I i i \ | i i k W i A POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 6. DUBROVNIK 7. Veljače 1934. s 339. 4% Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVI. Narodna Svijest liljena Je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Mubrovačke Hrvatske Tiskare. Proslava Sv. Vlaha. Tradicionalna svečanost sv. Vlaha obavljena je i ove godine u našem gradu tačno po programu uz brojno učešće naroda. I ove godine nadošlo je dosta svijeta ne samo sa dubrovačkog teritorija Župe i Ko- navala, Rijeke, Orašca, Trstena, Slanoga, te Stona i stonjskog Primorja, pak s otoka Koločepa, Lopuda i Šipana već iz Splita, Korčule, Pelješca, pak iz Sara- jeva, Mostara i raznih mjesta kršne Hercegovine. Sve- čanost je uzveličao svojom prisutnošću vrhbosanski metropolita, sarajevski nadbiskup Nj. Preuzv. Dr. Ivan Ev. Šarić sa lijepom pratnjom svojih svećenika. Tu je bio preč. Msgr. Mato Bekavac, župnik Sarajeva. Kako je ove godine bila i 500-godišnjica, da je ovoj sve- čanosti prisustvovao i gospodar Huma, hercegovački vojvoda Sandalj Hranić, to je došlo više svećenika iz Hercegovine sa lijepim brojem naroda. Šteta što im vrijeme nije dopustilo, da pod barjakom korporativno ugju u grad sv. Vlaha. Mostarski biskup preuzv. Mrgr. fra Alojzije Mišić bio je već došao u naš grad, ali se odazvao molbi Kotorana, da obavi svečanu pontifi- kalnu službu na dan sv. Tripuna u Kotoru. Da se nije sama dva dana pred svečanost ono krasno vrijeme pokvarilo, bilo bi došlo i stranog i domaćeg naroda još više. Uza sve to nadošlo je 47 barjaka i obavila se je svečana procesija sa-sv. Moćima. Uz načelnika g. M. Mičića pratio je sv. Moći ban. mačlenik a lz8 Luger u zastupstvu bana zetske banovine tie sreski inspektor gospodin Dušan Drašković. — Kroz tri dana trodnevija držao je pohvalno slovo mp. O. Dane Zec, franjevac, onako kako znade i umije ta simpa- tična pojava, prava pjesnička iranjevačka duša. — Bi- rani program crkvenog pjevanja izveo je u katedrali preko svečane večernje i pontilikala naš crkveni pje- vački zbor na opće udivljenje. Održana je i veoma animirana igra tombola, kojoj je prisustvovala masa | naroda. U Nedjelju 4. ov. mj. sutridan po svečanosti osvanuo krasni, uprav proljetni dan. Na Goricu sv. Vlaha uputilo se mnoštvo svjjeta kao rijetko koje godine. Sarajevski Nadbiskup o proslavi. Vrhbosanski Metropolita, preuzv. Dr. Ivan Ev. Šarić, izrazio se je našem saradniku o ovogodišnjoj proslavi sv. Vlaha ovako : Neobično sam radostan, što sam mogao prisus- tvovati ovoj divnoj proslavi. Zahvalan sam od srca preuzv. dubrovačkom biskupu, dr. Josipu M. Careviću na ljubaznom pozivu. Rado sam se odazvao, jer do sada nikada nijesam bio u Dubrovniku o sv. Vlahu. | Mogu Vam kazati, nastavio je preuzvišeni metropolita, da je ova veiičanstvena proslava učinila pa mene do- _ jam prave manifestacije žive katoličke vjere i duboke = pobožnosti naroda. Imponirala mi je odvažnost i us- | trajnost vjernika, kojom su, usprkos nekoliko slabijeg | vremena, svejedno slijedili procesiju te iskazali počast svetim moćima sv. Vi&ha i ostalih mučenika. Svečani