i POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU | Br. 47, DUBROVNIK 21 Studenoga 1934. #ifif" SSS NMMHRSSRSRiNsIAEEEEENEEEEE Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVI. vijest Narodna Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Najaktuelnije zadaće Natol. Akcije, Početkom ove godine sv. Otac Papa Pijo XI. piše megju ostalim kardinalu patrijarsi u Lisabonu Nijedno djelo, koje je nužno i korisno kršćan. življe- nju, de smije se ispustiti iz programa Katol. Akcije, Pored ostalih nekoje su stvari posebno nužne, one naime koje odgovaraju općenitijim i osjetljivijim po- trebama. Tu je danas na prvom mjestu pomoć radnič. kim slojevima i to ne samo duhovna — koja uistinu mora biti prva — već i materijalna pomoć. Moramo im pak pomagati preko onih ustanova, koje imaju | posebnu svrhu da u djelo provode načela socijalne pravde i ljubavi evangjeoske. Da se mase dadu tako lako zavesti od spretnih i zlobnih prevratnika, često je tomu krivo nepoznavanje vjerskih istina. Zato je jedna od važnih zadaća katol. Akcije, da se njezini članovi ckupljaju oko svojih du- hovnih pastira i da im pomagaju poučavati djecu, omladinu i odrasle u vjerskim istinama. Katehetskom apostolatu otvoreno je ovdje široko polje rada. Druga stvar za keju se moraju osobito zauzeti članovi Katol. Akcije to je dobra štampa : dobre knjige, katolički časopisi, listovi i katol. dnevnici, Pod dobrom se štampom razumijevaju oni listovi, koji ne samo da nisu u protimbi sa istinama katol. vjere i morala, nego su dapače glasnici tih nauka i načela. Svagdašnje nam iskustvo kaže koliku uzgojnu moć ima dobro štivo, ali još žalosnije kako zla štampa sije neizmjerno zlo osobito megju omladinom. Jedna zla knjiga vele li lije srca pokvarila, uništila najljepše nade i mnoge dovela do očaja i samoubojstva. Tom jakom otrovu zmije treba da suprostavimo jaki protuotrov dobrog | štiva. — Katolička Akcija ima zadaću da otvori vrata \yjernika dobroj štampi, koja je vjeran glasnik nauka | katol. Crkve. Dobro uregjivan list, koj bi bio kadar da istisne protukršćanske listove, zahtijeva velikih žrtava osobito u sadašnjim prilikama. Zato moramo raditi za katoličku štampu združenim silama. Moraju se združiti sva plemenita srca svih vjernika za opći uspjeh dobre štampe, Ako je potrebito moraju se pri Itom žrtvovati posebni i regionalni inieresi. Neka se pak žrtvuje sve, kad to zahtjeva tako važna stvar kaošto je dobar katolički dnevnik. Katolici koji ovo. čitate otvorite oči i uši savjesti svoje, ispitajte svoju duševnost da li vršite svoju dužnost \prema katol. štampi. Paklenski muk. U mehičkoj državi Jukatan je crkvena vlast sama |dala zatvoriti sve crkve da ih sačuva od oskvrnjenja policijskih egenata, kojima je guverner zapovjedio da (preuzmu upravu svih svetišta. | Mehički biskup, koji sada živi u progonstvu u (San Antonio u Texasu izrazio se o stanju u Mesiku: E »Vjersko progonstvo, koje zadnjih osam godina bi u Mehiku, ma posebni je način pogodilo moju biskupiju. Službe Božje nijesmo imali već dugo vre- “mena. Svećenike su protjerali. Vjernicima su branili sa Botica u ruci, da ne primaju svetih sakramenata od onih rijedkih svećeniku, .koji su još bili tamo ostali. Vlada čini sve štogod joj je u moći, da zatre svaki \rag vjere i kršćanstva. Najgore je od svega toga to» što se u inozemstvu od tega mišta ne zna. Taj muk svjetskoga novinarstva o prilikama u Mehiku je uistinu (pakleni muk. Izgleda kao da su se svi dogovorili, da * o mehičkim dogagjajima mučati. I naše