Br. 8. GRADSKE VIJESTI. Proslava Papinskog dana obavljena je prošle Ned- jelje na svečani način. Uoči svečanosti, u subotu, zvona sa svih gradskih crkava maviještahu svečanost. — U Nedjelju je u Stolnoj Crkvi preuzvišeni biskup otslužie svečanu pontifikalnu Misu uz veliku asistenciju, a pri- sustvovalo je i odaslanstvo Općinskog Upraviteljstva. Katedrala je bila prepuna vjernika gragjana, koji su pobožno pratili svečane obrede Pontifikala. Iza Evan- gjelja preuzvišeni je izrekao značajni prigodni govor o božanskoj ustanovi papinstva u Kristovoj Crkvi i njegovoj blagodati za kršćanski svijet, a istaknuo je veze Dubrovnika sa sv. Stolicom i dobročinstva papa slasanih Dubrevniku. Crkveni pjevački Zbor izveo je ,Missa jubilaris“ od Vittadini, te ma ofertoriju ,Tu es Petrus“ od Ravanello, a na koncu ,Tebe Boga hvalimo“ od Lederera. — Poslije službe Božje preuzvišeni je primao u svom dvoru čestitke za sretan život sv, Oca od klera, redovničkih obitelji, mjesnih katoličkih druš- lava i drugih ličnosti u velikom broju. U večer je u društvu ,Bošković“ priregjena ukusna akademija. Na pozornici je slika sv, Oca urešena zelenilom i cvijećem te zastavom. Muški zbor ispjevao je , Papinsku himnu“ od Škroupa. Zatim je g.ca M. Kunčević čuvstveno de- klamovala Pavelićevu : ,Stijena Crkve“. Velč. Dr Ivo Bučić u svom jezgrovitom predavanju ocrtao je veliku | jaku .,Ličnost Pija XI“ tako živo i uvjerljivo da je portret slavno vladajućeg sv. Oca sinuo u svoj svojoj svjetlosti i značajnosti, Muški zbor je nato ispjevao odlični troglasni ,Tu es Petrus“ od Ravanella, a g.ca M, Matičević je zanosno deklamovala dirljivu pjesmu Dn J. Dulčiča: ,Hrvati Papi“.| Energičnim pjevanjem muškog zbora ,Hoćemo Boga“ završen je program ove akademije u čast sv. Ocu. Na koncu je preuzvi- teni biskup zahvalio društvu ,Bošković“ i svim sarad- nicima u ovoj akademiji i pozvao sve prisutne da kliknu tv. Ocu trokratni , Živio 1“, što je brojna publika za- nosno prihvatila. Unapregjenje konzultora O. Vlašića. Službeni ,Glasnik Beogradske Nadbiskupije“ u svom broju od 11 februara javlja: Ukazom Ni. V. Kralja, a na predlog »reuzv. G. Nadbiskupa, unapregjen je konzultor beo- zradske nadbiskupije O. Petar Vlašić u treću grupu, irugi stepen, kao pretsjednik nadbiskupske konzisto- ije, u rangu prepozita stolnih kaptola. — Prijatelju i jaradniku našeg lista preč. O. Petru i naše najljepše estitke. : Zajednica doma i škole. U Nedjelju dana 25 ebruara 1934 u 10 sati jutra u gimnastičkoj dvorani ealne gimnazije u Dubrovniku održati će se sastanka oditelja učenika iste gimnazije. — Upozoravaju se ato svi zanimani roditelji, da bi nefaljeno prisustvo- rali -ovom sastanku, ma kojem. će. se—pretresati «vrlo tažne stvari. Predavanja Narodnog Univerziteta u našem zradu već su započela, kako smo to javili u prošlom (rolnu našec lista. Prvo je predavanje održao predsjed- lik univerziteta g. prof. dr. Albert Haler o psihičnoj pozadini današnje svjetske krize. Za ovo predavanje vladao je toliki interes te općinska vijećnica nije mogla la primi sve slušaoce. Ugledni predavač dobro je )bradio ovo pitanje na opće zadovoljstvo publike, koja za je nagradila zasluženim aplauzom. — Gosp. pre- kiač govorio je o aktivizmu i komunizmu kao dvjema avniri uzročnicima svjetske krize. Naglasio je i za- čio, da se današnja kriza