pontifikalnu sv, Misu služio je na Gcr'ci sar. nadbiskup preuzv. Dr. Ivan Ev. Šarić, Za vijeme sv. Mise održao je propovijed, [tumačeći sv. Evangjelje negjelje šesdesetnice i blagdana sv. Vlaha. Rekao je da je sv. Vlaho ne samo dubrovački nego takogjer i hrvatski te uopće katolički svetac. Na sam blagdan prispjela je u grad grupa od 150 Hercegovaca, sa 7 svećenika i redovnika, megju kojima su bili dekani mostarskog i trebinjskog dekanata, ira Viktor Nuić i preč. Dn Marijan Vujinović. Vrijedno je zabilježiti, da se je na dan sv. Vlaha održalo prvo vijeće ,Duba“, uz mnogobrojno učešće članova iz grada, Gruža i okolice. Da iskažu osobitu pažnju ovoj ustanovi za poljepšavanje grada sv. Vlaha, počastili su ovo vijeće preuzv. gospoda, Dr. Josip M. Carević i Dr Ivan Ev. Šarić. Naš dijecezanski biskup upravio je ,Dubu“ nekoliko pobudnih riječi, pozvavši njegovu upravu, da podupre akciju za podizanje mo- numentalnog križa ma Srgju, kao spomen ma Svetu Godinu otkupljenja naglasivši, kako će baš ovaj križ biti osim toga i privlačiva tačka za strance. I vrhbo- sanski metropolita uzdizao je lijepim riječima Dubrov- nik i njegove krasote i kazao da je to razlog, zašto je i on nabavio odmaralište zaž svećenike baš u Du- izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 brovniku, koji je u historiji imao velikih veza sa Bosnom ponosnom. Prisutna mnogobrojna publika oduševljeno je aklamirala visoke crkvene dostojanstvenike. Za ovu prigodu bio je grad svečano iskićen, po- stavljeni standali sa barjacima, svako veče ukusna rasvjeta grada, te je cijela svečanost prošla u potpunom redu ma svačije zadovoljstvo, što služi ma časti hvalu požrtvovnim ovogodišnjim festanjulima gg. kap. Peru Šapro i Dr. Ivu Bianchi. U ZAGREBU. U istinu ,ovo dan je ki dohodi jednom nami na godišće“ kad se dubrovčani sa go- lemog teritorija biljelog Zagreba sastanu u velikom broju u crkvi sv. Vlaha u Zagrebu. U 9 s. odslužio nam je sv. misu vIč. O. Kuničić. Preko mise pjevao je uz orgulje Djački zbor mabožne hrvatske pjesme. Nakon giličanja, uz megjusobno upoznavanje i česti- tanja nije falila tradicionalna kupica u ,Dubravci“ na Preradovićevom trgu. Na večer u gostioni ,Dalmatinski ribar“, koju vodi gospogja Perić iz Stona, udata Kure priredili smo u Društvu Kotorana zajedničku dalma- tinsku večeru. Uz pjesmu, zabavu, i orhestar naših muzikanata proživjeli smo jedno ugodno veče sjećajući se milog Dubrovnika i sv. Vlahe. Kalisto. U BEOGRADU. ,Politika“ od 4 ov. mj. donosi ovo izvješće: ,Dubrovčani nastanjeni u Beogradu pro- slavljaju svoj tradicionalni praznik Sv. Vlaha. Jučerašnje bogosluženje svete mise bilo je od deset časova u ka- toličkoj crkvi. Prisustvovao je veliki broj Dubrovčana nastanjenih u Beogradu. Služio je konzultor g. Petar Vlašić. Za orguljama je bio kapelnik g. Mejač. U crkvi je obavljeno ,grličanje“, blagoslov grla uz molitvu i ljubljenje srebrnog kipa sv. Vlaha. U čast sv. Vlaha uz jedan cikveni stup bila je istaknuta zastava Du- brovčana sa likom sv. Vlaha i slikem «Dubrovnika; Na oltaru je bila glasovita ikona Nikolaus Raguzinus iz XVI. v., danas