POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 24. HSE AAA AAA DUBROVNIK 13 Lipnja 934. Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God XIV. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU BUreiništvoj i i Uprava Bi Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Našim mladim Heraklima. Kao svake tako i ove godine stoji pred nama lijepi broj djevojčica i mladića, koji imaju, da se nakon položenog ispita zrelosti, odluče, kojim će putem kre- nuti u život. To je četa onih, koji se mogu uporediti sa mladim Heraklom. Bistri grčki duh personifikovao je u priči o Heraklu onaj veliki i sudbonosni životni izbor, pred kojim se nagje svaka mlada duša jedan- put u životu. Grčki su mudreci opazili, da se život razvija u dvostrukom pravcu. Na jednom su se pravcu nalazili uživaoci života, koji su priznavali u sebi i izvan sebe samo ono što su mogli rukama napipati, materiju; za njih nije postojao problem viših životnih pitanla. Na drugoj strani nalazila se je šaka umnika i idealista, koji su bili odvrnuli svoje oči od svagdašnjosti i ma- terije pa tražili u čovjeku viši, sakriveni životni sadržaj, iskru božanstva, um i volju, umjetnost i ljepotu, do- brotu i krepost. Vogje ovih skupina imali su u rukama različne darove i različit je bio i životni put, koji su im pro- pisivali. Jedni su pokazivali na široku stazu, kojom je išlo mnoštvo, udobnu i posutu cvjećem komocije i uživanja, ali na kraju nijesu imali što da ponude, a drugi su upirali prst na put tijesan, uzbrdit i strm, ali su ma koncu obećavali zlatni plod vrline, veličine i slave. I svaki se je mladi Heraklo morao da odluči. Moglo se je poći u život bez žrtava, ali tada se je valjalo odreći ideala te izgubiti u masi malih i običnih »Kruhoboraca“. No ako si htio megju izabranike, na Parnas, u genije, u ljude duha, nije bilo druge već uzeti za devizu onu: Abstine, sustine ! — Zataji sebe i uzmi na legja križ! Priča o Heraklu nije drugo već prajeka priče, što ju je u židovskoj zemlji kazivao Prorok iz Nazareta o putu života i putu smrti, U jezgri je mudrost obiju priča identična, samo što je kod Isusa upala u sklop jasno odregjenog životnog nazora sa vrhunaravnim karakterom, dok je kod Helena ostala u maglovitom stadiju neke opće nejasne etike bez zalegja, u kojoj su se krepost i život izmiješali sa slavom i umjet- nošću. Ova je priča jedan duboki živoini zakon, po ko- jem se ništa, što je u čovjeku i megju ljudima zaista veliko i doista ljudsko ni u naravnom ni u vrhunaravnom pogledu, ne postizava osim samoprijegorom i zatom- ljivanjem onog nižeg i putenog u ljudskom biću. Duh je ono što čini čovjeka čovjekom, a duh može vladati samo onda, kad oko njega ne raste bujni, ali otrovni korov prevlasti sjetila i nagona. To je ono u čemu sastoji kršćanski misterij grijeha: borba izmegju dobra i zla, izmegju duha i nagona u čovjeku. Borba izmegju dobra i zla, duha i nagona nigdje silnije ali i sudbonosnije ne iskače pred čovjeka nego u mladim godinama, Za mladića, koji stupa u život, ovaj je izbor najiatalniji, jer on daje smjer i opredije- ljenje svemu samostalnu životu, od prve zrelosti pa do groba, a mladiću je on i najteži, jer je žrtva, koju od njega traži, služba duhu i idealizmu najveća. On treba da dubu na oltar stavi tijelo u cvatu i raskoš nižega života, kad ona izgleda najbajnija i najzamam- ljivija. Grčka fantazija izrazila je to adekvatno u svojoj priči. Djevojke izlaze pred Herakla pa ga zovu svaka na svoj put. Jedna je sami sladki tjelesni čar, ljepotica bez duha, a druga ozbiljna, čista, oduhovljena krepost u liku nedužne djevice. Mladcst mora birati: ili tijelo ili duh, ili materiju ili ideale, Grčki je Heraklo izabrao duh. Taj idealni izbor postao je istinom