iramasonske novine šute, A još ima ka- tolika, koji te novine podupiru. Kad ćemo se jedan- = — Kod debeljine, gihta i kod šećerne bolesti pravlja naravna FRANZ-JOSEFOVA gorka voda id stomaka i crijeva i odlično pomaže varenju. Uče» jaci koji se bave oko nauke u primjenu stvari vele su imali uvijek odličnih uspjeha sa FRANZ-JOSE+ IVOM vodom. FRANZ: JOSEFOVA gorka voda dobi« \8e u apotekama drogerijama i špecerajskim radnjama. Izlazi svake Srijede | | Pojedini broj Din. 1.50 | Ž g, .. " a a pomoć bijednoj braći. Zima je pred vratima. Nikome ona ne će biti u ovoj ekonomskoj krizi laka, ali će biti sigurno strašna svima onima, koji već danas gladuju i prose koricu hljeba. U gradu sv. Vlaha lijepo je razvijen karitativui rad: Javna Dobroivornost, Blago Djelo, Katolička Druš- tva, Samostani, Sjemenište, Crveni Krst, i ostala hu- mana muška i ženska udruženja, te gradska Općina, Dižava, Crkva i gragjanstvo, razdijeliše prošle zime siromasima mnogo toga u novcu, hrani, odjeći i obući. U cilju pomaganja, proširenja i jačeg organizovanja ove humanitarne i kršćanske akcije, da pomaganje siromaha bolje uspije i lakše postigne svoju svrhu, ustanovljen je 1931 gogine u novembru Dobrotvorni Odbor ,Milosrgje“ kao otsjek Društva: ,Stanak Sv. Vlaha u Dubrovniku“. Odboru je zadaća, da bude što više pri ruci svim gradskim karitativnim udruženjima kao i milosrdnim gragjanima. Odbor nastoji, da umanji i po mogućnosti ukloni javno profesijonalno pros- jačenje, tu ljutu ranu na tijelu našega lijepog grada, time što subotom dijeli milostinju na jednom mjestu, a doprinoscima daje cedulju s natpisom ,Milosrgje*. Zato je potrebito, da što veći broj gragjana daje svoje redovite mjesečne doprinose Odboru, jer dosadašnji doprinosi nijesu dostatni. Nadalje Odbor mastoji, da provjeri siromahe, e da milostinja dogje u ruke u istinu potrebnim osobama. Da se ukloni zloraba ispro- šenog novca, to pravo socijalno zlo, Odbor je izdao blokove sa bonovima. Svaki bon vrijedi 25 para. Bo- novi su zamjenjivi za kruh u svim: pekarnama ili za mliječnu hranu u mljekarnama., Za 12 ovakovih bonova (naime 3 D.) dobije se kod , Milosrgja“ (Pod Skalinima Jezuvita, br. 4, I. k.) bon za objed u Pučkoj Kuhinji u gradu ili u Trpezi sv. Vlaha u Gružu. Preporuča se gragjanima da redovito nabavljaju ovakove blokove od 10 i 20 Dinara kod ,Milosrgja“ i da, mjesto novca, prosjacima dijele bonove, kojima siromasi mogu nabaviti hrane, a ne mogu ih upotre- biti za alkohol. Nadalje Odbor prima staru odjeću i obuću te stare ali valjane knjige, časopise i molitvenike, da siromasima pomogne duhovno i tjelesno. Napokon Odbor se brine za zaštitu djevojaka. Siromašne i nezaštićene djevojke, prepuštene sami sebi, najbjednija su stvorenja, te najpotrebnija moralne i materijalne pripomoći. Dajte za ovu najplemenitiju socijalnu i karitativnu akciju, a vama će dati dragi Bog. Naše gragjanstvo, koje se zna da zagrije za svaku dobru i plemenitu instituciju, ne će sigurno da zabo- ravi na ovu najnužniju i najhumaniju. Osobito ne sada kad su vremena najteža, a njezino uspješno dje- lovanje najpotrebnije. Obraćamo se stoga velikodušnosti i požrtvovnosti našeg gragjanstva, da se u što većem broju okupi oko plemenite ustanove ,Milosrgje“ što izdašnijim stalnim mjesečnim doprinosima i vanrednim milodari- ma kroz ove zimske mjesece a za pomoć i utjehu najbjednijih naših siromaha. U našem gradu ima veliki broj lica, koja svake subote dijele siromasima milostinju. Mnogo korisvije bi se taj novac upotrebio, kad bi mjesto da