= SE i Br. 3. GRADSKE VIJESTI. Festanjuli za svečanost sv. Vlaha ove godine izabrani su kap. Nikša Šapro i Dr. Ivo Bianki a ne M. Jakšić, kako smo pogrešno bili informirani za prošli broj. Što molimo da se ispravi, Za svečanost sv. Vlaha već se je grad počeo kitit, te se opaža užurbanost naših festanjula, koji su već izdali svečani proglas na Dubrovčane. — Iz Beo- grada dolazi posebni voz sa izletnicima, a mjesni Putnik“ zauzeo se je da bi ministarstvo udijelilo po- vlastice vožnje za boravak od 5 dana, kako je uživaju oni, koji borave na primorju 10 dana. — U Sarajevu za svečanost sv. Vlaha izabrani su prošlih dana od dubrovačke kolonije za kneza g. Lujo Gromović, ban- ski savjetnik u p. a za festanjule gg. Tomo Held i Ivo Maslač. Blagdan sv. Vlaha proslavit će se u Sara- jevu na svečan način, Sv, Misa bit će u crkvi sv. Vinka u 9 s.j. sa grličanjem. Iza Mise je tratamenat, a na veče je zajednička večera. — List ,Dubrovačke Bisku- pije“ od 31. XII. pr. g. donosi ovo : U vezi sa odlukom Biskupskog Ordinarijata dostavljenom svim mp. Žup- nim Uredima 13 januara 1931 br. 128/31 glede promica- nja kulta sv. Vlaha i unapregjivanja proslave blagdana nebeskog zaštitnika Grada i Biskupije, pozivlju se mp. dušobrižnici, da pozovu vjernike na sv. sakramente tog blagdana te ih potaknu na pohod svečeva hrama u Dubrovniku i na sudjelovanje u procesiji za svojim barjakom po mogućnosti u narodnoj nošnji, a sve po lijepom tradicijonalnom običaju. Nek svečanost sv. Vlaha bude naša dika. Slika Dubrovnika na pošt. markama. Glavna direkcija pošta doskora izdat će novu seriju maraka za vazdušni saobraćaj. Za nacrt ove serije bio je svo- jevremeno raspisan natječaj, te je odbor primio veći broj nacrta, a nagradu od 6000 dinara podijelio je macrtu sa slikom koja prestavlja grad Dubrovnik. Bugarski učenjak u našem gradu. Jučer je otputovao Dr. Ivan Sakasoff, docent za ekonomsku historiju balkanskih naroda u Sofiji, nakon što je ne- koliko dana neumorno radio u državnom Arhivu. Ovo je peta godina, da Dr. Sakasoff pohagja naš Arhiv. Plod su njegova rada u našem Arhivu djela: ,Bulgar. Wirtschaftsgeschichte, Berlin 1929.“ ; ,Dubrovnik i bu- , »garske-zemlje-u XVI.-i XVII. v.“--i-30 raznih mono- i i \ : grafija. Učenjaku bratskog nam bugarskog naroda že- limo sve to ljepši uspjeh" u njegovom radu i želimo, da se opet povrati u naš grad, da nastavi svoj znan- stveni rad. Neki naši školski udžbenici. Primamo iz rodi- diteljskih krugova: G. Dr. Vasilj Popović, profesor univerziteta, izdao je u saradnji T, Antića, upravitelja gragjanske škole u Beogradu, ,,Povijest novoga vijeka“ za Ill. razred gragjanskih škola, iz koje uče i naša djeca. Toj bi se školskoj knjizi imalo štošta da zamjeri; ali iznosimo samo ovo: Gdje je govor o slobodnim zidarima ili framasonima, prikazana je ta potajna družba u najboljem svijetlu, kao ustanova za bratsku ljubavi vjersku trpeljivost, dok je svakomu odraslomu intelek- tualcu poznato, da ona ide za uništenjem najprije kršćanskih, a onda postepeno i drugih pozitivnih reli- gija. Je li to ,bratska ljubav i vjerska trpeljivost“ ? Niko se pametan neće protiviti da se u povjesničkoj knjizi govori o framasonima; ali će svaki pripadnik pozitivne religije, a pogotovo katolik i pravoslavac, osuditi način kako su oni tu prikazani. Zašto se nije istaklo barem to, da su framasoni proglasili svojim geslom bratsku ljubav i vjersku trpeljivost, ali da im je katolička crkva u više navrata predbacila nedosljed- most i njihovu sektu osudila ? Tu istinu priznavaju čak i sami framasoni, a za katolike i uopće za kršćane ona