: POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 46. DUBROVNIK 14 Studenoga 1934. MF" Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God XVI. arodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Šestilo i kladivo Poznati engleski političar Disraeli rekao je, kad je jednom govorio o tajnim društvima, koja su pri- pravila revolucionarnu godinu 1848 u Evropi, ove značajne riječi: Svijet vode sasvim druge sile, nego misli javnost, koja nema prilike, da pogleda iza kulisa političkih dogagjaja. Disraelijeva konstatacija nije ni danas manje ak- tuelna. Jer svi veliki dogagjaji poslijeratne dobe, revo- lucije, koje su potpuno promijenile stanje i lice mnogih država, sve imaju svoj početak u tajnim društvima, koja javnost sasvim malo, ili nimalo ne poznaje i koje takogjer za većinu svojih članova sakrivaju najveće tajne. Ovdje mislimo na framasoneriju, koja je svoje tajne, podzemne sile pokušavala prvi put kod pri- prave i izvedbe velike francuske revolucije. Otada pa sve do danas tajna ruka masomerije umiješana je u svim prevratima. Posljednji veliki politični prevrat, što su ga firamasoni izveli u Evropi, bila je španjolska revolucija. i zbacivanje dinastije. Izmegju 11 ministara prve revolucijonarne vlade u Madridu bilo ih je 8 vodećih framasona. Već prigodom španjolske revolucije, a još mnogo bolje u porevolucijonarnoj dobi, pokazalo se je, da se masonerija sprema, da napiše na svoje zastave još izrazitija i revolucijonarnija gesla, koja bi bolje odgo- varala duhu vremena. Framasonske lože uvijek su pokušale, da svi njihovi pothvati i taktike ostanu u što većoj tajnosti prema javnosti. Ono što masoni kažu javnosti o sebi, da su zapravo samo nekakva filantropska, humanitarna organizacija, koja se bori za slobodu razuma, znanosti i čovječjeg napretka, možda je uistinu dio njihova programa, koji bi mogao datirati iz prvih godina masonskog gibanja (oko 1717), kada je bilo u velikoj modi obožavanje razuma i vječnog napretka. Ali niko damas meće povjerovati, da su ta humanitarna nastojanja jedini firamasonski cilj i sav njihov program. U stvari se radi o političnoj i vjerskoj sekti, koja bi htjela postaviti svijet na nove, sasvim drukčije temelje nego su kršćanska socijalna i poli- tična načela. Framasorski je ideal božanski čovjek, koji samo u sebe vjeruje i koji ne priznaje drugih norma osim vlastite volje i svoga razuma. Zato gleda najvećeg protivnika u kršćanstvu i njegovoj nadzemaljskoj reli- giji, a na osobiti način u katolicizmu. Vječan je refren iramasonskih loža, da treba Crkvu uništiti, oduzeti joj prvenstveno vas upliv u javnom životu, presjeći svaki kontakt s narodom, kojega bi crkva htjela vezati po- moću vjersko - moralnog uzgoja u školi ili putem ka- toličkih kulturnih i prosvjetnih organizacija. Stoljetna je kulturnobojna taktika masonerije posvuda, da treba Crkvu, kad dogje do vlasti, potisnuti natrag u sakris- tiju te je tamo osamljenu ignorirati ili klevetati te iz- \vrgavati smijehu. Proti kršćanskom universalizmu diže _masonerija entitezu, svoj masonski univesalizam, koji odbacuje ideju božanskog naravnog zakona i posmrt- nog života. Ono ispovijeda ideal zemaljske sreće, do koje će se čovjek dovinuti pomoću umskog i materi- jalnog napretka. Svak zna da će jedino kod Optičara BOGDAN dobiti naočale onako kako to oko zahtijeva, zato uvijek samo optičar BOGDAN 809 2 ui blag Zapamtite Optičar Bogdan Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 U ovom osnovnom gledanju ma život i svijet masonski se mentalitet pokriva s ideologijom marksiz- ma, Masonerija