TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
BEE O EEEN
Narodn
GOD. XXI — Br. 41
U sudbonosnim danima najnovije
povijesti Sv. Otac Papa, vjeran tradi-
cljama Benedikta XV i Pija XI, mnogo
je poduzeo i neumorno radio, da bi
se očuvao mir u svijetu, Premda su
svi napori Pija XII ostali dosada bez
uspjeha ipak će mu čovječanstvo i po-
vijest ostati duboko harni za sve što
je učinio u namjeri i čvrstoj volji, da
se omogući miran život megju naro-
dima savremenog čovječanstva.
Čim je stupio na papinsko prijesto-
lje, pročitao je Pijo XII dne 3 ožujka
preko radija spomenicu mira, upućenu
svemu svijetu. U njoj je Papa rekao:
»Ovoj našoj očinskoj poslanici želimo
nadodati želje za mir i svoj poziv za
nastojanja oko onoga mira, koji je naš
pretšasnik preporučao ljudima... Po-
zivljemo sve ljude miru i da prožeti
ljubavi prema Bogu žive kao jedna
obitelj koju mnapunja ljubav prema
Kristu. Želimo mir megju narodima,
mir pomoću bratskog sudjelovanja i
srdačnog sporazuma“.
Na Uskrs, dana 9 travnja, rekao je
Sv. O. Papa u svom kratkom govoru:
»Mir vama ! Krist, koji je uskrsnuo od
mrtvih, knez je mira. Svojom krvi do-
nio je mir nebu i zemlji. Na to mo-
ramo misliti, kad se u svim krajevima
pojavljuje najveća briga za očuvanje
mira, koji je najviše što možemo po-
stići... Mira ne može biti, ako se
narodi ne spcrazume... Ne može biti
mira, ako zadana riječ i ugovori ništa
ne vrijede... Zato pozivljemo sve da
se povrate k Onome koji je rekao:
Mir vama !“
Prigodom svog imendana primio je
Pijo XII dne 2 srpnja kardinale, koji-
ma je skrenuo pažnju na vanredno te-
Žek megjunarodni položaj. Naglasio je,
da takovo stanje može lako dovesti do
katastrofe i da je stoga potrebno naći
izlaz iz teškog položaja kako bi narodi
mogli poći na rad za opće blagosta-
nje. Da će cn uvijek ostati vjeran svo-
joj zadaći što je ima pred svijetom,
da se čovječanstvu pod svaku cijenu
sačuva mir, Tešku krizu može se rije-
šiti pravednošću, koju treba pretposta-
viti sili, Izvjestio je kardinale o svojoj
akciji kod glavnijih državnika, kojima
je pokazao put, kojim bi se moglo
odstraniti ratnu opasnost. Akcija Sv.
Oca bila je uopće primljena ugodno
kod svih vlada tako da je Papa dobio
uvjeravanja dobre volje,da će se sačuvati
mir, koji žele mnogi narodi.“
U Castelgandolfu primio je Pijo XII
hodočasnike iz Venecije, koji su došli
da se poklone grobu Pape Pija X pri-
godom 25-god. njegove smrti, Tada
je rekao : ,Sadašnji čas pobugjuje ne-
mir i strah u svijetu. Od prvog dana
našeg papinstva sve smo pokušali,
što je bilo u našoj moći, da otstrani-
mo pogibelj rata i da se učvrsti mir,
koji će biti sagragjen na pravednosti
1 koji će čuvati slobodu i čast naroda.
Svijesni smo dobro, da moramo učiniti
za mir sve što je moguće, što ćemo
i učiniti u interesu Katoličke Crkve i
svega čovječanstva... Mi ne prestaje-
mo udvostručenom pobožnosti moliti
za taj mir uzdahom : ,Gospodine po-
daj mir u našim danima.“
Kad se je 24 kolovoza svjetovna
kriza približavala svom tragičnom vr-
DUBROVNIK, 11 listopada 1939
Papa u akciji za mir
huncu, Sveti je Otac još jedanput u-
putio preko radija svijetu ganutljivu
poslanicu: ,Teški čas opet udara za
veliku obitelj čovječanstva. Zato po-
zivljem sve, na kojima u ovom mo-
mentu leži tolika odgovornost, da po-
slušate glas Kristov, u kojega se uz-
daju milijeni i milijoni u času kad sa-
mo njegova riječ može nadvladati
stresti ovoga svijeta. U ime samoga
Boga pozivljemo vladare i narode na
mir, kad se usprkos svim opomenama
sve više i više povećaje strah pred
krvavim megjunarodnim sukokom i
kad je napetost duhova postigla takav
vrhunac, da se početak strašnog rata
smatra za stvar nekoliko trenutaka.
