POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
OUBROVNIK 21. Veljače 1934.
Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVI.
Narodna Svijest
| uuna je listu a Din. usjčsećno; ze inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
redništvo i Uprava kod Oubrovačke ME Tiskare.
ž ERI
#
i
Dogogjaji u Austriji
i Na 12 0. mj. započeo u je Austriji gragjanski rat zapra-
_vo izmegju Heimwehra i socijalnih demokrata, koji se je
\vodio sa svom žestinom cijelu prošlu sedmicu. Istom
lu subotu su donijele novine vijest, da je uspostavljen
mir. — Čovjek bi očekivao da će se raditi o revolu-
cijonarnoj akciji od strane Hitlerovih narodnih socija-
lista, jer je posljednje vrijeme najviše na dnevnom
redu pitanje čuvanja nezavisnosti Austrije, koju bi na-
rodni socijalisti htjeli da pokopaju priključenjem repu-
blike Njemačkoj. U stvari se pak radi o borbi proti
socijalnim demokratima.
Heimwehr je organizacija, koja ide za tim da se
raspuste politične stranke i uvede fašizam. Još od de-
cembra pr. g. vrši Stahremberg, predstavnik Heimwe-
hra u vladi, stalan pritisak na Dolliussovu vladu pri-
jetnjom, da će Heimwehr sam uzeti u ruke reformu
Austrije, ako bude vlada još oklijevala. Jači je položaj
stekao Stahremberg po novoj godini, nakon što su se
iizjalovili pregovori za sporazum sa hitlerovcima. Za-
prijetio je istupom iz vlade, ako ne budu raspuštene
stranke. Kršćansko socijalna stranka zaprijetila je Dol-
lfussu, da će ga jednostavno ostaviti, ako bude i dalje
mu povlagjivao Heimwehru i ustrajao u misli da
raspusti kršć. socijalnu stranku ma korist ,Vaterlin-
| dische Front-a“. Dollinss je pristao i zaključeno je da
ostaje i kršćansko-socijalna stranka a s njome i soci-
| jalno- demokratska. Otada je Heimwehr započeo sa-
mostalnu akciju.
Prvi uspjeh postignuo je Heimwehr koncem ja-
nuara, kada je zaposjednuo Tirol povodom vijesti, da
“mamjeravaju hitlerovci napraviti veliku demonstraciju.
'Ojačan poslao je saveznoj vladi ultimatum, u kojemu
je zahtjevao, da se raspuste sve pokrajinske vlade i
zamijene sa heimwehrovskim uamjesnicima. Vogje kršć.
\soc. stranke dr. Čermak i dr. Kollmann su tražili da
se združe sa socijalnim demokratima protiv Heim-
wehra. Dollfuss je bio protivan. Za njegove odsutnosti
| u Budimpešti iskoristio je momenat podkancelar ma-
| jor Fey, zastupnik Heimwehra u vladi i vrhovni za-
| povjednik svih oružanih sila u Austriji, te navalio na
socijalno demokratske organizacije u Beču i ostaloj
| državi. Na povratku iz Budimpešte Dolliuss je našao
Bi: borbu Heimwehra sa socijanim demokratima.
| Na zajedničkoj sjednici kršćanskih socijala i heimwe-
hrovaca pobijedio je major Fey. Došlo je do spora-
'zuma sa Dollfussom, po kojem se imaju raspustiti svi
P okrajinski sabori, namjesnici će se imenovati iz He-
\imwehra, načelnici isto tako. Pored toga se raspuštaju
\sve politične stranke, s ostaje samo ,Vaterlindische
Front“, u koji će odmah stupiti Heimwehbr sa svojim
odjelima.
š Heimwehrovske čete su počele od nedjelje na
| ponedjeljak opsjedati Line, Steyer, Beč i Grac, naka-
(se već dugo vremena unosilo oružje. Socijalni
demokrati su se odupili oružjem i tako je došlo do
Nego nastaje pitanje, ko je zapravo glavni kri-
vac ovome gragjanskome ratu ? Svakako socijalni de-
"mokrati. Oni su već od 1927. god. kad su doživjeli
meuspjeh sccijalištičke revclucije, spremali ovaj konilikt,
Kad su zakonite vlasti, pod sumnjom, da se u soci-
jalističkom domu u Lincu spremaju neke sumnjive
akcije, htjele da zauzmu prostorije doma, nijesu se
nikako smjeli buniti i oružjem napasti javne organe.
Zato su oni glavni krivci prolijevanja nedužne krvi.
lada je pored toga više puta davala mogućnost so-
ijalnim demokratima za sporazum, a oni nijesu htjeli.
| Sporazuma nijesu htijeli zato, što je vogjama ateistima
Renneru, Baueru, Beitschu, Seitzu i drugovima ideal
komuna. Krivi su dakako ovome krvoproliću i oni koji
Sa
izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
su svojim kapitalističkim mentalitetom natjerali radnike
u redove revolucijonarnih stranaka.