i marksizam dva su idejna saveznika. Danas masonerija osjeća, da se socijalno težište okreće prema masama; zato traži put do proletarijata i nastoji ostvariti kadre za proletersku masoneriju, koja bi zba- cila i pocijepala današnje gragjansko društvo. Ovaj gragjanski elemenat bacila je masonerija sama na po- vršinu onda kad je pred 150 godina naslutila da će gragjanski staleži pobijediti aristokraciju. Danas mijenja taktiku i hoće da zbaci gragjanski, a podigne prole- terski elemenat. Da dobije direktan upliv na mase nastoji maso- nerija da rame uz rame sudjeluje sa braćom marksis- tima, Spomenuli smo Španiju gdje je prevrat stvorila iza kulisa masonerija, a nakon izvršenog djela, što su ga naravno drugi izveli, odmah je preuzela vlast u svoje ruke. Jedan od prvih važnih koraka nove vlade bio je priznanje sovjetske Rusije, odbacivanje konkor- data, otvoreni kulturni boj itd. Španjolski je narod na izborima jako uzdrmao masonsko-marksistično vladino bratstvo. Ali otada masonerija neprestano šalje ,pro- letarijat“ na barikade i pravi pokuse, kako bi nasilno došla do vlasti, sa koje ju je narod protjerao. Špa- njolski Lenin, Largo Caballero, jedan je od vodećih masona, koji dobiva od masonske internacijonale ne samo novac, nego i upute za ,borbu proletarijata“. Druga država, gdje je proletarijat na uzici maso- nerije, jest Meksiko. Calles je framason, kojemu uvijek ne ide za rukom nahuškati mase proti ,kapitalističnoj Crkvi“ premda joj je davno ugrabio sve imanje. Me- giutim je Plutarh Calles, prema pisanju ,Frankfurter Zeitunga“ daleko najbogatiji čovjek Meksika, koji pos- jeduje- brojna. industrijska poduzeća i ogromna zem- ljišta sa tisućama radništva. Ovom se je dakle odlič- nome masonu izvrsno isplatila borba za ,čovječanska prava meksičkog naroda“. Saradnja izmegju šestila (simbol masona) i kla- diva (simbol marksista) osobito je tijesna u Francuskoj. Od 900 senatora i poslanika sada je 300 masona. Tu se je ova misao rodila. Zloglasni kartel, to jest zdru- ženje Herriot- ovih radikala i Blum - ovih socijalista znači za francusku masoneriju majidealniji politični režim. Herriot i Blum su framasoni. U njihovim redo- vima začela se je ideja izmirenja Rusije sa Ženevom. Još se spominjemo, kako su se prigodom osnivanja Saveza naroda, čuli od izvjesne strane glasovi, da treba ovu megjunarodnu organizaciju izgraditi po na- čelima ,čistog čovječanstva“ da bude protuteža kato- ličkom Rimu. Države koje ozbiljno misle na zdravi nutrnje- politični život ne puštaju masonima slobodnih ruku, nego brižno prate rad svake od podzemnih megjuna- rodnih organizacija, čiji se članovi zakletvom vežu na slijepi posluh možda najvećim neprijateljima vlastite države. Zdrave se države čuvaju takovih masonskih kamarila, koje se poput plijesni uhvate države i njenih najsvetijih ideja, da ih eksploatišu u svoje niske i nemoralne svrhe. Biti mason postalo je zadnje vrijeme dosta ne- časno te ,braća“ niječu pred javnosti svoju pripadnost loži. Zbog raznih zločinačkih i korupcionaških afera (Staviski), kompromitovane su ove tajne masonske lože u očima poštenih ljudi. ,Velika loža Francuske“ izgubila je za nekoliko mjeseci više od 600 članova. Švicarska misli provesti plebiscit, koji će odlučiti da se zabrane masonske lože na njezinom teritoriju. Njezin primjer trebalo bi da slijedi svaka nacijonalna država. (Slovenec br. 252 a). Kod pokvarenog stomaka kod bolova u crije- vima, rgjavog zadaha iz ustiju, bolova u čelu, groznice. zatvora, povraćanja ili proliva dejstvuje odlično već jedna čaša naravne