svojina podpredsjednika Državnog savjeta g. Dr. Josipa Barića. Koliko Dubrovčani cijene svoga zaštitnika, sv. Vlaha, najbolje se vidi iz jednoga proglasa Dubrovčana u kome se, izmegju ostalog kaže: »Preni se, ustani, ohrabri se — probudi vjeru u sebe i stvaralački genij Dubrovnika. Uspravi se i pogledaj na dan svoje slave na blistavu, neuporedivu prošlost i na rumere horizonte budućnosti... Dubrovačka duša, koja na dan sv. Vlaha sija od ponosa, drhti od snage i opija uzvišenom vjerom“... Sinoć su Dubrovčani u Beogradu imali prijatno veče u Zanatskom domu. Danas prije podne, megjutim, ispred crkve, mladi Ko- navljanin u narednoj komavoskoj nošnji izvijeće svi- lenim barjakom sv. Vlaha po drevnom običaju iz Du- brovačke Republike“. Glazbeni život u Dubrovniku. Naš sugragjanin, dirigent gosp. Aurore prefesor Drž. Mužičke Akademije u Zagrebd, primio je dne 4 o. mj. našeg suradnika na podnlji razgovor i ljubazno mu dao odgovor ma postavljenja pitanja o zadnjem koncertu Glazbene Matice, o produkcijama Crkvenog Pjevačkcg Zbora prigodom proslave sv. Vlaha te o glazbenom životu uopće. 1. Što mi možete kazati, g. Direktore, o koncertu Glazbene Matice u Bondinu Kazalištu — posebno o nastupv, glasovnom materijalu, disciplini, orhestru i dirigentu ? — Komcerat Glazbene Matice bio je za mene jedno ugodno iznenadjenje. Ako se uzme u obzir, da su svi, koji su na tom koncertu sudjelovali, više-manje, amateri, onda se može reći, da je izvedba dala više, nego se može očekivati cd jednog amaterskog corpusa. Što više, imao sam prilike opaziti, da u orhestru ima i nekoliko glazbenika, koji bi časno mogli pokriti svoje mjesto i u kojem prcfesionalnom, bilo opernom, bilo simfoničkom orhestru. Solista koncerta, g. proef. Šlaus, iznenadio me čistoćom intonacije, ritmičkom si- gurnošću i sočnošću toma ma njegovoj violini. A o dirigentu koncerta, g. kapelniku Vrutickome, nije po- treba trošiti mnogo riječi. On je glazbenik - umjetnik visoke klase. Razumije se, da o potpuno čistoj into- naciji orhestra, — osobito kod puhaćih instrumenata, a naročito kod drvene harmonije, ne može biti govora. Viasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat. Tiskare zast, Gjuro Ružier) — Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. Trebalo bi postići i plemenitiju boju tona kod nekih od tih instrumenata. Isto tako, i pokraj lijepog gla- sovnog materijala u pjevačkom zboru, bilo bi za željeti da se izbjegnu neke glasovne surovosti, osobito kod basa, i da se nastoji postići plemenitiji - sonorniji ton. Inače imam utisak, da koliko u orhestru, toliko iu pjevačkom zboru, vlada uzorna disciplina i velika ljubav za umjetnost, koja omogućuje ovako lijepe kon- certe, kojima se oplemenjuje duh i koji nas dostojno reprezentiraju pred stranim svijetom. Čudi me samo da odaziv . publike nije jači, jer ovakove izvedbe zaslužuju zaista najveću pažnju i priznanje gragjanstva. 