novac pred svojim vratima dijele, davali u formi stalnog mjesečnog doprinosa ,Milosrgju“, jer bi tako bili si- gurni da će njihova milostinja doći u ruke pravih siromaha, i da se njihovom darežljivošću ne će oko- ristitl manje potrebni i oni, koji su se podali prosja- čenju iz zle navike i lakomosti, otimljući time koricu hljeba pravim siromasima. . GRAGJANI! U svakoj bilo veseloj bilo tužnoj zgodi sjetite se vanrednim doprinosima Odbora ,Milosrgje“. Vašim ćete doprinosima ublažiti mnogu bol i obrisati mnogu suzu. Najljepša je poezija života i najslagji je duševni užitak, kad čovjek čovjeku u bi- jedi pomogne. Rodići čovjeka i zemci rr T PE e inih olji t jljepša molitva | To je djelo u RE hr salieeše, Što ste Mim jednome od ovih mojih malenih, učinili ste meni. Dubrovnik, 18 novembra 1934. Đebrotverni Odbor ,Milosrgje“. Vlasnik — izdavač Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2 Rukopisi se ne povraćaju. Zlato naše lične makaroni, spagoi.. rezanci itd Rroizvod tvornice ' fekatete Dubrovčani Natali u Rusiji Romantična težnja za ratnom slavom zahvatila je bila i neke predstavnike dubrovačke vlastele. Svijetle zrake junačkog duha u Rusiji u viteškoj dobi18 vijeka doprle su i do dalekog Dubrovnika, koji je pomno pratio i duboko štovao ratne vrline ruskih junaka. Ove zrake zagrijale su osobito dušu dvojici naj- sjajnijih predstavnika dubrovačkog plemstva te oni odlučise da posluže svojim silama velikoj slavenskoj državi - Rusiji. To bijahu otac i sin iz porodice Natali. Jeronim Natali stupio je u rusku vojničku službu još u godimama svoje mladosti. U doba ruskih vojnič- kih operacija druge četvrti 18 stoljeća on je pokazao vanrednu sposobnost i veliko iskustvo u ratnim ope- racijama, a isto tako i neustrašivu hrabrost radi čega steče čin pukovnika u ruskoj vojsci. Jeronim Natali steče u Rusiji najviše poštovanje u vojničkim krugovima, Njegovo prijateljstvo cijenili su visoki dostojanstvenici ruske države, U Rusiji se je oženio sa kćerkom vice- admirala De Trana - Sofijom De Tran. Iz ovoga braka rodila se je kćerka, koja preminu još kao djevojčica, i sin Petar, koji udari stopama svoga oca. On je bio kršten 22 januara 1730 od apos- tolskog misionara O. Faustina Šimanskoga u Dorpatu, koji je u ono-vrijeme pripadao Rusiji. Godine 1750 stupi Petar Natali u 20 godini ži- vota u rusku vojničku službu i pokaže se na tom polju dostojnim sinom svoga oca, te brzo postigne čin ruskog pukovnika. On je iskreno i vruće volio Rusiju te se neustrašivo borio za njezinu: slavu oružjem u ruci. Osobitu hrabrost i vojničko - administrativnu vješ- tinu pokazao je Petar Natali u rusko - turskom ratu. Odlikovao se je pri osvajanju tvrgjave Gjurgjevo na Dunavu. Njegovo junaštvo privuklo je pažnju carice Katarine H. i ona pozdravi viteza - dubrovčanina vlasto- ručnim veoma laskavim pismom. Petar Natali bio je saradnik najuglednijeg ruskog nacionalnog junaka i vojskovogje Suvarova, te se je skupa š njim borio pri zauzimanju tvrgjave Očakov. U ovoj bitci bio je tako teško ranjen da je bio izgu- bio svijest. Svi su ga držali već mrtvim te ga ostavili na polju. Njegov vjerni momak spasio mu je život jednim komadom jagnječe kože zaveže mu rane i tako zaustavi krvotok, te ga spasi od očite smrti. Njegovo ozdravljenje i povratak u redove ruske vojske pozdravi sama carica Katarina II te ga odlikova najvišim odlikovanjem za hrabrost oficirskim ordenom sv. Gjorgja. Dozvolom ruske carice Petar Natali ostavi voj- ničku službu i dobije penziju od ruske države te na-