ima kapitalnu vrijednost! — Već se je nekoliko školskih knjiga ograničene didaktične vrijednosti uvuklo u naše škole; a ova osim toga još i u odgojnom smislu može samo da škodi. — Nekoliko roditelja. Pomoć osakaćenim radnicima. Ministarstvo socijalne politike i narodnog zdravlja odobrilo je iznos od 150 hiljada dinara za izdavanje jednokratnih pri- pomoći osakaćenim radnicima-i porodicama poginulih radnika; "koji su: bili -uposleni-na javnim. radnjama. (za- kon o hitnom izvogjenju.javnih radnja od 21. siječnja 1929), Na tu pripomoć imadu pravo oni osakaćeni radnici, odnosno porodice poginulih radnika, koji su "bili izuzeti od obveze osiguranja kod Središnjeg ureda za osiguranje radnika. Osakaćeni radnici moraju do- kazati da im je uslijed pretrpljene nesreće smanjena radna sposobnost barem za 20 posto. Podjelu pripo- ' moći izvršit će Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu... io6 03491 d Gosp. Dušan Bašić neće primati posjete o SAI slavi, PORA SADNJA . »NARODNA SVIJEST: 40 godišnjica smrti Dum Antuna Paše Kazali. Dana 15. I. 1894 umro je na Boninovu, kao nadar- benik sv. Gjurgja, ovaj veliki dubrovački pjesnik, te bio pokopan dana 17. I. u malom groblju uz Crkvu od Tri Crkve. U jednom od narednih brojeva osvrnu- ćemo se na spominjanje ovog dubrovačkog pjesnika, a megjutim mu želimo lako počivanje. Crkvene vijesti. Proslava'Blaženog Josipa Pig- natelli D. I. u našem gradu. U Četvrtak 18 ov. mj. počimlje u crkvi Sv. Ignacija, trodnevnica u slavu BI. Josipa Pignatellia Družbe Isusove. Svaku večer u 5 s, bit će sv. Krunica, propovijed i blagoslov sa Presv. Sakramentom, Prvi dan (18. I.) propovijeda mp. O. Talija; 19 vič. Don Luka Antunović, župnik Čilipa; 20 o. m. Preč. Dn Niko Fantela. U Nedjelju 21 o. m. prva sv, Misa bit će u 5'/, s. Kod sv. Pričesti dijelit će se spomen medalja Blaženika. U 8 s. bit će Ponti- fikalna sv. Misa. U 5 s. v. iza sv. Krunice, bit će pro- povijed, koju drži Preč. Don Gjuro Krečak, a onda blagoslov sa Pontifikalnom asistencijom. BI. Josip Pignatelli rodio se od kneževske obitelji u Saragozi (Španjolska) g. 1737. Stupio je u Družbu Isusovu g. 1753. Malo iza toga što je bio zaređen za svećenika bi potjeran iz Španjolske sa svojom redovničkom braćom; iza raznih pretrpljenih muka udomi se u Italiji, najprije u Zerari a onda u Bolonji, gdje u učenju, molitvi i svakojakom karita- tivnom radu, proživio kao svjetovni svećenik sve godine uki- nuća Družbe Isusove. Bio primljen u broj sinova Sv. Ignacija u Rusiji, gdje nije bila ukinuta Družba. Zauzeo se u Colornu i u Napulju da pripravi potpuno uspostavljenje Družbe Isusove, što mu sretno uspjelo, prama odredbi Sv. Oca Pape Pija VII. Zadnje godine svoga života proveo je u samoći i siromaštvu male bolnice sv. Pantaleona de' Monti u Rimu. Odanle njegova duša poleti u nebo 15 Studenog 1811. Ostanci njegovi štuju se u crkvi del Gesi u Rimu. Sv. Otac Papa Pijo XI. uvrstio ga u broj Blaženika 21 Svibnja 1933. O. Josip Pignatelli spaja staru Družbu sa novom Družbom. U nju je uveo pravi Duh stare Družbe i zato mu je Isusovački Red jako zahvalan. Od Dubrov. liječn. udruženja primamo: Umo- ljavaju se svi prijatelji članova ,Duliud“-a, koji su primili društvenu spomenicu ,Dubrov. liječnika“ sa poštan. čekom, a nijesu je podmirili, da izvole uplatiti minimalni iznos izravno Udruženju u Dubrovniku ili priloženim poštan. čekom brošuri. Već upućenje Spo- menice uz pomenutu neznatnu cijenu, a bez ikakve koristi za ,Duliud“, odava a priori povišenu pažnju prama društvenim prijateljima, kojim je upravljena, ali istodobno — -razumije-se —-i