, jer i u
njoj na svaki kvadratni kilometar do-
lazi preko 100 stanovnika, — Ali zato
Finska, koja je teritorijalno gotovo 6
puta veća od banovine Hrvatske, ima
600.000 stanovnika manje od nje, s gu-
stoćom od jedva 10 stanovnika po
kvadratnom kilometru.

 

Sve kućne potrepštine najjeitinije i naj-
solidnije podmirit ćete jedino kod

Češke Staklane

Split Dubrovnik
kod Nove Pošte Zuzerina 4
Vlastita BRUSIONA. stakla i izrada

ogledala.

59 DUBROVNIK - PLOČE br. 5.

 

Širite Narodnu Svijest

   
  

KER o"

praškom za pecivo
.Z8ackin

vijesti

Procesija na Srđ. U četvrtak 14
tek. svetkuje se Uzvišenje sv, Križa.
Da po sv. Križu budemo očuvani od
ratnih strahota, te u miru uživamo tek
stečenu slobodu obaviće se u Nedje-
lju 17 tek, procesija s Bosanke do spo-
men križa na Srgju, — mješte one u
maju prošlih godina. — Sv. Misa na
Bosanki biće na 9 s., a iza nje ophod,
Sudjelovaće uz okolišne žnpe raza
kat. Društva sa glazbom m. križara.
Rat se već bije, topovi riču, avijoni
siju zator, Nitko nije siguran, Pridru-
žimo se svi i molimo pobožno, da

pod obranom sv. Križa, ne bojeći se
neprijatelja budemo mirni,

Odlikovanja. Kotarski poglavar g,
Božidar Jambrečak odlikovan je za
svoju savjesnu i objektivnu službu Or-
denom sv. Save IV. Stepena. G, Petar
Petković, tajnik Ugost. Udruženja odli-
kovan je Orđenom sv. Save V stepena,
a istim je odlikovan i g. Miho Erce-
gović, vlasnik tvrtke , Jadran“.

Vjenčanje. Ggja. Renata Osvaldini
i g. Inž. Niko Mišetić vjenčali su se
jučer u Lapadu. Čestitamo !

10-godišnjica gradskog ptičjeg vrta,
Dane 11 ov. mj. navršilo se je 10 go-
dina da je na Gradcu osnovan Pličji
vrt, Pod marnim nastojanjem mjesnog
»Duba“ vrt lijepo napreduje. Nego
nažalost više je posjećivan od strana-
ca nego od mješćana, Lijepo bi bilo
da odgojitelji, nastavnici i uopće pa-
zitelji djece češće vode mladež u ptičji
vrt, te ih tako uče cijeniti i čuvati pti-
ce pjevice.

Napadaj na stražara. Dva općinska
namještenika napala su prošlih dana
fizički redara g. Mila Palaša, koji je
protiv njih podnio krivičnu prijavu
mjesnom sudu.

Dubrovački jubileji. Jučer se na-
vršila godina dana, da u jedinoj tele-
fonskoj kabini dubrovačke pošte nema
električne sijalice. — Ovih se dana
navršilo 15 godina da su postavljene
u Gruškoj luci električne dizalice za
utovar većeg tereta na brodove, ali
koje do danas nijesu još proradile !

Promjene u Općini. Povjerenik
mjesne općine g. inž. Lučić-Roki Do-
mjan povratio je na svoju raniju du-
žnost za šefa opć. redarstvenog otsje-
ka g. Pava Plančića; za šefa kancela-
rija g. Ivesa Bogdanovića, a za šefa
uvoznog otsjeka g. Pera Čulića. Gg.
Andro Žile, Ivica Simatović i A, Mi-
šić, dosadašnji šefovi ovih otsjeka vra-
ćeni su na svoju raniju dužnost,

Dar Bolnici. G.gja Olga Jumašev
darovala je mjesnoj banovinskoj bol-
nici Din, 400 u znak zahvalnosti za
ukazanu pažnju njenom bolesnom mužu
sa strane personala bolnice.

Preminuli. Cvijeta Lujak, supruga
mjesnog gostioničara Pera Lujak, pre-
minula je u subotu 9 o. mj. nakon
duge i feške bolesti, — Dana 6. sep-
tembra o. g. umrla je na Rijeci naša
sugragjanka gja. Mary de Ghetaldi rogi.
Gergomilla udova pk. Dr. Nikše de
Ghetaldi opć. tajnika. — U Zagrebu je
preminuo g. Zlatko Zanini, umirovljeni
poreski inspektor u Dubrovniku, otac
g. prof, Jerka Zanini. Pokojnicima raj-
ska slava, a svojti naše saučešće.

Širite i čitajte
Narodnu Svijest“,