POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 48.
N
DUBROVNIK 28 Studenoga 1934.
mir m
e
_ or E PRE
Broj Cekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVI.
Čijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Što hoće marksizam ?
Vas nauk marksista, sve knjige što su ih oni
napisali, svi govori socijalnih demokrata i boljševika
saglasni su u tom, da je radnički stalež potišten, da
mu se nanose krivice, da se bogataši (kapitaliste)
bogate radničkim žuljevima. Svo današnje socijalno
uređenje da služi samo kapitalistima, a radništvo da
nema od svojega rada toliko, da može pošteno
preživjeti; zato je potrebno izmijeniti današnji druš-
tveni poredak. Dovle je sve u redu. To osjeća svaki
siromašniji čovjek, ne samo radnik, nego i seljak,
činovnik, obrtnik, uopće svi, koji sami rade i uzdr-
žavaju sebe i svoje obitelji radom svojih ruku ili
služe drugima svojim umskim radom zato, da mogu
živjeti. To nijesu izumili istom marksisti.
Boj za prava potištenih uvijek je u Katoličkoj
crkvi bio nešto uzvišenoga, svetoga; to je dobro
djelo, sveta dužnost. Istorija Katoličke crkve puna je
živih primjera za ovu istinu. Kad marksisti još nijesu
imali svojih velikih organizacija, trudio se je poznati
socijalni biskup dr. Keteler svim silama, da dokaže
svijetu, kako radništvo i uopće svi radnički staleži
irpe krivicu i da to treba izmijeniti i urediti. Dr.
Keteler i za njim mnogi drugi, n. pr. dr. Ivan Krek,
bili su pravi apostoli za prava radništva i ostalih
potištenih staleža. Ali ovi nijesu preporučivali sredstva,
kako to čine marksisti i mnogi radnici, više skloni zlu
nego dobru, radije su poslušali marksiste i stupili u
njihove organizacije. Time su oslabili organizacije
Kalto su ih zamišljali i osiiivali kršćanski socijalni radnici.
,_ Marksisti uče, da je moguće preurediti i izmi-
jeniti današnji društveni poredak samo ako se rad-
ništvo organizira, ali ne u organizacijama, koje se
temelje na kršćanskim načelima. Njihove organizacije
treba da napune i prožmu radništvo neograničenom
mržnjom prama svim drugima, koji nijesu radnici U
radništvu treba odgojiti borbeni duh, uslijed kojega
će radnici oružjem u ruci, svim nasilnim sredstvima
promijeniti postojeći socijalni poredak. Kod toga neka
radništvo uguši u sebi sve što bi ga u tom poslu
moglo priječiti, naime sve kršćanske kreposti koje,
po njihovom mnijenju, oduzimlju polet u borbi. Čov-
jeku, koji stupa u marksistične redove, treba ugušiti
kršćansku, savjest, koja se u čovjeku budi kao i
| kršćanstvo uopće zajedno sa svim sredstvima, što ih
je Isukrst dao svojoj Crkvi. Namjesto crkvenog braka
stavlja se za uzor slobodna ljubav. Molitva i vjera
| u prekogrobni život. izvrgava se smijehu i širi se
nauk, da je nebo za stare žene, a da marksisti hoće
| imati raj na ovom svijetu.
Kršćanski odgoj protivi se marksističnom nauku
| zato ga treba nadomjestiti marksističnim uzgojem
omladine u školi kao izvan nje. Po njihovim nazo-
| rima Crkva samo zavodi radništvo zato dakako što
— naučava Ilsukrstov, a-ne marksistični skroz materija-
listički nauk. Stoga se Crkvi svuda naviješta rat i
_ gdje dobiju vlast marksisti u svoje ruke, izvršuju tu
— svoju mržnju također na krvavi i najdivlji način. To
nam žalosno dokazuju umorstva, požari crkava i
crkvenih zgrada, mučenje svećenika, biskupa i vjernika
uopće, uprav nečovječna divljaštva marksista u Mek-
siku, Španjolskoj i Rusiji. Osobito se trude, da istr-
gaju ženu iz kršćanskog obiteljskog života, znajući,
da je kršćanska majka stup kršćanskog života u
svakoj obitelji. Markšizam ruši svetost i nerazruši-
vost braka i time ruši prvu stanicu ljudske zajed-
nice, obitelj. .