Položaj je za Dolliussa veoma kritičan, jer s jedne
strane Heimwehr traži potpunu diktaturu koja će ra-
spustiti i kršćanske socijale, a s druge je opasnost od
narodnih socijalista i socijalnih demokrata, koji su
istina raspušteni, ali njihovo nezadovoljstvo uvijek
ostaje. Italija oduševljeno odobrava postupak Stahrem-
berga, jer ide za fašiziranjem Austrije, a Francuska i
Mala Antanta su za bezuslovno očuvanje nezavisnosti
Austrije. Sad treba čekati daljnji razvoj prilika. Izgleda,
da će Austrija postati kamen smutnje za Evropu.
: . . . .
Pregled vanjskih dogagjaja.
Francuska. Cjelokupno francusko radništvo pro-
velo je dne 12 o. mj. generalni štrajk u znak protesta
proti sadašnjoj vladi Doumergue-a. Očekivalo se je,
da će doći do konilikata sa vlastima, ali toga nije
bilo, osim od strane nekih komunista i u ograničenoj
mjeri, zaslugom vogja socijalnih demokrata. Oni su
zaključili, da neće iz opozicije proti sadašnje vlade
preći u revoluciju, koja bi mogla svršiti pobjedom fa-
šizma. Leon Blum, vogja socijalne demokracije se je
pobojao i prijetnje da će sve biti mobilizirano protiv
socijalnih demokrata, ako izazovu prevrat.
Belgija. U subotu, 18 ov. mj. umro je belgijski
kralj Albert, jer se je sunovratio sa 12 m. visine, kad
je pošao u okolini Namura, da se kao oduševljeni
planinar prošeće i popne ma obližnje vrhunce. Albert
I. rogjen je 8. IV. 1875 u Bruxellesu. Na prijestolje
je stupio 17. XII. 1909, nakon smrti strica Leopolda
U, čiji. je jedini« sin .bio.rano. wmro. Kad je buknuo
svjetski rat nije htio da primi ultimatum Njemačke,
koja je tražila da Belgija povrijedi neutralnost i pusti
njemačku vojsku preko svoga teritorija. Nakon pada
posljednje tvrgjave u njemačke ruke morao je da na-
pusti svoju zemlju i zajedno sa porodicom da bježi u
Francusku. Poslije rata se je triumfalno povratio u
Belgiju. Nasljednik prijestolja jest sin.mu Leopold III,
koji se je god. 1926 vjenčao sa švedskom princezom
Astridom. Leopold III ima dosada dvoje djece Josefinu
Charloitu i Bodmana Conte de Eno. Kćer pok. kralja
princeza Maria Jose žena je talijanskog prestolonas-
ljednika princa Umberta.
Bugarska. U negjelju, 18 o. mj. obavljeni su
općinski izbori. Stranke vladinog bloka dobile su ve-
ćinu. Prema izjavi predsjednika vlade Mušanova novi
će budžet predvigjati kredit za bugarsko peslanstvo u
Moskvi. To znaći da će Bugarska priznati Rusiju i
uspostaviti s njom diplomatske odnošaje.
Vatikanska država. Kongregacija sv. Oficija osu-
dila je a time i stavila na ,Indeks“ dne 7 o. mj. sli-
jedeće knjige: Alired Rosenberg, Der Mythus des 20 Ja-
hrhunderts i Ernst Bergmann, Die deutsche National-
kirche. U prvoj se knjizi napada kršćanska religija sa
svim njezinim istinama i potpuno zabacuje, a ističe
potrebu da se csnuje nova germanska religija. | u
drugom se djelu zabacuje kršćanstvo i katolicizam jer
da je protivan germanskom temperamentu. U djelu
se takogjer zastupaju mačela tako zvanog rasizma.
Ateizam odnosno panteizam bi imao da zamijeni vjeru
u osobnoga Boga.
Italija. Na pruzi Rim-Livorno došlo je do su-
koba izmegju autobusa na tračnicama i osobnog voza.
Autobus se je zapalio i 50 putnika je živo izgorilo.
Indija. U sjeveroistočnoj Indiji ponovno je došlo
do katastrofalnog potresa i to u provincijama : Biha i
Arina. Gradovi Putra i Darahanga zatrpani su zemljom.
Mnogo se je kuća srušilo, a poginulo više stotina ljudi.
Kod pomanjkanja apetita, kiselog podrigavanja,
pokvarenog stomaka, teškog varenja, začepljenosti, na-
duvenosti, kod teške izmjene tvari, oslobagja naravna
FRANZ-JOSEFOVA gorka voda tijelo od od nakuplje-
nih trulih otrova. Već su stari ljekari utvrdili, da je
FRANZ - JEŠOFOVA voda odličan lijek za čišćenje
crijeva. FRANZ - JOSEFOVA voda dobiva se u apote-
kama, drogerijama i špecerajskim trgovinama.