FRANZ-JOSEFOVA gorke vode sigurno brzo i ugodno. ODLICNI ljekari specijalisti za stomak, posvjedočuju da je upotreba FRANZ - JOSE- FOVE vode prava blagodat za jelo i pićem preopte- rećeni stomak. FRANZ.JOSEFOVA gorka voda do- biva se u apotekama, drogerijama i špecerajskim tr- govinama. Vlasnik — izdavač Urednik: Antun F1č& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2 Rukopisi se ne povraćaju. | Prije nego što se odlučite na kupnju razgledajte naš ogromni izbor ŠTOFOVA za DAME i GOSPODU, | FLANELE, SAMTOVE kao i svu ostalu | mannfaktarnu robu u najvećem izboru Prvorazredni TRENCHCOATI najmodernijih fazona | iz La engleskog nepromočivog štofa | SAMO KOD , REKORD“ | TRGOVAČKA KUĆA | podružnica DUBROVNIK | Ulica Kraljice Marije | | CIJENE PONOVNO SNIŽENE! | POVOLJNI USLOVI OTPLATE! | TRAŽITE POSJET NAŠIH ZASTUPNIKA ! | PREGLED ROBE BEZ OBAVEZE NA KUPNJU. Pregled vanjskih dogagjaja. Podunavsko i balkansko pitanje. Nakon mar- sejskog zločina pitanje Podunavlja i Balkana osobito je stupilo na površinu i sva je megjunarodna politička situacija pored sarskog u najužoj vezi sa ovim pita- njima. U ovom kritičnom momentu pokazalo se je kao nikada dosad, kako je Balkan na svojem mjestu te. ne _ pretstavlja više vulkanskog tla:kao prije. Bal- kanski sporazum djelo blagopok. kralja Aleksandra, nivelirao je, premda mne još do kraja, ali u velikoj mjeri divergencije, koje su mogle da uzbude ne samo balkansku, nego i širu javnost. Mnogo ozbiljnije po- kazuje se u ovom momentu podunavsko pitanje, oso- bito zbog Austrije i Magjarske. Sudbena istraga o marsejskom zločinu ušla je u trag činjenicama, koje opravdavaju mišljenje, da je Magjarska podržavala i potpomagala akciju onih, koji su konačno izvršili atentat. To je dakako u vezi sa politikom revizionizma, koju uporno zastupa Magjarska, podržavana od još koje evropske velesile, koja se interesuje za podunav- ska pitanja. Jugoslavija i Društvo Naroda. Poznato je, da je francuska vlada zatražila od Italije izručenje uapše- nih lica u Torinu. Do danas to pitanje još nije rije- šeno, niti su izručeni uapšenici u Belgiji i Austriji. Ovo delikatno pitanje bit će vjerojatno izneseno pred Drušivo Naroda, da ono svojim auktoritetom interve- niše, kako bi se riješilo pitanje marsejskog zločina, dala zadovoljština i onemogućio rad terorističkim orga- nizacijama u nekim državama. U ovom smislu zauzeo je svoje stanovište i česki ministar vanjskih posala dr. Beneš u nekidašnjem svom ekspozeju. Pitanje jugoslavensko - talijanskog sporazuma u uskoj je vezi sa politikom što je vodi Italija prema Magjarskoj. Po mišljenju najozbiljnijih krugova nemo- guće je da dogje do srdačnih veza izmegju naše dr- žave i Italije, dogod ova bude podupirala Magjarsku za koju je ustanovljeno, da je pružila gostoprimstvo emigrantima. Tako misle i mnogi vanjski politički krugovi. Magjarski ministar Gembeš napravio je prošlih dana četvrti posjet Mussoliniju u Rim. Na stanici u Rimu dočekao ga je sam Mussolini, s kojim je Gem- beš imao, prema službenim izvještajima, dva podulja sastanka. Ovaj posjet dovodi se u vezu sa pitanjem jugoslavensko-magjarskih odnosa. Gembeš je bez sum- nje tražio apsolutnu potporu Italije u politici revizio- nizma. Koji je pravi rezultat ovih razgovora nezna se, ali se mogu naslućivati. U vanjskoj štampi ima onih, koji misle da bi ltalija mogla udesiti svoje držanje u ovom momentu tako, da upliva na Mogjarsku, neka ublaži svoje odnošaje sa Jugoslavijom. Francuska. Povodom tendencije Doumergue - a da provede neke ustavne reforme u smislu pojačanja