i životom istom u Kristu, koji je čovječanstvu dao milost, ne samo, da o idealima smnatri, već da ih i ostvari. I mi- lijuni su otad kršćanskih Herakla, mladića i djevojčica, pred teškim izborom pobijedili i pošli strmom stazom odricanja i žrtve, služeći duhu. Ako su u mladosti borbe najteže, zato je i mladenačko srce uvijek najplemenitije, Mlad se čovjek najlakše oduševi i odluči za idealne težnje, samo ako mu je milost digla s krila okove ropstva grijehu. | Izlazi svake Srijede | Pojedini broj Din. 1.50 | I pred našim današnjim maturantima stoji taj Heraklov izbor. Opreke izmegju dva puta danas su potpune, a sintemi spiritualizma i materijalizma pro- vedeni su sa konsekventnošću, koja onemogućuje kom- promis. Mladost valja da bira. Ili bijele ideale Evan- gjelja, ili krvavu brutalnost materijalističkog naturalizma. Omladino draga, koja stupaš u život, budi idealna, heraklovska | Izaberi duh i njegov idealizam, jer ćeš je- dino tim putem moći postati kvasac obnove svome narodu. Iz Vatikanskoga Grada. Prošle je sedmice sv. O. Papa Pijo XI primio u audijenciju ,Akademiju sv. Tome Akvinca i Katoličke Religije“. Tom je prilikom istaknuo, kako tomistična filozofija i metoda sv. Tome imade prednost ne samo u tome što formira pameti i podiže čovječanstvo, nego osobito u tome, što ona ima čast da razlaže i brani kršćansku religiju. — Na 7 o. mj. proslavio je prefekt sv. Kongregacije Obreda, kardinal Kamilo. Laurenti, 50 godišnjicu svećeništva. Sv. Otac je ovom prigodom upravio posebno pismo uzoritom svečaru. — Na Tje- lovo izdao je sv. Otac Papa Pijo XI Apostolsko pismo prigodom osamstogodišnjice sv. Norberta, magdebur- škog biskupa, ustanovljača reda Premonstratenaca. Sv. Norberto je živio na dvoru Henrika V u XII vijeku. — Ovih je dana izišao u listu ,Journal de la Grotte de Lourdes“ verbalni proces čudesnog ozdravljenja g.ce Lucije Deliosse, što se je dogodilo u Lurdu god. 1931 i sada je službeno potvrgjeno nakon 2 godine opažanja. — Prigodom nedavne audijencije Papinskog Arheološkog Instituta rekao je sv. Otac pred profeso- rima i gjacima, da je kršćanska arheologija ,ponos i obrana lstine, Religije i Vjere“. — Na 30 o. mj. za- počela je stogodišnjica rogjenja- Pape Pija X; koja se slavi u počast pape koji je umro ma glasu svetosti. Sastanak dalmatinskog svećenstva održat će se u Bogoslovnom Sjemeništu u Splitu od 10. do 12. srpnja o. g. Početak 10. VII. u 8 sati. Predavanja se kreću oko Katoličke Akcije, koja nam se svaki dan više nameće. Program: 1. Dr Antun Pilepić — Moderne metode rada sa omladinom. 2. Dr Matija Peilić, konzultor, Beograd — Ciril- Metodova ideja u današnjici. 3. Dr Josip Andrić, Zagreb — Naša štampa: stanje i nacrti. 4, Dr Ciko Tripo, Split — Swečenstvo i Zadru- garstvo : što smo uradili, što još treba. 9. Sastanak svečeničke Uzajamnosti. 6. Izlet u Trogir. U zbornoj crkvi govori dr. Ivo Delalle o temi: Sv. Misa središte života svečenika. Svako jutro prije sastanka kratka egzorta. Krevet i kavu mogu učesnici sastanka dobiti u bogoslovnom sjemeništu uz minimalnu otštetu. Objed i večera mogu se dobiti prilično jeftino na činovničkoj menzi. U Sjemeništu nemoguće radi nenadane zapreke. Dvanaestorica braće mogu dobiti krevet i koštu u Domu Duh. Vježbi, Manuška poljana 1. Prijavite se odmah ! Dr Ante Pilepić RERROOOĆORO,O aa. OR NA OR. IRENE Budite oprezni kod djece! i čim opazite na djeci i najmanje neraspo- loženje i klonulost od želuca bez predomiš- ljanja dajte im u malo vode ili mlijeka 1 malu kašiku praška ,Magna“. Riješili ste se brige i zapriječili time mnoga oboljenja. ,Magna“ prašak dobiva se u apotekama 1 omot din. 4. (Reg. S. Br. 4788/32. Zlatne "mmići s ume nakite Don Frane Krstinić cijene naći će te kod