POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU MO" Čekovnog računa našeg lista ;4 n DUBROVNIK, 8 Siječnja 1936. NO" es 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIII 7 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno Izlazi svake Sr ijede Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik VO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU vo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Pojedini broj Din. 1.50 Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, _ Rukopisi s se ne povraćaju. Ićna alokucija zdrav sv. Oca Pape Pija XI. Na Badnjak je Sv. Otac primio stitke kard. zbora i tom prigodom Iržao govor, u kome se osvrnuo na ošlu godinu. Istakao je ,da je put ) božićnih blagdana, osobito u po- jednje vrijeme, bio zastrt tamnim o- acima, pače poškropljen ljudskom vlju i teškom bojazni pred novim ra- vima, Primali smo žalosne glasove. dalekih ogromnih krajeva (Rusija!) ljekuje, ne više samo u dubini duše, go javno, geslo: bez Boga! Još je losnije da ga, iako u ograničenoj jeri, prihvataju i u drugim zemljama. drugoj zemlji (Meksiko!), Njemu ta- ) blizoj, diže se glas protiv svega ) je Božje i životno katoličko. Ogra- čuje se broj svećenika na broj upra- | okrutno i bezbožno podrugljiv, pre- štajući ga samovolji vlastodržeca, ja ne poznaje skrupula i savjesti idske. Čuli smo glasove koji žele pobi- i kršćanstvo u ime lažnog kršćan- ja. S malo razmišljanja dade se oznati da je katolicizam jedino krš- nstvo. Izvan katolicizma što još pre- taje od Isusa Krista i Njegove nau- Razna imena, pozitivno kršćanstvo, vjesno kršćanstvo, svekršćanstvo; sve | to nakazna imena, u kojima nema šta kršćanskog. To su krinke kojima | koće sakriti progonstvo jedinoga avoga kršćanstva, katolicizma. Ipak utješno da nigdje nijesu tamne sile pjele da potamne svjetlost, vjeru i ibav prema Bogu“. I u posljednjim brigama za oču- nje mira Sv. Otac je, prema svojim ama, nastojao pridonijeti svoj udio opće dobro. Njegove se nade nijesu iunile do ovoga časa. Ali zato ne vi made, i ne bi je gubio u mnogo \ prilikama. U drugom dijelu go+ 1 Sv. Otac se zadržao na drugoj koj brizi: ma brizi za svećenstvo. jek je, u svom pontifikatu, želio da 'a dokumenat o uzvišenom zvanju ećeničkom. Na završetku jubileja Ot- pljenja, koji je ujedno 19. stogodi- ji jubilej osnivanja svećeništva, po- ećuje cijelom katoličkom kleru novu cikliku: katoličkom svećenstvu“, d catholici sacerdotii“. eksikon Minerva izašao i biti će svima pretplatnicima zdijeljen putem Knjižare , Jadran“ u ibrovniku, — Budući ima veliki broj etplatnika dostava će se vršiti redom ema spisku. Tko hoće da leksikon imi prije dostave može doći u Knji- ru ,Jadran“ te će ga odmah primiti. Tko se nije pretplatio može ga da kupiti i to za gotovo Din. 300.— i otplatu Din. 360. — Otvara se subskribcija na Leksikon lavlja kojega izdaje ista knjižara inerva iz Zagreba. Lijepi i iscrpni ospekt i ostale informacije dobiti ćete kogjer kod Knjižare , Jadran“ u Du- Ovniku, — Telefon 94. Odlučna izjava dr. Pernara Ovih se dana u cijeloj našoj jav- sti mnogo čulo o odlučnom nastupu narodnog zastupnika dra. Ivana Per- nara protiv različitih destruktivnih po- java, koje su se počele tu i tamo po- kazivati. Urednik , Nedjelje“, katoličkog tjednika što izlazi u Zagrebu, posjetio je g. dra. Pernara, koji je vrlo rado dao nekoliko zanimivih misli, Dr. Pernar izmegju ostaloga izja- vio je i ovo: ,Gospodin dr. Maček je u svojoj izjavi upro prstom na gole- mu važnost, koju za izgradnju cijelog hrvatskoga narodnog života imade baš katolicizam i kat, Crkva. Svjesni smo, što znači katolicizam i za našu narodnu budućnost. Baš radi toga danas je više nego ikada potrebno, da naglasimo o- vaj naš odnošaj prema vjeri i Crkvi. Nitko nije s toliko odlučnosti u tom pitanju tako nastupio, kao g. Dr. Ma- ček u svojoj izjavi. To stanovište nje- govo