YAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodn vi jesi GOD. XXI — Br. 42 Poruka Dr-a Prije nekoliko dana pretsjednik dr. Maček razaslao je svim hrvatskim na- rodnim zastupnicima i predsjednicima kotarskih organizacija povjerljivi cirku- lar, u želji da objašnjavanjem aktuel- nog političkog položaja presječe razne glasine, koje nesavjesni ljudi šire me- gju narod. Da je ova poruka došla u pravi čas, dokazuje reakcija protivnika narodnog sporazuma, koji letcima na- stavljaju svoju kampanju. Da bi i šira javnost bila upućena u pravo stanje stvari, objavljuje se poruka, koja u ci- jelosti glasi : DRAGA BRAĆO! U vezi sa najnovijim dogagjajima, dužnost mi je obavijestiti Vas o sli- jedećem : Sve ovo vrijeme nakon posljednje sjednice Hrvatskog narodnog zastup- stva, glavna mi je briga s jedne strane prenos vlasti s beogradske strane na banovinu Hrvatsku, a s druge strane izgradnja slobodne Hrvatske na nače- lima maših velikih učitelja Stjepana i Antuna Radića, Radi toga ja dijelim svoje vrijeme s jedne strane na rad u Beogradu, a s druge strane na rad u Zagrebu, i obično boravim jednu po- lovicu tjedna u Beogradu, a drugu u Zagrebu. Posao oko prenosa vlasti odvija se na moje potpuno zadovoljstvo. Postoji dobro razumijevanje izmegju glavnih političkih faktora u Beogradu i mene, te nigdje ne nailazim na nepremostive zapreke u sprovedbi politike sporazu- ma. Uredba o prenosu vlasti izragjuje se pod mojom kontrolom, s najvećim pospješenjem, a dovršene još nisu za sva područja narodnog života samo zato, što ih treba izragjivati oprezno, da ne bi zbog brzine rada iz njih izo- stala koja važna oblast. I posao na izgradnji slobodne Hr- vatske odvija se redovito. Rad je to ogroman, jer nema ni najmanje gra- nice hrvatskog narodnog života, koje režimi nisu oštetili, ali se odvija do- bro. On se može potpunoma obaviti samo suradnjom Hrvatskog narodnog zastupstva. Radi toga meni su jedna od glavnih briga izbori za Hrvatski Sabor, bez čije se suradnje ne da ni zamisliti preporod ni novi bolji život domovine nam Hrvatske, U tu svrhu izragjuje se po mojim uputama i bit će skoro dovršen izborni zakon. Uz to se radi na preuregjenju uprave, reor- ganizaciji školstva, te se posebna bri- ga posvećuje preporodu narodnog go- spodarstva. Ne samo da sam zadovoljan drža- njem ministra predsjednika Dragiše Cvetkovića i ostalih članova vlade u pitanju prenosa vlasti na banovinu Hr- vatsku, nego mailazim kod njih na dobro razumijevanje i u obavljanju poslova koji su zajednički cijeloj dr- žavnoj zajednici. Tu je u prvom redu vanjska politika. Glede njezinog vo- gjenja postoji suglasnost izmegju me- ne i glavnih političkih faktora u Beo- gradu i oni su baš kao i mi za neu- tralnost i neuplitanje u sadanji Evrop- ski rat. Vanjsku politiku vodimo u tom duhu, pa tvrdo vjerujem da će nam, uz pomoć Božju, uspjeti sačuvati i hr- vatski i srpski seljački marod od rat- DUBROVNIK, 18 listopada 1939 VI M : i nih strahota, Radi toga potreban nam je oprez, disciplina i suzdržljivost i onda kad nam se čini krivica i ne- pravda. Nakon 20 godina teške borbe došli smo do toga, da možemo u dje- lo sprovesti svoj program, poboljšati svoju sadašnjost i osigurati bolju bu- dućnost sebi i svojoj djeci. Niko nas u tome ne može spriječiti nego li to, kad bi megju nama nestalo dosadašnje discipline i sloge, kad bi smo nasje- dali lažima i podvalama protivničkim i pomogli im da mogu s pravom