| POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br_10. | OQUBROVNIK 7 Ožujka 1934, m Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVI. Narodna Svijest tGljana je lista 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Znak utjehe, snage i pobjede (Prigodom proslave Sv. Godine u Korčuil.) | sA ja ću, kad budem uzdignut, sve privući k sebi“. To se je ostvarilo na Kalvariji a nastavlja se i dalje. Za Njega, koji je visio na Križu, govorahu koji ga gledahu : Zaista je ovaj bio Sin Božji. I lu- pajući se u prsa, pokajani odlažahu svojim kućama. Križ_je suratio na. sebe-pozornost svih vjekova, cijelog čovječanstva, Privukao je k sebi srca i duše. Po njemu je plaćena zadovoljstina za grijeh. S njega je tekla predragocijenjena krv Nedužnog Jaganjca. Ja sam pobijedio svijet“. Križ je znak pobjede. Po njemu je svladana smrt i grijeh i pakao. On je nepresušivi izvor snage i konačne pobjede u svakoj borbi, duhovnoj i tjelesnoj, pojedinačno i zajednički, To nam svjedoči historija Katoličke Crkve uopče* o tome nas uvjerava povijest naših krajeva. Kad su se za vrijeme turske najezde sukobili sljedbenici Križa i polumjeseca, onda je polumjesec svladan morao uz- maknuti i dati mjesto Križu, Spasu našemu. I naša Korčula može ponosno da pokaže na svoju prošlost. Ona se je uprav diuskom snagom oduprla u XVI vijeku gordom Uluz- Ali-banu. Oružani snagom Križa, ustadoše stari Korčulani, podupirani od Marije vjerne pomočnice, da poput lavova odbiju od svojeg otoka bogumrskog silnika. Čitav otok branio je čast sv. Križa: gragjani. Korčule, te stanovnici Blata, Žrnova, Lumbarde i Pupnata, muški i ženske, staro i mlado, svi zajedno bez razlike. Ta radilo se je o kršćanskoj vjeri pradje- dova, što su je čuvali poput zjenice oka svoga. Pobjeda je snagom Križa izvojštena. Brodovi su Uluz Ali-a morali, pokunjeni od poraza, otploviti, 2 Korčula je utješena nastavila uživati u sjeni Sv. Križa i uživa sve do danas sretna, što je u blizini Čudotvornog Raspela od Otoka. Zahvalnost je stoga uvijek na mjestu, osobito u Svetoj Godini, 1900 puta jubilarnoj radi Otkup- ljenja ljudskog roda. Nedjeljna proslava u gradu Korčuli dače hvalu Kristu, Spasitelju za milosti, utjehe i snagu u prošlosti a moliče za čuvanje sv. vjere i sinovske odanosti sv. Katoličkoj Crkvi u buduče. | Potomci su nasljedniči pregja. 1 današnji sta- novnici otoka Korčule treba da čuvaju i pred svakim energično brane katoličke tradicije svojih mjesta i či- tfavog otoka. | Zdravo Križu, nado i ufanje naše ; izvore utjehe i pobjede! dr. B. Kulturne vijesti. i Katolici načelnici u Engleškoj. Za vrijeme po- sljednjih općinskih izbora u Engleskoj izabralo je dvanaest engleskih gradova katolike za gradske ma- čelnike, premda su katolici u neznatnoj manjini. Od vremena reformacije još nikada nije bilo toliko kato- ličkih gradskih načelnika u Engleskoj kao danas. Amerika i Vatikan. Amerika, gdje danas ima preko 20 milijuna katolika, kani osuovati svoje posla- ničko mjesto kod sv. Stolice. Diplomatski odnosi izmegju Amerike i Vatikana prekinuti su već od g. 1867., pa bi se sada opet imali uspostaviti. Poljska: Sokoli mole za ruski narod. Poljski katolički sokoli poduzeli su čitavu molitvenu vojnu u svojim crkvama za oslobogjenje ruskog naroda ispod ropstva bezbožnih i okrutnih boljševika. Ove molitve preporučio je sam sv. Otac papa Pijo XI. Vogja polj- skog katoličkog sokola grof Adam Zamojsky obavijestio je sv. Oca o ovoj molitvenoj vojni na čemu se je ispred sv. Oca zahvalio kardinal Pacceli. Groi Zamojsky obavijestio je i starješinu ruskih sokola u inozemstvu g. A, Viničuka o ovom djelu za njegovu domovinu. Katolički liječnici organizirani su u Belgiji u posebnoj organizaciji koja je pod zaštitom sv. Luke. Sada ih imade 1200 i svi su praktični katolici, koji se kod liječenja drže propisa Katoličke Crkve i mnogo rade za kat. misije. Izlazi svake Srijiede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat. Tiskare (zast. Gjuro Ružier) — Dubrovnik 2. Rukopisi se ne povraćaju. Dalinie miere za pojeftinjenje odijela Za žene — najbolje: lijepi, najbolje izradjeni damski ogrtači (mantlovi) Din. 190--, 240'--, Muška odijela Cijene sirovinama 290--. 340-., 390'., 490.