Pogibelj prijeti neposredno, ali još je
na vrijeme, Ako se učini mir, neće se
ništa izgubiti, ako počne rat, sve će
propasti... Neka nas poslušaju jaki,
da me postanu maleni po nepraved-
nosti, Neka nas poslušaju mogućnici,
ako Žele, da njihova moć ne postane
uništavanje, nego da bude na korist
naroda i u zaštitu mira, reda i rada.
Svijesni smo, da se slažu s nama svi,
koji su poštena srca, svi koji su glad-
ni pravde, svi koji trpe. S nama su
srca svih majka, svih otaca, koji bi
morali ostaviti svoju obitelj, svih siro-
maha koji rade, da poprave svoj po-
ložaj, svi nedužni, kojima prijeti naj-
gore, što možemo zamisliti.
S nama je duša stare Evrope —
nastavlja Papa — koju su stvorili
vjera i genij kršćanstva, s nama je svo
čovječanstvo, koje čeka pravdu, kruh i
slobodu, a ne željezo koje ubija i
uništuje, S nama je Krist, koji je brat-
sku ljubav proglasio za temeljnu Božju
zapovijed, za bistvo kršćanske vjere i
za jedino vrelo sreće pojedinaca i sva-
kog naroda.“
Zahvalni smo Sv. Ocu Papi ma div-
nim, potresnim riječima, koje su po-
pratila i njegova djela u cilju da oču-
va čovječanstvu mir. Da bi barem sa-
da njegove riječi našle odaziva! Mo-
limo za mir!
U tom grmu zec leži
Dubrovnik“ nam je u svom broju
39 upravio upit, da li nam je poznat
ujedan slučaj ovih dama jednog pro-
fesora — njenog sumišljenika — kod
mjesne gimnazije, zbog kojeg je do-
šao u sukob sa roditeljima jednog
gjaka ?“ Mi smo se za taj slučaj in-
teresirali i u stanju smo da utvrdimo
slijedeće :
1) Nije bilo nikakova sukoba izme-
gju dotičnog profesora i roditelja, ne-
go običan lojalni razgovor u kojemu
je profesor taktično i logično objasnio
odnosnim raditeljima kako je čudan
bio postupak dotičnog gjaka ;
2) Ovom se je prigodom moglo u-
stanoviti, što izvjesni ,nacijonalni lju-
di“ podrazumijevaju kad kažu, da su
jugoslaveni. Utvrgjeno je naime, da je
tim ljudima izraz ,jugoslaven“ sino-
nim za izraz ,Srbin“, kako je doka-
zao slučaj, o kojem ,Dubrovnik“ go-
vori, kao i drugi slučajevi koji su se
istom prigodom desili.
Eto: U tom grmu leži zec, gospo-
do oko ,Dubrovnika“, Ako želite, mo-
žemo biti još konkretniji,
30 e0oma cacancije
prspijeli lijeni
novi — modeli
kod
Raše & Comp
Dudnovnik, &onavoska 28 [30
CIJENA Din. 1.50
Ž O
ŠIVAĆU
MAŠINU
ŠIJE NAPRIJED I NATRAG, ŠTOPA, VEZE,
PIKIRA, ŠIVA RUPICE, PRIŠIVA DUGMAD it.c.