tvrditi da u Hrvatskoj vlada nered i anarhija, da neko izvan mas treba kod nas u- voditi red ili nas čak oslobagjati. Danas je naša sudbina u našim ru- kama, to mora znati svatko od nas, Za to nam je više nego ikada potreb- na disciplina i sloga. Pozivam zato sve narodne zastupnike i sve predsjed- nike kotarskih organizacija, da odmah sazovu slijedeću nedjelju sjednice ko- tarskih organizacija i na njima na to upozore prisutne izaslanike. Ujedno neka ih pozovu da svaki od njih na- kon povratka kući održi sastanak mje- sne organizacije i na njemu o gornjem uputi cijeli hrvatski narod. Zapovjed- nicima pak i podzapovjednicima hr- vatske seljačke i gragjanske zaštite na- lažem da najbudnije pripaze, naročito u gradovima i okolici, ma sve one koji hoće rovariti i unositi zabunu u narod. Sa hrvatskim seljačkim pozdravom Dr Vlatko Maček Oko izgradnje luke Ploče »Jugoslavenska Pošta“ od nedjelje. 15 o. mj. objavila je jedan članak, u kojemu se zagovara opravdanost iz- gradnje luke Ploče i nastoji pobijati osnovanost pretstavke, koju su dubro- vački privredni krugovi uputili madlež- nim faktorima u cilju, da se sistira daljnje izgragjivanje luke Ploče. Kao list, kojemu je svrha da zastupa i brani interese grada Dubrovnika smatramo potrebnim, da rečemo koju u ovom pitanju. Naše misli ili bolje opaske su ove: 1) Sa stanovišta opće narodne, dr- žavne ekonomije izgradnja nove luke na Jadranu pretstavlja jednu ekonom- sku avanturu, u koju se nikako ne smijemo upuštati niti u redovitim, a kamo li u iznimnim i teškim prilika- ma, koje su nastale svuda u Evropi pa tako i kod nas. Da se izgradi luka Ploče treba u taj malarični, močvarni i zapušteni kraj uložiti me samo de- setke, nego stotine milijona dinara. Tu bi se investiciju moralo izvršiti, kad ne bi na Jadranu bilo nijedne druge luke. Ali svima je poznato, da na o- bali Jadranskog mora postoje luke Sušak, Šibenik, Split, Metković i Du- brovnik. 2) Prema statističkim podacima zad- njih 5 godina naš se cjelokupni uvoz i izvoz kreće normalno ispod 2,000.000 tona godišnje, a sama bi dubrovačka luka, kad bi se izgradila do kraja mo- gla da prometne 3 milijona tona godišnje. Prema tome otpada argume- nat ,Jugoslavenske Pošte“, po kojemu CIJENA Din. 1,50 Imaju lijepi izgled a divan zvuk; izrađuju se na bate- riju i na struje; prodaju se na 6, 12,17 mjeseci otplate APARATI Paše & Comp = Dubrovnik, &4onavoska. 28 130 se ističe kapacitet luke Ploče — kad se izgradi — u kvadratnim metrima za slagališta. Iz ovoga slijedi, da je apsolutno suvišno graditi novu luku kod toliko već postojećih, koje su i te kako sposobne, da podnesu mnogo veći uvoz i izvoz nego ga ima naša država preko morskih luka. 3) ,Jugoslavenska Pošta“ ističe pred- nost i korist luke Ploče obzirom na kraću željezničku prugu od zalegja Bosne. Taj je argumenat bez osnove, jer same kamate kapitala, koji bi se imao u nju uložiti nadilazi korist, koju pretstavlja ovaj komad željezničke pru- ge, koju bi se imalo iskoristiti, 4) I nakon što bi se uložio silni kapital u izgragjivanju ove nove luke, ona još ne bi mogla služiti svojoj svrsi bez daljnih trajnih troškova a io zbog toga što je ulazak u luku uzak i morao bi stalno da stoji bager, koji bi morao da čisti ušće, da bi mogli u luku ulaziti brodovi veće nosivosti. 