-, 590-., Ljetni Kaputići Din. 180-790 | osjetljivo su porasle | (jankerli) 1a diećake na svjetskom tržištu, Din. 120-140 leća ali to ne upliviše na | Dječja odjela Din. 160-590 Din. 60-150 naše namjere. Udvo- e Moderne hlače stručenim snagama | Mornarska odjela (pantalone) radimo na našem za djecu bia 10-160 zadatku, da sve slo- Din. 90-170 Henromočivi Huhertusi | jeve naroda dobro | (luhertusi za djecu Din. 270-320 | i jettino obučemo. Din. 160. Naš ponos — ove sezone: Kompletno vuneno odijelo za gospodina : Vee za 72 a. . . Kompletno odilelo za dijete već za Din. REZEZOOCTIGAE 180--- 60--- Za cijelu obitelj dobit čete lijepu ijeftinu odjećuini TI VAR . ODIJELA Pregled vanjskih dogagjaja. Vatikanska Država. U nedjelju 4 o. mj. svečano je proglašena sveticom Blažena Marija Mihovila Pres- vetog Sakramenta, a dojduće nedjelje, 11 o. mj. bit će proglašena sveticom Bl, Maria Luisa de Marillac. Treba istaknuti, da je ovo prvi slučaj u historiji što se ka- nonizacije svetaca vrše u korizmene nedjelje. I ovo je jedna karakteristika Svete Godine Otkupljenja. Sv. Otac Papa vrši obred proglašenja sveticama u ljubičastom ruhu i govori sv. Misu od Ill, odnosno IV korizmene nedjelje. Pri dolasku kao izlasku iz bazilike sv. Petra nosi na sebi crveni plašt, jer je poznato, da se Papa u tim slučajevima služi samo dvjema bojama: bijelom ili crvenom. Španjolska. Kako se je očekivalo vlada pred- sjednika Lerrouxa podala je ostavku, koja je uvažena. Vlada Lerrouxa je bila neprirodna ivcrevina jer su u njoj sjedili kolovogje iramasonerije koji su računali na lojalncst desnice, koju su u srcu mizili. Na ovu su lojalnost bili prisiljeni računati, jer bi drukčije bilo nemoguće da vlada sama radikalna stranka, koja je u sklopu današnjeg parlamenta, u manjini. Vogja Gil Robles obećao je tihu potporu vladi uz uvjet, da po- pravi barem nekoliko kričućih nepravednih protucr- kvenih zakona iz doba revolucijonarne konstituante. Kad vlada nije udovoljila obećanjima morala je demi- sijonirati., Vatikansko Glasilo ,Osservatore Romano“ kritikuje političare desnice, koji radi svojih stranačkih i osobnih pitanja zapostavljaju programe vjerske i so- cijalne zaštite. Povod vladinoj demisiji dali su ovi faktori: potpuna nesposobnost same vlade, revolucio- narni i framasonski pritisak i konačno ogorčenje ka- toličke desnice, koja je oštro osjetila, da je bila izi- grana. — Španjolska ide ususret novim zapletajima i nemirima u državi. Engleska. Zamimiva je u posljednje vrijeme po- litička situacija u Engleskoj. Opetovano su Londonom demonstirale čete gladnih i nezaposlenih. Prigovaraju Macdonaldovoj vladi nesigurnost u unutrašnjoj i ne- odlučnost u internacijonalnoj politici koja ide tako da- leko da bi se htjela odreći obaveza primljenih paktom u Locarnu. Govori se o rekonstrukciji vlade. Daleki Istok. Prošlih je dama okrunjen Pu-Yi kao kralj Mančukua. Ova mova država osnovana je zapravo god. 1922—24, kad je posebnim ugovorom sa Sovjetima priznata neovisnost Mančurije od Kine. Historične veze sa Kinom bile su uske, jer je Man- čurija davala Kini dinastiju sve do pada kraljevine i uvagjanja republike. Ove su veze bile ipak više per- sonalne nego realne naravi, jer je Mančurija bila izvan Kineskog zida, pa je zapravo uvijek živjela svojim posebnim životom na čelu sa podkraljem. I Japan je podupro nastojanja da se ocijepi Mančurija i ustanovi zasebnu državu. Zato one nesuglasice i napetosti na Dalekom Istoku. Na 1. marta 1932 stvorena je, usljed kampanje Japana nova država Mančukuo sa regentom Pu-Yi, potomkom kineske dinastije, koji je eto okru- njen kraljem, Francuska - Mala Antanta. Poznato je, da je pred godinu dana ondašnji ministar vanjskih posala Paul Boncour dao ltaliji pristanak, da ona izradi nacrt za uregjenje Podunavlja. Italija je megjutim u posljednje vrijeme dosta jasno pokazala da bi pitanje Podunavlja riješila na bazi uspostave Habsburgovaca u Austriji. Mala Antanta je sa nekoliko oštrih nota upozorila Francusku, da se uslijed talijanskih intriga stvara ne- zdrava atmosfera, koja bi morala dovesti do teških megjunarodnih komplikacija. Ona je stavila do znanja Francuskoj i to, da će konačno morati proti talijanskim aspiracijama tražiti nove saveznike, koji u pitanju Aus- trije imaju Maloj Aatanti simpatičnije nazore. Povodom toga poslao je sadašnji ministar vanjskih posala Bar- tou notu vladi u Rim, koja je izgleda taknula živo talijansku vladu, jer u ovoj noti zabacuje mogućnost stvaranja Podunavlja pod protektoratom ma koje ve- lesile (Italije).