mjerodavno je za sve one, koji dobro žele i našem narodu i njegovoj budućnosti. Slobodna je zidarija vidno utjecala na različite naše kulturne ustanove i na našu inteligenciju. Kada se bude pisala povjesnica o onom, što su slo- bodni zidari i različiti njihovi sljedbe- nici u redovima inteligencije učinili protiv hrvatskog naroda kroz vrijeme njegovih najtežih borba za održanje, dobit ćemo sliku strašne i žalosne po- vijesti, Moje je duboko uvjerenje da u hrvatskom narodnom životu i u nje- govoj budućnosti treba da uzmu od- lučnog utjecaja ma narodni život samo ljudi, koji su prožeti vjerom u Boga. U naša hrvatska sela, megju naše hrvatske radnike i megju našu škol- sku mladež, dakle intelektualnu omla- dinu, dolaze u ovim teškim i sudbo- nosnim danima razni lažni proroci, bor- beniji i crveniji nego ikada, a stvarno bi ti isti bili, kada bi za to došao čas, bjeliji i reakcionarniji nego ikoji bje- logardijac. Tim mutikašama, i tim cr- vendačima dat će hrvatski seljak rad- nik i hrvatska intelektualna mladež lek- ciju, da će ih proći volja da u mutnom love. Hrvatski narod treba da čupa ko- rov za vremena. Ovi lažni proroci pred- stavljaju filokseru u našem narodu, no hrvatski je marod ovaj otrov u svom začetku progledao. Bivši plaćenici sunarodnjaka Karla Marksa, koji su se godine 1918. sta- vili na čelo hrvatskim radnicima, a kas- nije ostali najvjerniji štitonoše dikta- ture, govorili su, da je zemlja kao zrak i voda, da je zemlja svačija i ničija. Hrvatski seljački narod progovorio je tada na usta Stjepana Radića, da zem- lja nije kao zrak i voda, da zemlja nije svačija i ničija, nego da je zemlja o- noga, koji je radi i obragjuje, a to je seljak. Hrvatski seljački narod progo- vorio je na usta Stjepana Radića časno i jasno, da hrvatski seljački narod, kao uopće cjelokupni hrvatski marod ne će komunizma. Seljaštvo hoće da raspo- laže sa svojom mukom i znojem, a ne da ono, što gospodari, daje bilo u a- provizacije, bilo u komun Komunizam ruši 4ilo' (vla štvo, komunizam ne M asi. so ove br&v mi saznajemo, da ta razlika u prora- ka, komunizam ne poznaje seljačkog doma, komunizam nema domovine, on je internacionalan, Hrvatski seljački na- rod znade i vidi da ptičice imadu svo- ja gnijezda, miševi svoje rupe, pa i vuk i medvjed prave sebi brlog. Zar hrvatski seljački marod nema pravo na svoj dom i na svoju domovinu ? Hr- vatski narod dovikuje plaćenicima cr- vene Moskve: ,Seljaku zemlja, radniku tvornica !“ U komuni ne može seljaštvo nikada postići svoj cilj, jer bi komuna stvorila mnogo više gospođe, no što je danas imade. Hrvatski narod znade danas dobro da svaki pojedini komunistički ispad u hrvatskim zemljama jest zločinački ispad, kojemu je svrha da hrvatski na- rod pred svijetom prikaže avangardom boljševičke Rusije. Danas je potrebno da cijeli hrvat- ski marod bude kao stisnuta šaka, i da tako stisnut ostane kao jedna duša, jer će samo na taj način moći oživo- tvoriti svoje ideale. Ima danas pojedinaca, koji svašta pišu, šuškaju, šapću i mute, da treba novi duh i novih ljudi. Pišu i slažu boljševističke programe itd. Iza tog novog duha i tih novih ljudi kriju se boljševički i komunistički papci. Hrvatski seljački narod treba da bude na oprezu pred raznim pojavama, koje nijesu u skladu sa njegovim du- hom i njegovim tradicijama. Ali mi se i ne bojimo tih pojava. S geslom ,Vjera u Boga i seljačka sloga“ i uz sarad- nju svih — kažem i naglašujem — svih narodnih slojeva mi ćemo ostvariti naše hrvatske ideale“. Pred proračunom Stojimo pred donošenjem novog općinskog proračuna za godinu 1936— 1937., pak smatramo uputaim, da iz ljubavi prama našem gradu učinimo nekoliko opasaka o kojim bi trebalo voditi računa pri sastavu proračuna. To činimo, premda sumnjamo, da će se uzeti u obzir ove naše opaske i premda od proračuna, koji će se do- nijeti pred vijeće i proračunske