Vlasnik — izdavač — Urednik. Antun Fl& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat, Tiskare (zast. Gjuro Ružier) — Dubrovnik 2.
Rukopisi se ne poveću
NuEmRzumRm=—RAaEIENII NJENI
+ Dum Mato Vlahušić
kanonik senior stolnog kaptola
Rektor Zborne Crkve Sv. Vlaha
član vijeća Zbora Popovskoga
itd., itd.
U Ponedjeljak u jutro 19. o. mj. preminuo je
nakon duge bolesti u 71. godini života kanonik dub-
rovačkog stolnog kaptola i rektor crkve sv. Vlaha
preč. Dum Mato Vlahušić. Klecanje zvona sa katedrale
i crkve sv. Vlaha navijestilo je gragjanstvu njegovu smrt.
Pokojni Dum Mato poznata je ličnost u našem gradu
sa svoje oličene dobrote. Žali ga cjelokupno gragjanstvo
i mnogobrojni znanci i prijatelji i van našeg grada.
Pokojnik se rodio na Pilama 25. novembra 1863. u ma-
loj kućici prema Hotel Imperialu do kuće blagopok.
Iva Avoscani. — Majka mu je bila Marija Sugija
rodom iz Trstenika na poluotoku Pelješcu. — Gim-
naziju je izučio u Dubrovniku, a tako i bogoslovne
nauke na bogosloviji Male Braće. Zaregjen je za sve-
ćenika od blagopok. biskupa Dum Mata Vodopića
1886. Prvu je službu obavljao kao kapelan Pila
pak kao dušobrižnik bolnice (od 1. Srpnja 1888. do 31.
Listopada 1896. godine). Za kratko vrijeme služio
je kao župni pomoćnik u Dolima i u V. Stonu. Zatim
se je povratio u Dubrovnik, gdje je vršio razne službe
kao vjeroučitelj ž. pučke škole na Pilama, mansionar
crkve sv. Vlaha, a za 37. godina kao rektor iste crkve
(od 1896 sve do smrti), a istodobno gradski podžup-
nik (1896—1920).
Za više godina bio je biskupski ceremonista, te upra-
vitelj biskupske Kurije. Bio je odlikovan konsistorijal-
nim savjetnikom pak začasnim kanonikom, dok nije
bio imenovan kanonikom stolnog kaptola 5. XII. 1920.
Za pokojnikom je izdao osmrtnice Stolni Kap-
tol, Crkovinarstvo Zborne crkve sv. Vlaha, Popovski
Zbor, njegova rodbina (Porodica Pera Sugje, Poro-
dica Iva Sugje, Porodica Mare Dežulović i kćer Lazić,
Porodiaa Ane Mratović, Porodica Nika Jurović) i
ogranak Braće Hrvatskog Zmaja.
Na glas o njegovoj smrti Prvostolni Kaptol Za-
grebački poslao je Zbornoj Crkvi sv. Vlaha i Kaptolu
ovu brzojavku: Povodom smrti Vašeg zaslužnog člana
Mate Vlahušića molim da u ime prvostolnog Kaptola
zagrebačkog izvolite primiti toplo saučešće. Dr. Radi-
ćević kanonik, lektor. Sprovod milog pokojnika obavlja
se jutros. U 9 s. svečane zadušnice i odriješenje u
stolnoj crkvi i zatim sprovod ua Boninovo, da mrtvo
tijelo bude pokopano u porodičnu grobnicu.
Sugragjaui i prijatelji izdadoše slijedeći epigraf,
koji opisuje sve njegove vrline:
U smrt Dum Mata Vlahušića dubrovčanina |
plebana crkve svetoga Vlaha | kanonika dubrovačke
katedrale | rogjena 25, novembra 1863 | preminula
19. februara 1934 | Čovjeka blaga i vesele ćudi | gos-
toljubiva i draga prijatelja | široka srca | za dobročinstvo
i nevolju | nadahnuta | iskrenim osjećajem | za ;svoj
rogjeni grad | u kome | odano i vjero | za_punih 37
godina | izvrši službu | budna stražara i svećenika |
hiama sv. Vlaha | poštujući revno i uzneseno | iskreno
ushićenje i tradiciju | neuskolebana uhvanja i vjere |
u svakoj radosti i nevjeri | dubrovačkog pučanstva |
prema svome Parcu | ali, eto, i njega Božja pravda |
s ovoga svijeta pozove | udjeljujući mu sv. Vlaho mi-
lost | za_ zdrave svijesti | skrušena predanja propetom
Kristu. | I dok se tako sadašnjica prorijegjuje | svakog
dana zapovijedju providnosti | koja ne odaje svoje ure
| dajući nam opomenu | da smo prah i pepeo samo
| bolno se rastaju | s otetim sugragjaninom i prija-
teljem | vapeći mu | tskrsnuće u Gospodinu | ražaloš-
ćeni | sugragjani i prijatelji.
Vječni mu pokoj!