Iz taktičnih obzira, da ne bi odbili mnoge, koji
hoće da ostanu dobri kršćani, razglasili su, da je
vjera zasebna, privatna stvar svakog pojedinca, prem-
_ da je sav marksistički nauk protivan kršćanstvu i
kršćanskom mišljenju. Međutim u praksi se vladaju
drukčije. Tko dođe u šape marksističnih organizacija
_ brzo mu izbiju iz glave kršćanstvo i volju da se po
= kršćanskim načelima svuda i uvijek dosljedno vlada.
U svojem pripovijedanju i dokazivanju da njihov rad
ide za promicanjem blagostanja radništva dokazuju
marksisti djelima, da im je mržnja prema kršćanstvu
$
i
ih
EPARSSJER SS
i
Y
IMIN RONI ME RSS O REGIO
zavisit
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
veća i preča od brige za radnike i njihova prava.
Marksizam treba da zna, da je ipak kršćanstvo je-
dini faktor koji može, da na zadovoljstvo svih, riješi
i postojeće razlike u socijalnom životu. Ustanovitelj
kršćanstva je Isukrst, Bog i čovjek ; njegova načela
ljubavi mogu da niveliraju prevelike razlike ; njegove
zapovijedi jedine mogu da promiču pravo blagostanje.
Kršćanski solidarizam, kako ga, na osnovu evanđelja,
zamišlja Lav XIII i u najnovije vrijeme Pijo XI može
da riješi socijalno pitanje. Enciklika ,Quadragesimo
Anno“ jest ona magna charta za pravo blagostanje
među pojedinim staležima, a po njima i u društvu.
Pregled vanjskih dogagjaja.
Megjunarodna politička situacija. Najvažnija
pitanja, kojima se bavi međunarodna politika bez
sumnje su pitanje marseljskog zločina i sarskog pod-
ručja. Sa marsejskim atentatom u uskoj je vezi kom-
pleks pitanja, koja se odnose na Podunavlje te na
odnošaje među pojedinim državama u srednjoj i
ostaloj Evropi. — Osobito je ovo pitanje u
vezi _ sa odnošajima koji postoje između ltalije
i Francuske s jedne strane te ltalije i Jugo-
slavije, Italije Mađarske i konačno Mađarske i Jugo-
slavije s druge strane. Jugoslavija je predala notu
Društvu Naroda zajedno sa memorandumom. Van-
redno zasjedanje Lige Naroda sazvano je sada pr-
venstveno zbog zapletaja na Istoku u pitanju Chaca,
no ipak je ovaj momenat iskoristila Jugoslavija, da
pokrene pitanje marseljskog atentata, koji je teško
pogodio cijelu našu državu i zabrinuo evropsku jav-
nost. Svjetska štampa bez razlike pohvalno ističe drža-
nje Jugoslavije, koja nije htjela da preduzimlje sama na
svoju ruku nikakovih direktnih koraka, nego je izni-
jela pitanje pred Društvo Naroda poštivajući time
ovu ustanovu kao forum za riješavanje svih sporova
međunarodnog karaktera. U Ženevi je nota primljena
pa će, kako izgleda, pitanje marseljskog atentata biti
na dnevnom redu januarskog redovnog zasijedanja
1935 god. — Pitanje sarskog plebiscita također je od
zamašne važnosti za međunarodni položaj. Ovdje se
radi o odnošajima između Francuske i Njemačke.
Od rezultata plebiscita, ako uopće do njega dogje,
će daljni razvoj međunarodne politike u
Evropi. Ako je istina, što štampa piše o tiskore-
nim pregovorima za sporazum ltalije i Francuske
osobito posljednjih dana, onda to valja prosugjivati
pod vidikom sarskog pitanja, koje predstavlja danas
najvažnije pitanje francuske vanjske politike.
Francuska. Opet se je otkrio novi financijski
škandal. Neko građevinsko preduzeće zaračunalo je
državi za regulacione radnje na donjoj Seni mate-
rijal, koji uopće nije nabavila. Država je oštećena
za blizu 120 milijona franaka. — Nedavno umrli
francuski državnik Poincarć pomirio se je prije smrti
sa Crkvom. Kod preporučivanja duše sam je pratio
molitve, nakon što je primio svete Sakramente.
Bugarska. Aleksandar Botev, bivši ministar u
vladi Stambolijskoga, imenovan je nedavno, na vla-
stitu molbu, učiteljem osnovne škole u Masabeju u
blizini Radomira. Eto posljedice krize.
Kratke vijesti. U naseobini Uvari u Indiji održali
su katolički misijonari pobožnost 40-satnog klanjanja.
