POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU

Naro

Br 22

HHIHIHSIEIANAIAAA IAA

DUBROVNIK _30 Svibnja 1934.

ee

dna $

Broj Cekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XVI.

vijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din, mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Divnoj dakle...

nJer niti ima niti je ikada bilo tako velikog
naroda, koji bi imao bogove tako blizu kao što je
nama Bog naš“. Ovako je uskliknuo sv. Toma Ak-
vinski, Angjeoski Naučitelj i Pjesnik Euharistije, kad
je razmišljao neizmjerno dostojanstvo kojim je Krist
odlikovao kršćanski narod ustanovom presvete Eu-
karistije.

Neizmjerne li dobrote! Da učini Isukrst čovjeka
dionikom Svojega Božanstva, uzeo je našu ljudsku
narav. ,Da učini ljude bogovima, poslao je čovjek“.
I ono što je od našega uzeo sve je dao za naše spa-
senje. Predao je Svoje tijelo za žrtvu na oltaru križa
i prolio Svoju kru kao cijenu za otkup duša iz tuž-
nog sužanjstva sotone.

Ovo je bilo naše spasenje. Ali, da bi ostala
trajna uspomena na ovo dobročinstvo, ostavio je
lsukrst vjernicima Svoje Tijelo i Svoju Krv za hranu
i piće pod prilikama kraha i vina: ,Da ostane trajna
uspomena tolikog dobročinstva u nama“.

Euharistija je spomen Otkupljenja, ali je tako-
gjer i spomen svih dobroćinstava Kristovih prema
ljudskom rodu: ,Učinio je uspomenu svih čudesa
svojih, milosrdni i dobrostivi Gospodin ; dao je hranu
onima, koji ga se boje“.

Euharistija je nastavak  Utjelovljenja Druge
Bož. Osobe ; utjeha žalosnim u ovoj suznoj dolini ;
dahovna hrana dušama našim ; obnova Kalvarijske
žrtve; najuža veza izmegju čovjeka i Boga te ke-
naćno zalog naše buduče slave.

Ave serum Corpus! Zdrano Tijelo Isusovo, po
svom svijetu proslavljeno.

Divnoj dakle Tajni Ovoj, klanjajmo se smierno svi.

 

Pregled vanjskih dogagjaja.

Vatikanski Grad. Na 24. o. mj. napustio je sveti
Otac svoju residenciju, otputovavši u Castel Gandolfo,
gdje će, kako izgleda, ovoga ljeta proboraviti nekoliko
tjedana. Sv. Otac izašao je iz Vatikana u 8:30, a da
ga narod nije prepoznao. U 11 sati već je bio natrag
u Vatikanu i primao audijencije. — Na mjesto prvog
beogradskog nuncija, blagopok. Mons. Cherubini-a
imenovan je kanonikom kaptola bazilike sv. Petra
Mons. Arturo Hinsley, dosada Apostolski delegat u
Alrici. Mons. Hinsley mora da napusti dosadašnju
službu nakon teške bolesti, koju je nedavno jedva
prebolio. — Za vrijeme veličanstvenih duhovskih sve-
čanosti kanonizacije sv. Konrada od Parzhama izvodila
je Sikstinska Kapela većinom kompozicije svog diri-
genta, genijalnog M.a Lorenzo Perosi, koji je neke od
njih posebno komponirao za ovu zgodu.

Rusija _i Društvo Naroda. Nenadani dolazak
Litvinova u Ženevu, gdje zasjeda! Društvo Naroda,
pobudio je senzaciju u svjetskim političkim krugovima
te izazvao razne komentere i kombinacije. Poznato je,
da Rusija do danas nije zastupana u Društvu Naroda
niti je njegovim članom s razloga, što su ostale države
odbile da pruže ravnopravno mjesto u ovoj megjuma-
rodnoj instituciji radi bojazni boljševističko - revolucio-
namog pokreta, koji bi se tako bio mogao lakše ši-
riti, A sada evo Litvinova u Ženevu i sva je prilika,
da će Rusija kroz kratko vrijeme, možda već na jesen,
dobiti jedno od upražnjenih mjesta, nakon istupa Ja-
pana i Njemačke iz Društva Naroda. Do ovoga pre-
okreta došlo je zbog više razloga. Treba spasavati
daljnji opstanak ženevske institucije, koja u posljednje
vrijeme predstavlja samo jedan mozaik država, a ne
jednu megjunarodnu koaliciju. Nadalje Francuskoj, iz-
gleda, treba tražiti oslona u Rusiji za politiku protiv
Njemačke, a Rusiji opet u Evropi protiv Japana. Ko-
načno evropske države ne zaziru više toliko od Rusije
niti se boje boljševičke propagande kad je u Njemač-
koj došao na vlast Hitlerov nacionalni socijalizam i
kad je taj protuboljševički front ojačan i njemačko -
poljskim savezom o nenapadanju.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

