POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU Naro Br 22 HHIHIHSIEIANAIAAA IAA DUBROVNIK _30 Svibnja 1934. ee dna $ Broj Cekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVI. vijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din, mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Divnoj dakle... nJer niti ima niti je ikada bilo tako velikog naroda, koji bi imao bogove tako blizu kao što je nama Bog naš“. Ovako je uskliknuo sv. Toma Ak- vinski, Angjeoski Naučitelj i Pjesnik Euharistije, kad je razmišljao neizmjerno dostojanstvo kojim je Krist odlikovao kršćanski narod ustanovom presvete Eu- karistije. Neizmjerne li dobrote! Da učini Isukrst čovjeka dionikom Svojega Božanstva, uzeo je našu ljudsku narav. ,Da učini ljude bogovima, poslao je čovjek“. I ono što je od našega uzeo sve je dao za naše spa- senje. Predao je Svoje tijelo za žrtvu na oltaru križa i prolio Svoju kru kao cijenu za otkup duša iz tuž- nog sužanjstva sotone. Ovo je bilo naše spasenje. Ali, da bi ostala trajna uspomena na ovo dobročinstvo, ostavio je lsukrst vjernicima Svoje Tijelo i Svoju Krv za hranu i piće pod prilikama kraha i vina: ,Da ostane trajna uspomena tolikog dobročinstva u nama“. Euharistija je spomen Otkupljenja, ali je tako- gjer i spomen svih dobroćinstava Kristovih prema ljudskom rodu: ,Učinio je uspomenu svih čudesa svojih, milosrdni i dobrostivi Gospodin ; dao je hranu onima, koji ga se boje“. Euharistija je nastavak Utjelovljenja Druge Bož. Osobe ; utjeha žalosnim u ovoj suznoj dolini ; dahovna hrana dušama našim ; obnova Kalvarijske žrtve; najuža veza izmegju čovjeka i Boga te ke- naćno zalog naše buduče slave. Ave serum Corpus! Zdrano Tijelo Isusovo, po svom svijetu proslavljeno. Divnoj dakle Tajni Ovoj, klanjajmo se smierno svi. Pregled vanjskih dogagjaja. Vatikanski Grad. Na 24. o. mj. napustio je sveti Otac svoju residenciju, otputovavši u Castel Gandolfo, gdje će, kako izgleda, ovoga ljeta proboraviti nekoliko tjedana. Sv. Otac izašao je iz Vatikana u 8:30, a da ga narod nije prepoznao. U 11 sati već je bio natrag u Vatikanu i primao audijencije. — Na mjesto prvog beogradskog nuncija, blagopok. Mons. Cherubini-a imenovan je kanonikom kaptola bazilike sv. Petra Mons. Arturo Hinsley, dosada Apostolski delegat u Alrici. Mons. Hinsley mora da napusti dosadašnju službu nakon teške bolesti, koju je nedavno jedva prebolio. — Za vrijeme veličanstvenih duhovskih sve- čanosti kanonizacije sv. Konrada od Parzhama izvodila je Sikstinska Kapela većinom kompozicije svog diri- genta, genijalnog M.a Lorenzo Perosi, koji je neke od njih posebno komponirao za ovu zgodu. Rusija _i Društvo Naroda. Nenadani dolazak Litvinova u Ženevu, gdje zasjeda! Društvo Naroda, pobudio je senzaciju u svjetskim političkim krugovima te izazvao razne komentere i kombinacije. Poznato je, da Rusija do danas nije zastupana u Društvu Naroda niti je njegovim članom s razloga, što su ostale države odbile da pruže ravnopravno mjesto u ovoj megjuma- rodnoj instituciji radi bojazni boljševističko - revolucio- namog pokreta, koji bi se tako bio mogao lakše ši- riti, A sada evo Litvinova u Ženevu i sva je prilika, da će Rusija kroz kratko vrijeme, možda već na jesen, dobiti jedno od upražnjenih mjesta, nakon istupa Ja- pana i Njemačke iz Društva Naroda. Do ovoga pre- okreta došlo je zbog više razloga. Treba spasavati daljnji opstanak ženevske institucije, koja u posljednje vrijeme predstavlja samo jedan mozaik država, a ne jednu megjunarodnu koaliciju. Nadalje Francuskoj, iz- gleda, treba tražiti oslona u Rusiji za politiku protiv Njemačke, a Rusiji opet u Evropi protiv Japana. Ko- načno evropske države ne zaziru više toliko od Rusije niti se boje boljševičke propagande kad je u Njemač- koj došao na vlast Hitlerov nacionalni socijalizam i kad je taj protuboljševički front ojačan i njemačko - poljskim savezom o nenapadanju. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Bugarska. Državni udar, izveden nedavno u sus- jednoj Bugarskoj, imao je za posljedicu raspuštanje parlamenta i ukidanje stranaka. Nova vlada nagoviješta uvagjanje nekog korporativnog sistema, po kojemu će mjesto dosadašnjih 227 biti samo 100 poslanika, koji će dijelom biti postavljeni, a dijelom izabrani od kor- poracija. Uvagjanje novog režima izgleda da će ići za što većim zbliženjem Sofije i Beograda. To se može zaključiti po tome, što vlada ima jaki oslon u nacijo- ualnoj stranci, koja megju glavnim tačkama programa ima bugarsko-jugoslavensko prijateljstvo. Na 24. o. mj. potpisan je i jugoslavensko.bugarski trgovački ugovor, Čehoslovačka. Prigogom izbora za predsjednika Republike izabran je po treći put Dr. Toma Masaryk sa većinom od 327 glasova prema 38 i proti 53 praz- nih glasovnica. — Ministar vanjskih posala dr. Beneš slavi ovih dana 50-god. života. Meksiko. U saveznoj meksičkoj državi Senora počeli su ponovno progonstva proti katolicima, Rodolio Calles, sin poznatog Plutarha Callesa protjerao je neke katoličke dame, koje su se bavile kat. radom i to radi toga što su proteslirale protiv protjerivanja svećenika i zatvaranja crkava. U istoj se državi nestavlja sa pro- tjerivanjem svećenika. Calles ih optužuje, da šire gla- sine protiv lajičke škole, a osobito protiv seksualnog odgoja omladine. Ako se uzme u obzir, da su u Mek- siku u više država usvojene komunističke pedagoške metode i da su nazori o seksualnom odgoju te siruje uistinu nespojive sa kakoličkim stajalištem, postaje nam jasno, kako izgleda ,slobodarstvo“ tih marksista» koji ne dozvoljavaju borbu protiv pedagoških principa. a kamo li da bi dozvolili kritiku policije. Irska. Parlamenat je konačno prihvatio zakonski predlog, kojim se ukida senat. Time je de Valera iz- vojevao konačnu pobjedu mad Senatom, koji mu je skoro uvijek križao njegove račune. U Senatu su ve- ćinom bili konzervativci i anglofili, koji su uvijek po- duzimali sve, da maškode de Valeri. Pravi put obnove. Teško bi se danas kogod ufao zanijekati, da je u svijetu poremećena ravnoteža i da je sve u krizi. Većina ljudi to uvigja, ali se zaustavlja samo kod vanjskih znakova zla, a ne vidi u dubinu stvari, gdje je korjen zla. Ali, ako hoćemo ozdravljenje, moramo posegnuti u dubinu, k uzrocima, koji su prouzroko- vali sadanje stanje. Duhovni su uzroci današnje krize. Zlo izvire iz materijalizacije svijeta. Čovječanstvo, zaslijepljeno ve- likim uspjesima na svim znanstvenim područjima proš- log vijeka, mislilo je, da će ma njihovoj praktičnoj upotrebi moći graditi novu kulturu. Sa prezirom se je gledalo natrag u ,mračno“ doba, kad nije bilo mo- guće za nekoliko dana zrakoplovom obići zemlju ; kada zaostalo čovječanstvo nije ni slutilo, o zvučniku, kinu i drugim prijatnostima našeg doba. I jer ove tekovine uvelike olakšavaju vezu megju pojedinim narodima i djelovima svijeta, velika je većina vjerovala, da će se unaprijed narodi i države osjećati mnego bližima i po duši srodnijima. Za napredan svijet bilo je samo još pitanje vremena, kad će na tolikom napredku biti mo- guće sagraditi kraljevstvo sveopćeg mira i pobratimstva, kad će u nebeskom miru počivati zajedno vuk i ovca, Megijutim smo svi razočarani, jer je stvarnost tako malo slična sanjama. Materijalna hiperprodukcija je u nekim državama dovela do tolike bijede i nestašice, kakove u našim danima nijesmo ni predočiti mogli, Stara konkurencija je opet ustala, dapače se i poja- čala; stari saveznici, koji su za vrijeme rata zajedno krv lijevali, sada grada megjusobne do neba visoke carinske zidove. 