2. Koje ste mijenje stekli o našem ,Crkvenom Pjevačkom Zboru“ slušajući njegove produkcije ? — Imao sam više puta prilike da slušam Vaš »Crkveni Pjevački Zbor“, pa mogu reći da su njegova nastojanja urodila lijepim plodom. Velika je zasluga tog zbora, da se istišnula napokon ona trivialna mu- zika, koja je žalibože dosta dugo gospodovala i našim crkvama, i da ju je zamijenila ozbiljna, klasična i sa- vremena crkvena glazba, koja dostojno reprezentira i u crkvi .visoki kulturni niveau našeg Dubrovnika, i onih požrivovnih gragjana koji sudjeluju u tom zboru, na čelu s njihovim kapelnikom g. Gjivanovićem. Da se u našim crkvama ozbiljno počeo gajiti i Gregori- janski koral, najuzvišenija glazba svih vjekova, koju kao da je nadahnula sama milost Božja i ljepota la- tinskog jezika, zasluga je takogjer Crkvenog Pjevačkog Zbora i njezinog kapelnika g. Gjivanovića, a kako sam čuo i mnogih naših mlagjih svećenika i redovnika, Vaš Crkveni Zbor je institucija koja mnogo i lijepo radi, te nas dostojno reprezentira pred kulturnim svijetom, koji u velikim masama posjećuje Dubrovnik. Želio bi samo, da u našoj katedrali umjesto har- moniuma opet zabruje orgulje, taj kraljevski instrume- nat katoličke crkve. 3. Što Vam se čini o glazbenom životu u Du- brovniku uopće ? — Zaslugom nekolicine požrtvovnih ljudi, profe- sionalnih muzičara i amatera, glazbeni je život u Du- brovniku dosta bujan. Tu su odlični sinfonijski kon- certi, odlične izvedbe Crkvenog Pjev. Zbora i raznih pjevačkih društava. Ali, žalibog, imam utisak, da du- brovačka publika ne honorira dovoljno ta plemenita nastojanja, jer slabo posjećuje te koncerte. U Dubrov- niku se na javnom glazbenom polju mnogo radi i mnogo dobroga i lijepoga pruža, ali čini mi se, da se u dubrovačkim kućama vrlo malo goji glazba, koja je danas ipak sastavni dio opće naobrazbe svakog kulturnog čovjeka. Megjutim ne bojte se, plemenito sjeme, koje siju Vaši vrijedni i marljivi trudbenici na glazbenom polju, uroditi će bez dvojbe dobrim plodom. U Dubrovniku ide sve malo polakše nego drug- dje, ali kad nešto uhvati korjen, onda se drži čvrsto i ne može to nitko iščupati. Zato samo naprijed s lju- bavi i ustrajnošću kojom sada radite. XIII. hodočašće u Lurd. I ove godine ide u Lurd hodočašće, kao što je to bilo i prošlih godina. Hodočašće polazi iz Zagreba 9. kolovoza (augusta) tako, da je u Lurdu 13., 14., 15. i 16. kolovoza. Hodočašće vodi stalno vodstvo, koje vodi već više godina naša lurdska hodočašća iz Jugoslavije. Poradi ekonomske krize ide i ove godine hodočašće najkraćim putem, da bude što jeftinije. Pu- tuje se ovim smjerom: Zagreb, Ljubljana, Trst, Ve- necija, Milan, Genua, Niza, Marsilja, Tulusa, Tarb, Lurd. Vraća se istim putem po divnoj obali Sredo- zemnoga mora, tamo se noći i razgledavaju se drugi gradovi na putu onamo, a drugi na povratku. Hodo- čašće će trajati u svemu oko 11 dana. Nadamo se, da cijena ovomu velikomu putu, u daleku Južnu Francusku pod Pireneje, ne će nikako prekoračiti svotu od Din. 3.000. U tom je uključeno sve od Zagreba do Lurda i natrag do Zagreba t. j. željeznička -karta, hoteli, hrana tri puta dnevno, auto- busi za razgledavanje gradova, ulaznice za razna raz- gledavanja, napojnice i putnica. Stalno vodstđo za Lurdska hodočašća Zagreb, Kaptol 29.