čovječanstva neće riješiti ok se u čovjeku ne nagje — čovjeka. Mi se sa gosp. ie slažemo, samo se je on zaustavio na pola uta, jer nije kazao ma koji način se može naći u ovjeku ono što ga čini čovjekom i koji je onaj faktor toji jedini ma savršen način drži visoko u Čovjeku ljegovo ljudsko dostojanstvo. Taj faktor jest pozitivna eligija kršćanstvo, katolicizam. Čovjek je naime po ome čovjek, što imade u sebi dušu po kojoj je on lika ožja. Religija sa načelima morala čini da duh | njegove sposobnosti vladaju u čovjeku, a priječi ni- žem dijelu čovjeka, materiji, tijelu, da ono zarobi duh, kojemu materija mora biti podložna. Ako se pusti, da ačela kršćanskog morala zavladaju u čovjeku i društvu uda će biti uklonjeni svi razlozi, koji prave razlike i preke megju pojedinim staležima i narodima, a time e nestati i današnje sveopće svjetske krize. “ Drugo predavanje o kozmičkim zrakama, održao g. Dr. Silo Smolčić u Ponedjeljak 19 ov. mj. U om predavanju iznio je vrlo interesantna i sasvim ova naučna otkrića o ovom važnom savremenom nmanstvenom problemu, koje je najviše potaklo Picarda mnoge ostale da poduzmu 'svoja putovanja u stra- sferu. Ujedno je g. Dr Smolčić objasnio i vezu iz- egju kozmičkih zraka, s jedne strane, te rentgenskih radio zraka, s druge strane. I ovom je predavanju udjelovao veliki broj publike, koja je pomno pratila . predavača te ga obasula aplauzom i čestitkama. = ar pasta za zube je najbolja. : BANKA i MJENJACNICA , z ŠUTIĆ KALDOR & Co. D U BR OV NI K 'aslov za brzojave: MJENJAČNICA — Dubrovnik Inter. telefon br. 87. : upuje i prodaje sve državne vrijednosne papire, rane valuti a cije Nailazi Ni i Božac knjižice banaka uz najpovoljnije cijene. (301 »NARODNA SVIJEST« Crkvene vijesti. Korizmene propovijedi u ka- tedrali počimlju od danas unaprijed u 6!/, s. v. U 611 je sv. Rozarije. Sa zadovoljstvom ističemo, da je katedrala prepuna vjernika, koji napeto slušaju vri- jednog propovjednika mp. O. Or Teofila Harapina. Muški Podmiadak Apostolata Sv. Ćirila i Me- toda u Dubrovniku priregjuje u Subotu 24. Il. re- prizu prestave: ,Sinovljeva osveta“ i ,Zabuna“, Po- Četak tačno u 7*/4 h u prostorijama društva Bošković. Bondin Teatar. ,Dubrovačko Kazališno Društvo“ prikazivat će u nedjelju 25. Februara 1934 ua 4 1/2 sata popodne u Bondinom Kazalištu Molierovu kome- diju u tri čina prevedenu od Dubrovčanina Tuduzića «Ilija Kuljaš“. Nove inacenacije i odijela priregjena za ovaj komad. Ulazne cijene: Ulaznica sa sjedalom Din. 12:— Za lože i parter Din. 8:— Za djake Din. 4:— Za lože i sjedala obrati se kod gosp. A. Triva. Koncerat ,Dubrave“ održat će se u Subotu 24. o. mj. sa biranim programom: Matz, Konjović, Hatze, P. Krstić, Saint-Saens, Stanko Pirnat i Ivan Brkanović. Čitulja. Utorak 13. o. mi. preminula je Mare Mozetić ud. Čelak u 61 godini života. U Srijedu 14. o. mj. preminula je u cvijetu mladosti u 21. god. Nikica Lučić, Pokojnicima rajska slava a ucvijeljenim i naše žalovanje. Korizma i zabave. Prolazeći Stradunom (Placa Kralja Petra) vidi se izvješen veliki plakat sa oglasom, da Vatrogasno Društvo priregjuje zabavu ,sa plesom“. Kad bi se radilo o društvu, čiji članovi nijesu kršća- ni-katolici, onda ne bi napravili nikakove opaske, ali kad znamo, da se radi o Dubrovniku i njegovim gra- gjanima, onda moramo najenergičnije ustati i