rasprave ništa ne očekujemo. Proračun koji će se donijeti, odredit će djelatnost općine za proračunsku godinu 1936—1937. t. ji. do 31 ožujka 1937., pak je ra- zumljivo, da gragjani moraju imati interesa za gospodarstvo i djelovanje općine, koje se proračunom sada tačno odregjuje do navedenog datuma. Ne učinili se opet ništa ni u ovom pro- računu, tada se ništa više ne može učinit odnosno započeti sve do slije- dećeg proračuna, koji će stupiti na snagu tek 1 travnja 1937. g. Prošlogodišnji proračuni nijesu bili ni financijalno-tehnički dobro sa- stavljeni. Oni nijesu bili realni, a real- nost mora da bude glavna odlika spo- sobnosti sastavljanja proračuna. Po sa- mom mišljenju sadržanom u upustvima ministarstva financija za sastav prora- čuna, smatra se, da je proračun u fi- nancijsko - tehničkom pogledu slabo sastavljen i nerealan, ako razlika iz- megju predvigjenog i izvršenog pro- računa bude veća od 10%. Megjutim M čunima prošlih godina uvijek je veća od 10%, dapače, da je negda dosegla do 40%, Razlika izmegju predvigjenih i ostvarenih ukupnih prihoda izgleda da iznosi oko 40%, dok razlika izme- megju predvigjenih i izvršenih gragje- vinskih radova iznosi 70%, U ovo zadnjih par godina osim radnja uzdr- žavanja nije se provela gotovo niti jedna predvigjena nova gradnja ni na- bavka, premda ih je nekoliko bilo preventirano u raznim prošlim prora- čunima. Pri sastavu proračuna prihoda mora se uzeti za podlogu prihode, koji su stvarno ostvareni u proračunu za g. 1934—1935., te prihode po pro- računu, koji je još ma snazi, a do časa sastava proračuna. Mora se uz to imati u vidu, da su imovinske. i financijske prilike gragjana takove, te se može očekivati i daljnje podbacivanje prihoda jer su fiskalna. opterećenja visoka. Pri sastavu proračuna treba u ne- kim njegovim djelovima provesti više računa o potrebitoj štednji. To osobito vrijedi za personalne izdatke proračuna, koji su posljednjih šest godina silno narasli i ne stoje u nikakvom razmjeru sa materijalnim rashodima. Opće je i jednodušno mišljenje gragianstva, da u pogledu ličnih izdataka treba pro- vesti znatnije personalne reforme i da treba te izdatke znatno sniziti. Sam g. Ministar financija u svojim upustvima općenito za sve općine traži, da se ovakovi izdaci snize barem za 10%, a mi smatramo, da za našu općinu pos- totak sniženja treba da bude znatno veći. Da se bude na čistu koliki pos- tak iznose lični izdaci, to treba iz pro- računa izlučiti sve ono što se odnosi na privredna poduzeća općine (gradsku centralu i vodovodnu stanicu) kod ko- jih, osobito centrale, po prirodi su stvari materijalni izdaci zastupani znat- nim iznosima. Isto tako treba pri izra- čunavanju tog postotka odbiti one stavke rashoda, koji su silom raznih zakona nametnuti općinarima a da za njihove isplate nije trebalo povećati broj činovnika i mamještenika. Tada ćemo tačno moći obračunati postotak tih ličnih izdataka čiste općinske admi- nistracije. Mi znamo, da danas prama upustvima Ministra financija imamo jedinstven proračun, t. j. nemamo više posebnih proračuna za gradska priv- redna poduzeća i to je razlog da će prividno lični izdaci iznositi oko 20 /o ukupnog skupnog proračuna, dok su u stvarnosti pri tačnom obračunavanju znatno viši. U pogledu pak materijalnih ras- hoda moramo da naglasimo, da u na- šem gradu postoji veliki broj komu- malnih problema, od kojih neki traže neodloživo riješenje. Ako se želi, da naš grad bude ono što bi morao biti, tada treba učiniti sve ono, što se dade učiniti, obzirom na financijalno stanje općine, za sada bez većih materijalnih izdataka. Općinska klaonica na Pločama je jedna sramota za naš grad. Hiljade i hiljade stranaca prolaze uz klaonicu, napose oni, koji dolaze turističkim pa- robrodima, te ulazeći u grad, kao svoju prvu sliku našeg grada, vide obješenu marvu i osjećaju mirise naše klaonice, & \ I