Međunarodni položaj
Evropski rat, koji je započeo po-
vodom spora izmegju Njemačke i Polj-
ske još nije završen premda je Poljska
nestala osvajanjem od strane Njemačke
sa zapada i Rusije sa istoka. Francu-
ska i Eagleska odlučile sv i ope:cvano
naglasile, da razlozi za daljrie vogjenje
rata još uvijek postoje te neće nikako
da usvoje njemačku tezu, prema kojoj
je nestankom Poljske prestao pravi raz-
log za nastavak rata, Njemačka je u
megjuvremenu otkad je počeo rat sklo-
pila pakt sa Sovjetskom Rusijom, na
osnovu kojega ove dvije velesile od-
riču pravo miješanja u riješavanje pro-
blema Istočne Evrope zapadnim vele-
silama Engleskoj i Francuskoj. Za
Njemačku i Rusiju versaljski je ugovor
već likvidiran i pokopan i sada vele,
da je nastupio čas, kad se mora iz te-
melja izmijeniti lice Evrope koje je
stvorio spomenuti versaljski pakt. Fran-
cuska i Eogleska o tome neće ni da
čuju. Megjutim je jasno, da je obrana
versaljskog ugovora mnogo teža za
Eaglesku i Francusku nakon što su
likvidirane najprije Austrija, zatim Če-
ska, a u najnovije doba i Poljska dr-
žava. Na kome je prava krivica, da su
ovako jako oslabljeni temelji mirovnih
ugovora teško je odrediti. Činjenice,
koje se ne mogu poreći dokazuju, da
politika revizijonizma iz dana u dan
dobiva nove šanse i sve se više učvr-
šćuje. Najnoviji dogogjaji na Baltičkom
moru dokazuju, da je Rusija, oslanja-
jući se na sporazum sa Njemačkom
stupila u jeduu tako zamašnu političku
akciju, da se već danas može reći, da
su sjevero- baltičke države progutane od
Rusije i samo je pitanje dana, kad će
se stvarno moći vidjeti kako je So-
vjetska Rusija faktični gospodar na o-
balama Baltičkog mora.
S druge strane Sovjetska je Rusija
zagazila dobro i u centralnu Evropu
te je zauzela zapravo najosjetljivije po-
zicije u sektoru koji je od presudne
važnosti u odnosu sa jugoistočnom
Evropom i Dardanelima.
. Ako se napravi 'pravi bilans jasno
je, da je dosadašnje vogjenje rata dalo
najviše uspjeha Sovjetskoj Rusiji, koja
uostalom još uvijek zadržaje stav neu-
tralnosti, barem službene. | Njemačka
je imala izvjesne koristi, ali one su
daleko manje od onoga, što je vogja
Reicha predvigjao. U svojoj politici
ekspanzije prema Istoku Hitler je na-
išao ma tvrdi orah Sovjetske Rusije,
koja mu je u odregjivanju granica pre-
pustila industrijska područja u zapadnoj
Poljskoj, ali što je mnogo važnije, ona
je sebi uzela petrolejska vrela kao i
granice sa Magjarskom i Rumunjskom.
Ove granice za Njemačku su vanredno
veliki gubitak, jer je Rusija na taj na-
čin zatvorila vrata i onemogućila Nje-
mačkoj put prema Rumunjskoj i Ca-
rigradu.
U ovakovoj situaciji Hitleru nije c-
stalo drugo, nego ponuditi mir zapad-
nim demokracijama dakako u formi
kako je on to zamislio sigurno u spo-
razumu sa Sovjetskom Rusijom. Samo
je pitanje, da li Hitler vidi, da je Ra-
sija izvukla najdeblji kraj bez ikakvih
žrtava, a da _je Njemačka eventualne
dobitke morala skupo platiti ljudskim
i materijalnim žrtvama.
Pojava Sovjetske Rusije sigurno
ugrožava položaj Njemačke barem u
toliko, što joj je zakrčen put prema
Istoku. Na zapadu Maginotova linija
na kopnu i blokada na moru zatvaraju
Treći Reich tako, da je ekspanzija u
bilo kojem pravcu uz ovakovo stanje
stvari nemoguća. Što će sada Njemačka?
Sudeći po svemu njezin je položaj bez-
izlazan, ako ne postoje drugi mo-
menti, koji bi joj mogli služiti kao
ventil za nove uspjehe,
Taj novi ventil mogla bi joj pružiti
Sovjetska Rusija, ako ova misli ozbili-
no da ugrozi Englesku preko Afgani-
stana i Iraka u Indiji, Ali onda to znači,
da se sadašnji evropski sukob mora
prenijeti izvan granica zaraćenog kon-
tinenta. Ako to stoji, kao i ako stoji,
da bi Japan mogao biti na strani Ru-
sije i Njemačke, onda je pitanje, koji
će stav zauzeti Engleska prema svemu
tome i neće li, u pretpostavci gornjega,
morati da povede računa o mirovnom
predlogu Hitlera.
Sve dosadašnje službene izjave od
strane Eagleske i Francuske najodlu-
Nastavak na 2 strani