osuditi ovako bezobzirno preziranje svetog korizmenog vre- mena. Jasna je i izričita zapovijed Crkve, kojom su zabranjene kroz korizmu sve bučne zabave, osobito plesovi. Gdje je nekadašnji kršćanski i katolički ponos starog Dubrovnika ? Narodna Obrana i iramasoni. Obzor od 18. Il. donosi iz Beograda ovu vijest: Kako se saznaje, za- ključeno je, da ni jedan slobodni zidar ne može biti ujedno član Narodne obrane. U vezi s time, do sada je više članova Narodne obrane, koji su bili istodobno slobodni zidari, bilo prisiljeno predati ostavku. Narodna obrana stoji na stanovištu, da je slobodno zidarstvo megjunarodna organizacija, pa prema tome u protimbi sa nacionalnim ciljevima Narodne obrane. Pozivaju se svi čehoslovački državljani, ro- gjeni 1912, 1913 i 1914 god. te oni starijih godišta, koji se nisu do sada podvrgli ragrutaciji za čehoslo- vačku vojsku i borave u drinskoj ili zetskoj banovini, da se prijave u vremenu od 1. do 31. Ill, 1934 kod konzulata Čehoslovačke republike u Sarajevu radi upi- sanja u spisak regruta. Mohorjani stari in novi! Ne pozabite pristopiti Družhi sv. Mohorja! Letnina znaša 20 Din. katero ie plačati najpozneje do 28. t. m. pri poverjeniku Dr. M. Malneriču, Kovačka ul. št, 2. Iz ,Hrvatskog Radiše“. ,Hrvatski Radiša“ Sre- dišnjica u Zagrebu, Šenoina ul. br. 16 imade na raspo- loženju prvorazrednih mladića od 14 do 16 godina starosti, sa dobrim školskim i osobnim svjedodžbama, a koji imadu želju učiti zanat i trgovinu. Osim toga imade Hrv. Radiša na raspoloženju pomoćnika (kalfa) koji su kao Radišini pitomci pod nadzorom Hrv. Ra- diše izučili zanat i trgovinu s vrlo dobrim uspjehom. Gg. poslodavci — trgovci, obrtnici i industrijalci, koji za svoje radnje trebaju naučnike (šegrte) ili pomoćnike (kalfe) neka se s pouzdanjem obrate bilo pismeno ili usmeno na najbližu Radišinu organizaciju, ili izravno na Središnjicu Hrv. Radiše u Zagrebu, senoina ul. 16 — telefon 21—33, pa će im Radiša nabrže i najpri- pravnije udovoljiti. MILODARI. U fond dobrotvornog odbora ,Mi- losrgje“ udijelio je g. Pero Kulušić Din. 50 u počast uspomene blagok. Nikice Lučić. — Udijeliše Dječjem Zakloništu u počast uspomene blagpk. Nikice Lučić: Mato Baletin. Din. 100, Dr. Ka- tica Šupe 50, Jozo Kolić 100; Prigodom žalosnog sjećanja 8. II. 1922., N. N. iz Beograda 500; u počast uspomene blagpk. mile kćerke, Pasko Lučić 100. — U fond Obdaništa Narodne ženske zadrude pri- ložio je g. Ivo Kukuljica Din. 30, da počasti uspo- menu blagpk. Nikice Lučić. : Kod mnogobrojnih nevolja ženskog spola. stvara naravna FRANZ - JOSEFOVA gorka voda naj- veće olakšanje. Besplatno dajemo naš list svakome za cijelu godinu ko nam nagje pet novih pretplatnika, koji će odmah uplatiti pretplatu za cijelu podinu 1934, Dopisni tečaj Esperanto jezika. Pretplata Din- 40. — — Administracija Monda Kuriero Sarajčvo, pošt. ček. račun 1765. i Kuničić & Domić ; Spediterska. radnja Telefon br. 6 Dubrovnik 2 Telefon br. 6 Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe, za selidbe, prevoz (pokućstva) ima vješte ldg. Sua BILO KUDA e # SVUDA GOHOLADU? NARAVNO OPET SAMO Unione Za poštovanje negjelje i blagdana. Veoma je začudno kako se u Gružu, kao mi u jednoj luci u vanjskom svijetu, bezobzirno radi u negjelje i blagdane oko ukrcavanja i iskrcavanja parobroda. Kapetani, koji posjećuju razne