potrebu; da:se podmire dandanas zaista skupi štamparski troškovi. Gospodi Kastelanima Lovrijenca, upućujem ova dva retka molbom na uvaženje. Budući je zadnje ne- vrijeme na moru nanijelo silesiju žala i ostalog ka- menja na podnožju novog puta, trebalo bi naredit da se već jednom otvore ili sasvim skinu ona vrata koja vode na stari put za Lovrijenac. Takogjer bi trebalo očistit i učiniti pristupačnim onaj prolaz koli domaćim toli stranim posjetiocima Lovrijenca koji će u velikom broju ovoga puta doći na svečanost sv. Vlaha. Mnogi se tuže zašto se onemogućuje onaj prolaz koji je zgo- dan i udešen za pristup na Lovrijenac i za stariju čeljad a i za one kojim je uspon radi raznih tjelesnih manjkavosti oteščan. Molim gg. Kastelane da bi ovo blagohotno uvažili. — Gragjanin. »Boškovićeva pozornica“. U subotu i nedjelju 20. i 21. ov. mj. bit će u društvu ,Bošković“ dvije predstave, koje će odigrati djevojčice i: to: ,Proza i poezija“, drama u 3 čina i ,Znatiželjna Anica“, igra u 1 činu. U subotu je predstava za djecu i počimlje u 6 sati, a u nedjelju je za odrasle a početak je u 7 s. uveče. Ulaznica: dobrovoljni doprinosi. (Zadnje Nedjelje ove su predstave odgogjene zbog neprevigjenih zapreka). Knjige Matice Hrvatske. Došle su knjige Matice Hrvatske, pak se mole utemeljitelji sa plaćenom svotom od 1000 dinara, da donesu Din. 10550, ostali uteme- ljitelji Din. 145:50, a prinosnici Din. 175:50. Knjige ,Narodne Starine“. Izašao je br. 27 Na- rodne Starine. Mole se pretplatnici da dogju uzeti i donesu Din. 32. — Obustavili smo list okorjelim dužnicima, koji su se oglušili na sve naše opomene i prijetnje, kao i onima, kojima je išao više vremena besplatno, a da se nikako nijesu ničim javili. Umrli-u Gradu i Gružu kroz decembar : Tu- rović Ivo.pk, Mata 79 god., Jozefina ud. Janković 50, Lešina Marko 9, Ivo Bošković 60, Marija ud. Hložoh rogi. Gotsky 70, Milena ud. Pežuhić 67, Antun Bra- canović 74, Angje Bašić 78, Mirčeta Frane pk. Šime 80, Mato Knego 59, Kvezić Jozo 40, llavičeh Frano 27. — Rogjeno, 14 muških i 7 ženskih. Besplatno. dajemo naš list svakome za cijelu godinu ko nam nagje pet novih pretplatnika, koji će odmah uplatiti pretplatu za cijelu podinu 1934. Kod glavobolje, nesvjestice, zujanja u ušima, rdjavog spavanja, rdjave volje razdraženosti, upotrebite od starine poznatu FRANZ - JOSEFOVU gorku vodu. Sira Bondin Teatar. Splitsko Gradsko Kazalište na svom gostovanju u našem gradu od prošlog petka do utorka izvelo je lijepim uspjehom Tijardovićeve operete : Mala Floramy, Pierot Ilo i Akvarel te Verdijevu operu Rigoletto uz veliki interes publike, koja je uvijek ispunila kazalište, a za Malu Floramy nadasve. Opereta je uopće umjetnost nižeg stepena, ali g. Ivo Tijardović (libretista i kompozitor) podigao je svoje operete nad običnom razinom i udahnuo im jednu jaču etičku ideju. Tijar- dovićeve operete ne prikazuju pikanterije ni trivijalnosti, a upotrebljuje zgodnu satiru prama onoj: ridendo cor- rigere mores (smijući se popravljati nećudorednosti). Kad bi i neki baleti uopće bili sfegjeniji njegove bi lijepe operete još više dobile. — Tijardovićeva mu- zika je pretežno lirična, u kojoj prevlagjuje melodija, a time je i širim krugovima pristupačna. On je sva- kako značajni plus na polju našeg nacijonalnog umjet- ničkog stvaranja. Sadašnja grupa Splitskog Gradskog Kazališta posjeduje dobrih sila. Bariton Nonweiller može da pjeva i igra i jače partije, kako je to pokazao s uspje- hom u Rigolettu. Tenor Markovina ima bistar lirički timbar i u ovim svojim ulogama zadovoljava. Prol. Batis- tić takogjer je vrlo dobra