Vlasnik — izdavač Urednik: Antun F1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2. (RUKOPISI: se ne soo račajii ka nk dogagjaja. Ženevsko zasijedanje imade kapitalnu važnost za daljnji razvoj megjunarodnih političkih odnošaja. Različno stanovište što ga zastupa u pitanju razoru- žanja Sir John Simon kao zastupnik Eugleske i mi- nistar Barthou, kao predstavnik Francuske, dovelo je ženevsku komferenciju do neuspjeha, tako da bi oprav- dano mogla zavladati ozbiljna zabrinutost u svijetu, ako ne nadogje koji novi momenat, koji bi skrenuo razvoj dogagjaja u drugi smjer. Kamen smutnje za dvije glavne velesile jest Njemačka. Engleska stoji na stanovištu, da je uspjeh konferencije za razoružanje u prvom redu ovisan o povratku Njemačke u Društvo Naroda i da stoga valja nastojati udovoljiti njemačkim zahtjevima pariteta sa ostalim velesilama, Francuska naprotiv misli, da se pitanje njemačkog povratka nema smatrati glavnim pitanjem konferencije. Francuska do- duše želi, da se Njemačka povrati u Ženevu, ali ne smije postavljati takvih uvjeta, kojima Društvo Naroda ne može udovoljiti, ako neće da samo sebe duboko ponizi. Rusija i megjunarodnaa situacija. Ruski ministar Litvinov unio je u megjunarodnu situaciju nove mo- mente, koji, ako se uzmu u sklopu sa onim što su predlagale u Ženevi tako zvane neutralne države i sa zahtjevima Teitik .Rudži-beja, mogli bi ipak spasiti konferenciju za razoružanje od potpunog meuspjeha. Litvinov je predložio, da glavna komisija poradi u tome, da se sklope ugovori o megjusobnim potporama (tu misli na vojničke saveze) i da se primi definicija o napadaču onako, kako su to učinili Briand-Kellogov pakt i sovjetski pakti prošlog ljeta. Konferenciju za razoružanje trebalo bi, po mijenju Litvinova, pretvoriti u trajnu mirovnu kopterenciju, koja bi stalno radila na ograničenju oružanja, na sklapanju ugovora sigur- nosti, odregjivanju preventivne mjere protiv oružanih konilikata, kontroliranju vršenja konvencija i koazultiraniu članove za slučaj, da neko povrijedi koji od megju- narodnih ugovora. U ovom smislu nastupio je i turski zastupnik Teitik Rudži-bej, a podupire ga Mala An- tanta i Balkanski Savez. Litva. Na 6 o. mj. pokušan je državni prevrat u Litvi. Političkom situacijom imao je da zavlada vogja ustaša, bivši pretsjednik vlade Woldemaras, ali nije uspio. Sadašnji predsjednik vlade Smetona odbio je njegov ultimatum, svladao ustanak, uapsio Woldema- rasa i ostao dalje gospodar situacije. Rumunjska. Kralj Karlo ll izrazio je želju, da se izvede reforma ustava, po kojoj bi se smanjio broj senatora i poslanika i velikih županstava, te pojedno- stavila uprava. Tatarescu ima zadaću, da vodi prego- vore sa svim opozicijskim strankama. U jeseni bi imalo doći do reforme ustava, koju bi imala provesti koali- ciona vlada. Belgija. Vlada de Brocquevillea je dobila nepo- vjerenje što su ga prouzročili socijalisti, koji su poci- jepali današnju vladu liberala i katolika. Liberali su pristali uz socijaliste. -— Belgijska Kraljica rodila je ovih dana prestolonasljednika, koji je dobio ime Albert. Španjolska je opet svratila na sebe pozornost svjetske javnosti zbog nemira i previranja, koja se u njoj, osobito posljednje vrijeme dogagjaju. Megju des- ničarima došlo je do obračunavanja sa monarhistima, koji neće da se sprijatelje sa postojećim stanjem i priznaju republikansku formu vladavine. Gil Robles, vogja opozicije, sve više kida s njima, a to je samo u interesu njegove akcije, jer će tako još više privezati uz sebe radikalnu skupinu, kojoj je na čelu Lerroux. Odlazak i dolazak žeijeznice. Vlakovi dolaze svaki dan u 20:35, 4:40, 8:30 i 10:15, a odlaze u 6, 11:25, 23:35, i 19:10 sati. NIKO BOGDAN iiqgljar Dubrovniki=======