Bugarska. Državni udar, izveden nedavno u sus-
jednoj Bugarskoj, imao je za posljedicu raspuštanje
parlamenta i ukidanje stranaka. Nova vlada nagoviješta
uvagjanje nekog korporativnog sistema, po kojemu će
mjesto dosadašnjih 227 biti samo 100 poslanika, koji
će dijelom biti postavljeni, a dijelom izabrani od kor-
poracija. Uvagjanje novog režima izgleda da će ići za
što većim zbliženjem Sofije i Beograda. To se može
zaključiti po tome, što vlada ima jaki oslon u nacijo-
ualnoj stranci, koja megju glavnim tačkama programa
ima bugarsko-jugoslavensko prijateljstvo. Na 24. o. mj.
potpisan je i jugoslavensko.bugarski trgovački ugovor,

Čehoslovačka. Prigogom izbora za predsjednika
Republike izabran je po treći put Dr. Toma Masaryk
sa većinom od 327 glasova prema 38 i proti 53 praz-
nih glasovnica. — Ministar vanjskih posala dr. Beneš
slavi ovih dana 50-god. života.

Meksiko. U saveznoj meksičkoj državi Senora
počeli su ponovno progonstva proti katolicima, Rodolio
Calles, sin poznatog Plutarha Callesa protjerao je neke
katoličke dame, koje su se bavile kat. radom i to radi
toga što su proteslirale protiv protjerivanja svećenika i
zatvaranja crkava. U istoj se državi nestavlja sa pro-
tjerivanjem svećenika. Calles ih optužuje, da šire gla-
sine protiv lajičke škole, a osobito protiv seksualnog
odgoja omladine. Ako se uzme u obzir, da su u Mek-
siku u više država usvojene komunističke pedagoške
metode i da su nazori o seksualnom odgoju te siruje
uistinu nespojive sa kakoličkim stajalištem, postaje
nam jasno, kako izgleda ,slobodarstvo“ tih marksista»
koji ne dozvoljavaju borbu protiv pedagoških principa.
a kamo li da bi dozvolili kritiku policije.

Irska. Parlamenat je konačno prihvatio zakonski
predlog, kojim se ukida senat. Time je de Valera iz-
vojevao konačnu pobjedu mad Senatom, koji mu je
skoro uvijek križao njegove račune. U Senatu su ve-
ćinom bili konzervativci i anglofili, koji su uvijek po-
duzimali sve, da maškode de Valeri.

Pravi put obnove.

Teško bi se danas kogod ufao zanijekati, da je
u svijetu poremećena ravnoteža i da je sve u krizi.
Većina ljudi to uvigja, ali se zaustavlja samo kod
vanjskih znakova zla, a ne vidi u dubinu stvari, gdje
je korjen zla. Ali, ako hoćemo ozdravljenje, moramo
posegnuti u dubinu, k uzrocima, koji su prouzroko-
vali sadanje stanje.

Duhovni su uzroci današnje krize. Zlo izvire iz
materijalizacije svijeta. Čovječanstvo, zaslijepljeno ve-
likim uspjesima na svim znanstvenim područjima proš-
log vijeka, mislilo je, da će ma njihovoj praktičnoj
upotrebi moći graditi novu kulturu. Sa prezirom se je
gledalo natrag u ,mračno“ doba, kad nije bilo mo-
guće za nekoliko dana zrakoplovom obići zemlju ; kada
zaostalo čovječanstvo nije ni slutilo, o zvučniku, kinu
i drugim prijatnostima našeg doba. I jer ove tekovine
uvelike olakšavaju vezu megju pojedinim narodima i
djelovima svijeta, velika je većina vjerovala, da će se
unaprijed narodi i države osjećati mnego bližima i po
duši srodnijima. Za napredan svijet bilo je samo još
pitanje vremena, kad će na tolikom napredku biti mo-
guće sagraditi kraljevstvo sveopćeg mira i pobratimstva,
kad će u nebeskom miru počivati zajedno vuk i ovca,

Megijutim smo svi razočarani, jer je stvarnost tako
malo slična sanjama. Materijalna hiperprodukcija je u
nekim državama dovela do tolike bijede i nestašice,
kakove u našim danima nijesmo ni predočiti mogli,
Stara konkurencija je opet ustala, dapače se i poja-
čala; stari saveznici, koji su za vrijeme rata zajedno
krv lijevali, sada grada megjusobne do neba visoke
carinske zidove.

77 Najraznovrsnije ugodnosti i tehnične akvizicije
brzo su postale svakomu pristupačne. Gospodar kao
sluga može da na radiju u postelji sluša koncerte,
opere, predavanja, zabavne priredbe u domaćim i tu-
gjim krajevima. Samo je potrebito pritisnuti na puce,
U kinu se može vidjeti najbolje dramske umjetnike
svijeta, a odkad imamo zvučni film, takogjer pjevanje
najboljih grla. Ferijalno ladanje na morskoj obali ili

Vlasnik — izdavač Urednik: Antun F1č& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast, Gi. Ružier) Dubrovnik 2.
Rukopisi se ne povraćaju.

u brdima nije više privilegij samo nekih sretnika, Pa
ni Iuksus i elegancija u odijelu nije više pravo samo
jedne klase; moda maše svojim pobjedonosnim žezlom

nad svima.