9) Za uspjeh i prosperitet jedne lu- ke nije dovoljno da je ona sagragjena, nego mora imati i druge mnogo važ- nije uslove, bez kojih se privredna trgovačka aktivnost ne može razviti, Dubrovnik od davnina ima svoju trgo- vačku tradiciju, što najbolje potvrgjuje povijest Dubrovačke republike. Ta je tradicija ostala i danas, pak se preko toga ne smije proći. 6) Iz svega ovoga proizlazi, da tre- ba u najmanju ruku dobro ponovno proučiti problem izgragjivanja luke Ploče. To što ,Jugosl. Pošta“ veli, da je već utrošeno 30 milijona Dinara ne može biti dokaz, da se mora utrošiti i ostale stotine milijona kad je sigurno, da bi taj ogromni kapital narodnog novca bio uzalud bačen. 7) Načela zdrave ekonomije, narod- ne i državne traže, da se postojeće luke poprave i urede, što se nije či- nilo iz političkih razloga svih ovih 20 godina otkada država opstoji, pak će- mo imati mogućnosti da uvozimo i izvozimo sve što je potrebno i što traže privredni interesi države, Skrajnje bi bilo nepametno utrošiti ogromne svote izgradnjom nove luke, za to, da se onemogući rad već postojećih luka na Jadranu. Očekujemo, da će madležni faktori voditi računa o opće narodnim intere- sima Dubrovnika, koji bi izgradnjom luke Ploče dobio smrtni udarac u eko- nomskom pogledu. Kupuite Narodnu Svijest“ Okružni ured se ne ukida Povodom vijesti, koje se raznose u vezi sa ukidanjem OUZOR-A dao nam je povjerenik g. I. Kolić ovu izjavu: Jedno od načela na kojima počiva Zakon o osiguranju radnika jest na- čelo samouprave. Time je zamišljeno da osiguranjem imaju upravljati rad- nici i poslodavci, Komesarijat u sa- moupravi predstavlja, dakle, jedno ne- redovito stanje, Ali da se stvari pot- puno objasne, potrebno je naglasiti da su sva dosadašnja ravnateljstva, imala sve bitne oznake komesarijata, različita od današnjeg samo po broju lica. Potrebe osiguranika mogu najuspje- šnije iznositi i njihove interese zastu- pati samo oni, koji bi bili izabrani slobodnom voljom osiguranog članstva. Zbog toga treba željeti da u redovitim, sregjenim prilikama dogju do riječi u ustanovama socijalnog osiguranja in- teresenti, radi kojih osiguranje i postoji. U gradu se mnogo govori o sma- njivanju teritorija dubrovačkog Okruž- nog ureda. Neinformirani nasjedaju čak i verzijama da će Okružni ured u Du- brovniku biti ukinut. Smanjivanje teritorija nastalo je od- cijepljenjem kotareva bivše Crne Gore, Boke Kotorske i još mekih hercego- vačkih kotara. Akcija da se ovaj teri- torij zadrži u sklopu dubrovačkog O- kružnog ureda ne može urodit uspje- hom, jer se spomenuti krajevi ne na- laze u granicama Banovine Hrvatske. Ali zato nije rečeno da se unutar teri- torija Banovine Hrvatske neće vršiti korektura u razgraničenjima Okružnog u:eda, čime bi se po broju članstva dobio tip približno jednakih ureda izu- zev u prvom redu Zagreba i Osijeka. Naravno je da će se voditi računa o gravitaciji pojedinih krajeva privred- nim centrima. Okr. ured u Dubrovniku gubi prama statističkim podatcima pr- vog polugodišta 9523 člana što znači da će zadržati 15.466 člana. Nema razloga vjerovati verzijama o ukidanju ureda, niti se na to uopće pomišlja. Naprotiv ima mnogo razloga, koji u- pućuju na to, da bi se izvjesnim ko- rekturama u razgraničenju teritorija, članstvo još moglo povećati, U ostalom praksa socijalnog osigu- ranja pokazala je, da je bilo i da još i danas ima ureda, koji su provodili osiguranje sa članstvom manjim od o- vog. Sve dakle verzije o ukidanju ureda, u koliko se ne proturavaju izvjesnom tendencijom, posljedica su neinformi- ranosti.