sila. Sopran g.gje Marčinko ima lijepih prednosti glasa i igre. G.gja Krelja posje- duje prenježan sopran zgodan tek za umjerenu pratnju orhestra. Dobra je subreta i g.gja Škarić, Prednost je ovih solista, da imaju dosta jasnu vokalizaciju. G. Ko- vačić je izvrstan bufo (ali mu fali glasa za dobrog kneza Monterone !); zgodni su i komičari Bojanić i Midžor. Muški zbor je prilično jak, ali treba da se nešto ugladi; dočim ženski ne nastupa uvijek tačno intoniran (nastup u Pierrot Ilu !) inače dobar. — Or- hestar Dubrovačkog kurorkestra u ovoj kombinaciji, a pripravljen od vrlog koncertnog majstora Dra J. Šlausa, dao je u dovoljnoj mjeri ono potrebito ; ako se je opa- zila koja nedotjeranost, osobito u puhačkim instrumen- tima, treba je opravdati manjkavošću vremena da vri- jedni dirigenti Tijardović i Arambašin svuda potpuno sliju orhestar i zborove. — Scenerija i kostumerija su bogate, ukusne i dotjerane finim shvaćanjem Pompeja Tijardovića. — Dakle sve skupa: Splitsko Gradsko Kazalište je dobra raprezentativna grupa, koja može da aspirira i na više, .kako je pokazala uspjelom iz- vedbom opere Rigoletta. U znak priznanja g. Tijardović je primio par vijenaca, i od hrvt. pjev. društ. ,Gun- dulić“ dva lijepa dara u srebru i zlatu, a g.gja Mar- činko kitu cvijeća. Čestitamo stoga vodstvu i čitavom ansamblu ! »Dundo Maroje“ na pozornici. Na svojoj uobi- čajenoj godišnjoj zabavi, koja je i ove godine sastav- ljena od vrlo biranog muzičkog programa, prikazivat će u subotu 20 o. mj. u oficirskom domu ovogodišnji maturanti gimnazije klasičnu komediju od Marina Dr- žića ,Dundo Maroje“ koja je prvi put prikazivana u vijećnici od kompanije ,,Pomet družina“ g. 1550,a za ovu prigodu priregjena je u jedan čin. Zadušnice za blagpk. Mata Knego držaćese sutra četvrtak 18 o. mj. u 8 s. u crkvi O.O. Dominikanaca. Motor - lagja ,Vulcanla“ društva Cosulich ma putu iz Trsta za New-York stigla je u Gruž u Četvrtak 11. o mj. sa preko 100 putnika. U Gružu je ukrcala nekoliko putnika i razne robe za Ameriku. Nevolje naših pomorskih kapetana. , Jugoslav. Pomorac“ u br. 1. o. g. donosi jedan očajni vapaj naših nezaposlenih pom. kapetana, u kojima se opi- suje njihovo dezolatno ekonomsko stanje i traži se od nadležnih, da, kad već nemaju zaposlenja na parobro- dima, bude im doznačena u našim lukama služba t. zv. ,talymana“, t. j. nadzirača kod ukrcavanja i iskr- cavanja. Ovu službu sada obavljaju privatni činovnici, zidari, stolari i pensioneri, a koja je poglavito po- morsko-brodarska služba, koju bi imali obavljati isklju- čivo pomorski časnici, Bilo bi zaista pravično da se jednom pomogne i tim našim zaslužnim ljudima, i tako ih se spasi od materijalne propasti. MILODARI.* U fond dobrotvornog odbora ,Mi- losrgje“ udijeliše gg. Marija i Miho Kisić iz Dubrovnika Din. 50., u počast uspomene blagopok. Mata Knego pošt. činov. u m. — U fond ,Crkvenog Pjevačkog Zbora“ udijelio je prigodom Božićnih blagdana Preuzv. gosp. Dr..Josip Marija Carević Din. 200. — Udijeliše ,Dječjem Zakloništu“ u počast uspo- mene glagpk. Mata Knego, ugl. obit. Knego, Svilović i Tabor Din. 150; za ,Božićno Drvce“ Šutić, Kaldor & Co 100. — Ugl. obitelj g. Luka Flori položila je u fond »Anice Bošković“ (a ne društva ,,Bošković“ kako je pogrešno bilo javljeno) Din. 30, u počast uspomene blagopok. Antuna Bracanović. — Da počaste uspomenu blagopok. O. Iva Cara Uprava i osoblje. Banov. Bolnice udijeliše za ,Kruh sv. Aatuna“ u Maloj Braći 200 Din. - Š — Za popravak crkve sv. Andrije udijelila je Jele Martinac Din. 40, u počast pok. Vice ud. Polz pre- minule u Trebinju.