Pa jesmo li zato postali sretniji? Je li možda
nestalo zavisti megju pojedinim društvenim slojevima ?
Jesu li možda ljudi zadovoljni svojom 'sudbinom i
vidite li na ulici i u obiteljima više veselih lica ? Da
li je umukla revolucijonarna pjesma poniženih i uvri-
jegjenih, je li se proletarijat, pomognut od znanosti,
slio sa ostalim društvom i s njime se sprijateljio ?

Baš protivno se dogagja. Danomice raste broj
bračnih rastava. Obiteljski život je razrovan. Racijona-
lizacija i bezobzirna industrijska konkurencija rastrgala
je jaku okosnicu nekada domaćeg obiteljskog obrta,
koja je družila obitelj; težaci se sve više i radije di-
jele od grude zemlje svojih otaca. 'Mladi ljudi vole
ostaviti sunčani dom i odlaze u gradove i tugji svijet,
gdje većina od njih žive jadno i kukavno i time umna-
žaju proletarijat nezaposlenih.

Materijalni napredak nije donio sreće ni poje-
dincu, ni obiteljima ni društvu, a takogjer nije stvorio
mira ni sigurnosti megju narodima. Svi ovi prividni
faktori sreće ne mogu ništa pružiti ljudskom srcu i
duši. Jer kako je istina, da mne živi čovjek samo od
kruha, nego od žive božje riječi, tako je istina, da ga
ni svi materijalni užici ne mogu učiniti sretnim. I ako
je istina, da duh oživljuje materiju, nije li onda po-
trebno, da od duha očekujemo upute za život, po ko-
jima će se pojedinac i društvo moći harmonično razvijati.

Pozitivna religija kršćanstva jedini je faktor koji
može da reguliše ljudski život. Historija je dokazala
da je Katolicizam najbolji odgojitelj pojedinca i na-
roda; Stoga treba poslušati i u život provesti direktive
Sv. Oca Pape Pija XI, koji pomoću Katoličke Akcije
hoće da pruži pojedincima, obiteljima i društvu pravi
lijek protiv savremenih individualnih i socijalnih zala,
tih uzroka sveopće krize ljudskog društva.

Sa puta u Svetu Zemlju:
Kroz Malu Aziju.

Tragom Apostola naroda sv. Pavla.
Damašak na Spasovdan.

Evo me u biseru istočnih gradova u čarobnom
Damašku, glavnom gradu Sirije, poznatom zbog kova-
nja negda čuvenih ,sabalja demeškinja“ kako ih zove
naša narodna pjesma, a još poznatiji sa obraćenja
Apostola naroda sv. Pavla. Vidio sam s ganućem malu
kapelu podignutu na mjestu gdje mu se Isus objavio i
gdje se Savao obratio u Pavla, a danas na blagdan
Uzašašća služio sam sv. Misu u bivšoj kući sv. Ana-
nije koji je dovršio obraćenje Pavlovo pokrstivši ga i
iscjelivši od sljepila duševnog i tjelesnog.

Došao sam u Damašak nakon puna dva dana i
dvije noći neprekidne vožnje orientalnim ekspresom
kroz Malu Aziju i Siriju. I sto puta volim da sam ovaj
kopneni put odabrao za Sveiu Zemlju, nego li morski,
kojim obično drugi hodočasnici putuju. Jer sam imao
prilike da vidim one zemlje, kroz koje je veliki Apostol
naroda, sud odabrani, putovao nekoliko igodina u tri
navrata šireći luč Evangjelja, a koje se zemlje tako
često spominju u Djelima Apostolskim, u poslanicama
sv. Pavla, sv. Petra, te u Objavljenju sv. Ivana Apostola.

Prošao sam Bitinijom, Galacijom, Frigijom, Li-
kaonijom, Pisidijom, Cilicijom, Kapadocijom. Bio sam
u glasovitom Ikoniju, odakle je sv. Apostol morao
bježati, ,stresavši prah s obuće svojih nogu“ ; u Listri
i Derbru, gdje je našao zaklonište ali i odatle morao
bježati. Vidio sam iz daljine Kološu i Laodiceju i Efez,
kamo je slao apostolska pisma. Prošao sam nedaleko
nlegovog rodnog grada Tarsiza i Antiohije, gdje je
najprije započeo apostolsku djelatnost, gdje su kršćani
prvi put prozvani ovim imenom.

Izmjenjivali su se pred mojim očima sve novi i
novi prizori maloazijske prirode; sad bujno zelenilo,
sad mrtva pustoš, sad pitome doline, sad divlje pećine,
Ali ja sam malo pazio na te prirodne slike; pred
mojim duhom lebdjela je živa slika neumornog Apo-
stola, i činrlo mi se: eno sad ću ga na ugledati u