Tom prilikom pokrstilo se je 125 protestanata. — U
Škotskoj je nedavno ustanovljeno društvo katoličkih
učitelja. Već ima preko 2000 članova. — Načelnikom
Londona izabran je kod zadnjih izbora Stjepan Emilo
Mollineux Killik, koji je katolik. Katolici su izabrani
načelnicima u Kardilju, u Lancashire, u Heywordu,
“u Blackburu i mnogim drugim općinama. — Ruski
su boljševici uklonili iz grobišta sve križeve, da iz-
brišu svaki trag kršćanstvu. — U Južnoj Indiji po-
rastao je broj kršćana u prošloj god. za 4372, a ove
godine već za 9617. — Vatikanska željeznica potpuno
je dovršena i predana prometu.
iro pasta za zuhe je najbolja.
Vlasnik — izdavač Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2
Rukopisi se ne povraćaju.
U izlozima
Trgovačke Kuće
REKORD
podružnica DUBROVNIK
IZLOŽENE SU POSLJEDNJE
NOVOSTI ORIGINALNIH
engleskih štofova, francuskih svila
Ogroman izbor
manufakturne robe i popluna.
DAJEMO na dugomiesečnu otnlotu
Iz Vatikanskoga &rada.
Prilikom 700-te godišnjice dekretala (odredaba)
Grgura IX i 14. stote godišnjice objavljivanja ko-
deksa cara Justinijana održan je od 12 do 17 o. mj.
na papinskoj universi ,Apolinare“ u Rimu međuna-
rodni juridični kongres. Na kongresu su uzeli učešća
pravnici čitavoga svijeta. Iz naše su države sudjelo-
vali profesori universe u Ljubljani dr. Odar sa teo-
loškog, dr. Kušej sa juridičnog fakulteta te franje-
vac dr. Jeličić. — U nedjelju, 18 o. mj. umro je
kardinal Petar Gasparri, višegodišnji državni tajnik
najprije Benedikta XV a zatim Pija XI. Rođen je 5
V. 1852. u Capovallanza di Ussita u Umbriji. Bio je
personalnim tajnikom kardinala Mertel-a, zatim pro-
fesor kanonskog prava na zavodu Propagande u
Rimu, a kasnije iu Parizu. Bio je apostolskim dele-
gatom u Perii, Boliviji i Equadoru. Otale je postao
tajnikom kongregacije za izvanredne poslove. Pijo
X povjerio mu je 1904 kodifikaciju crkvenog prava,
te je god. 1917 izdao novi Kodeks. God. 1914 pos-
taje najprije zamjenik, a malo zatim državni tajnik.
Veliko je učešće imao u poznatim papinskim akci-
jama za mir. Uspostavio je diplomatske odnošaje s
Francuskom, a pripravio je i potpisao konkordate s
Letonskom, Bavarskom, Poljskom, Portugalom, Litvom,
Rumunjskom, Pruskom i modus vivendi s Cehoslo-
vačkom. God. 1929 potpisao je poznate lateranske spo-
razume. Na godišnjicu tih sporazuma 7 ll 1930 povukao
se je s državnog tajništva. Otada je radio oko ko-
difikacije istočnog crvenog prava, ali taj rad nije do-
vršio. Veličanstveni sprovod bio mu je u Rimu 22
o. mj. — U neđelju 25 o. mj. započeo je Sv. O,
Papa Pijo XI svoje godišnje duhovne vježbe, koje
će trajati do 1. XII. Kroz ovo vrijeme ne prima Sv.
Otac uobičajene audijencije (kardinala kurije i refe-
renata) nego samo diplomate i strane ličnosti. —
Večeras dirigira koncertom u Rimu kompozitor Mo
Lorenzo Perosi u poznatoj koncertnoj dvorani ,Au-
gusteo“. — Pred nekoliko vremena obratio se je na
katolicizam poznati komunista Enrique Mattorre,
bivši dugogodišnji direktor središnjeg ureda španjol-
ske komunističke omladine.
od iznemoglosti i tromosti ci-
eiog tijela kod starijih osoba.
Iznemoglim i starijim osobama toplo preporučamo :
dajte si masirati tijelo sa preparatom »ALGA« uveče
prije spavanja i u jutro prije ustajanja. U veče po-
slije masaže biti će Vam tijelo lagano, uživati čete
duboki san koji odmara i krepljuje. U jutro poslije
masaže ostanite još neko vrijeme u krevetu, Kad
ustanete udovi biti će gipki, hodanje lagano, kao u
preporodjenom tijelu, osjetiti ćete novu svježinu, ve-
I A znae. POA
> A« dobiva se svuda oca Din, 14.—
= "Reg. S. Br. 18117.32.
li s EE