77 Najraznovrsnije ugodnosti i tehnične akvizicije brzo su postale svakomu pristupačne. Gospodar kao sluga može da na radiju u postelji sluša koncerte, opere, predavanja, zabavne priredbe u domaćim i tu- gjim krajevima. Samo je potrebito pritisnuti na puce, U kinu se može vidjeti najbolje dramske umjetnike svijeta, a odkad imamo zvučni film, takogjer pjevanje najboljih grla. Ferijalno ladanje na morskoj obali ili Vlasnik — izdavač Urednik: Antun F1č& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast, Gi. Ružier) Dubrovnik 2. Rukopisi se ne povraćaju. u brdima nije više privilegij samo nekih sretnika, Pa ni Iuksus i elegancija u odijelu nije više pravo samo jedne klase; moda maše svojim pobjedonosnim žezlom nad svima. Pa jesmo li zato postali sretniji? Je li možda nestalo zavisti megju pojedinim društvenim slojevima ? Jesu li možda ljudi zadovoljni svojom 'sudbinom i vidite li na ulici i u obiteljima više veselih lica ? Da li je umukla revolucijonarna pjesma poniženih i uvri- jegjenih, je li se proletarijat, pomognut od znanosti, slio sa ostalim društvom i s njime se sprijateljio ? Baš protivno se dogagja. Danomice raste broj bračnih rastava. Obiteljski život je razrovan. Racijona- lizacija i bezobzirna industrijska konkurencija rastrgala je jaku okosnicu nekada domaćeg obiteljskog obrta, koja je družila obitelj; težaci se sve više i radije di- jele od grude zemlje svojih otaca. 'Mladi ljudi vole ostaviti sunčani dom i odlaze u gradove i tugji svijet, gdje većina od njih žive jadno i kukavno i time umna- žaju proletarijat nezaposlenih. Materijalni napredak nije donio sreće ni poje- dincu, ni obiteljima ni društvu, a takogjer nije stvorio mira ni sigurnosti megju narodima. Svi ovi prividni faktori sreće ne mogu ništa pružiti ljudskom srcu i duši. Jer kako je istina, da mne živi čovjek samo od kruha, nego od žive božje riječi, tako je istina, da ga ni svi materijalni užici ne mogu učiniti sretnim. I ako je istina, da duh oživljuje materiju, nije li onda po- trebno, da od duha očekujemo upute za život, po ko- jima će se pojedinac i društvo moći harmonično razvijati. Pozitivna religija kršćanstva jedini je faktor koji može da reguliše ljudski život. Historija je dokazala da je Katolicizam najbolji odgojitelj pojedinca i na- roda; Stoga treba poslušati i u život provesti direktive Sv. Oca Pape Pija XI, koji pomoću Katoličke Akcije hoće da pruži pojedincima, obiteljima i društvu pravi lijek protiv savremenih individualnih i socijalnih zala, tih uzroka sveopće krize ljudskog društva. Sa puta u Svetu Zemlju: Kroz Malu Aziju. Tragom Apostola naroda sv. Pavla. Damašak na Spasovdan. Evo me u biseru istočnih gradova u čarobnom Damašku, glavnom gradu Sirije, poznatom zbog kova- nja negda čuvenih ,sabalja demeškinja“ kako ih zove naša narodna pjesma, a još poznatiji sa obraćenja Apostola naroda sv. Pavla. Vidio sam s ganućem malu kapelu podignutu na mjestu gdje mu se Isus objavio i gdje se Savao obratio u Pavla, a danas na blagdan Uzašašća služio sam sv. Misu u bivšoj kući sv. Ana- nije koji je dovršio obraćenje Pavlovo pokrstivši ga i iscjelivši od sljepila duševnog i tjelesnog. Došao sam u Damašak nakon puna dva dana i dvije noći neprekidne vožnje orientalnim ekspresom kroz Malu Aziju i Siriju. I sto puta volim da sam ovaj kopneni put odabrao za Sveiu Zemlju, nego li morski, kojim obično drugi hodočasnici putuju. Jer sam imao prilike da vidim one zemlje, kroz koje je veliki Apostol naroda, sud odabrani, putovao nekoliko igodina u tri navrata šireći luč Evangjelja, a koje se zemlje tako često spominju u Djelima Apostolskim, u poslanicama sv. Pavla, sv. Petra, te u Objavljenju sv. Ivana Apostola. Prošao sam Bitinijom, Galacijom, Frigijom, Li- kaonijom, Pisidijom, Cilicijom, Kapadocijom. Bio sam u glasovitom Ikoniju, odakle je sv. Apostol morao bježati, ,stresavši prah s obuće svojih nogu“ ; u Listri i Derbru, gdje je našao zaklonište ali i odatle morao bježati. Vidio sam iz daljine Kološu i Laodiceju i Efez, kamo je slao apostolska pisma. Prošao sam nedaleko nlegovog rodnog grada Tarsiza i Antiohije, gdje je najprije započeo apostolsku djelatnost, gdje su kršćani prvi put prozvani ovim imenom. Izmjenjivali su se pred mojim očima sve novi i novi prizori maloazijske prirode; sad bujno zelenilo, sad mrtva pustoš, sad pitome doline, sad divlje pećine, Ali ja sam malo pazio na te prirodne slike; pred mojim duhom lebdjela je živa slika neumornog Apo- stola, i činrlo mi se: eno sad ću ga na ugledati u