luke svijeta vele, da je to svojstvo samo našega Gruža. Kao da Gruž nije luka, gdje je je ogromna većina stanovnika katolika, i kršćana, ko- jima poštovanje negjelje mora biti i te kako sveto. Isto tako vrijegja vjerske osjećaje, kad se vidi, kako radnici tuku kroz Župu kamenje na kolnome putu jednako u negjelju kao i u radni dan. Trebalo bi da nadležni faktori vode malo više brige oko toga, da se ovako bezobzirno ne vrijegjaju vjerski osjećaji kršćan- ko-katoličkog stanovaištva gradi i okolice. Ispravci. U zadnjem broju našeg lista (Br. 7. od 14. 11.) u članku (prof. M. Fabris) ,Refleksije o jednom hist. predavanju“ (str. 5) molimo da se isprave ove pogreške. Na 1. stupcu : redak 25. iza riječi ,povijest i tradicija“ treba nadodati ,najbolje“ ; redak 45 mješte , Bounet“ treba da stoji ,Bossuet“, redak 47 treba nadodat odmah iza ri- ječi , filozofije povijesti“ ove riječi ,ervenom niti koja se proteže kroz sve vijekove svjetske povijesti“, redak 73 (zadnji) mješte , konferencije“ mora stati ,konferencija“. U drugom stupcu 4 redak mješte ,u“ mora stati ,se“, 10 redak mješte prošlost“ mora biti , prošlosti“ 11 redak mješte ,Barris“ mora stati , Barrćs“, 14 redak mora se metnuti iza ,te bi“ riječ , češće“, zadnji redak mješte ,in- fleksijom“ mora stati , refleksijom“. Esperantski kutić. Esperantska grupa ma Verdunskom visokom sjemeništu. Esperanto se u najnovije vrijeme sve jače i jače širi. Svijet počinje uvigjati od kolike je koristi spomenuti jezik. Pred kratko vrijeme uspjelo je Espe- rantu da prodre i u visoko sjemenište u Verdunu (Francuska). Ušuljao se je meopazice. Jedan sjemeniš- tarac, koji se je inače pomalo bavio esperantom, poče većim žarom uzanj prionjati. On je kroz dvije sedmice stekao toliko znanja da je mogao pratiti raznovrsnu esperantsku štampu. Njegov uspieh proizveo je velik utisak na njegove drugove i gle, Verdunsko sjemenište postaje rasadnikom esperanta. Pomorac i Esperanto. Jedna od bitnh svojstava pomoraca jest to da budu živa vjera koja će vezivati razne narode. Zar će tu zadaću izvršiti onaj pomorac koji znade govoriti neki dijalekt svog materinjeg je- zika. Jamačno ne. Već će spomenutoj zadaći odgovoriti jedino onaj koji se bude mogao sporazumjevati sa inozemcima. Sredstvo pak kojim se to postiže jest upravo Esperanto. Blago narodu koji bude imao pri- ličan broj takvih pomoraca, a blago takogjer i svakom pojedincu koji bude imao priličan broj takvih pomo- raca, a blago takogjer i svakom pojedincu koji bude mogao dobro raspolagati Esperantom. Postoji adresar u kojem su propisane adrese svih Esperantista i espe- rantskih društava u svim prosvijetljenjim zemljama. Pomorac - Esperantist uzimlje adresar i traži adrese Esperantista i esperantskih društava one luke u koju će doskora stići. Najavljuje im svoj dolazak i izaslanisi svih pomenutih društava veselo ga čekaju na obali eda mu pri svemu budu na ruku. Takvi pomorci imali bi korist od svojih putovanja, a od njih bi imali korist i narod i domovina. HY kupujemo i proda- i ' jemo aajkulantnije i sve ostale bankov- ' : no-trgovačke naloge obavljamo najsolidnije : (67) Poslovni Zavod d. d. Zagreb, Praška ul. 6/Il. GRGUR SABLIĆ -- Dubrovnik | | Trgovina živeža i kolonijalne robe | Skladište paškog sira, novaljske vune i srdjela dalmatinskih na malo i veliko. SNIŽENE CIJENE! (20).