POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 6 DUBROVNIK, 12 Veljača 1936. Di" a Čekovnog računa našeg lista BR" jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIH za Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava isel Dubrovačke Hrvatske Tiskare, Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. ru ma Re Neustrašiva vjera! | a =aRa=aaSS>== > &lili &e ljubimo Ljubav se najdjelotvornije poka- zuje, kad trpi i pati onaj koji je predmet ljubavi. Progonjena nevinost i izrugana pravda otimaju na juriš simpatije svakog plemenitog srca. Tako je i sa sv. Ocem. Zivot vidljivog Poglavice Kat. Crkve sličan je životu Krista, čiji je on zamjenik. U njemu se ponavlja i , Hosana“ i ,Raspni ga“, Kalvarija i gora Preo- braženja i Križ i Uskrsnuće. Ta Sličnost proizlazi iz činjenice da je Papa nasljednik proaka Apos- tola, sv. Petra. Petar je uvijek bio s Isusom. Bio je i onda, kad mu je dao vlast, što je nema nijedan čovjek. I onda kad je na Duhove propovijedao ; i _ onda kad su ga bičevali radi Imena Isusova. I onda kad mu je anđeo skinuo dvostruke lance s ruku u He- | rodovoj tamnici i onda, kad je u Rimu umro, naglavce propet na križ. i 1 Petrovi su nasljednici uvijek s Isusom. I današnji Petar, naš Sveti Otac Pijo XI. Mi njega uvijek ljubimo, jer su Petrovi ključevi vrhovnog poglavar- stva Crkve u njegovoj ruci. Ali najdraži nam je ipak onda, | kad s Isusom nosi križ. Kad mu viču »Propni ga“ i kad ga optužuju. Da optužuju ga u raznim gem- | ljama na razne načine oni koji sači- njavaju bezbožni front neprijatelja lsukrsta i Njegove Katoličke Crkve. Cim više Sv. Oca napadaju tim — šarče ga moramo ljubiti. Napadaji i mržnja znak su, da je on pravi pastir naših duša, koji kad vidi vuka ne bježi poput najamnika, nego je spreman da vodi borbu za svoje stado. Neka bude borbi. One će nas samo očeličiti U njima će pasti rđa, a ostaće suho Božje zlato vjernosti i ljubavi. Sveti Oče, Hrvatski je narod po- put ostalih katoličkih naroda svijes- tan sreće, što se nalazi u Crkvi, koju Ti u ime i umjesto Isukrsta tako mudro vodiš. Prigodom uspomene krunisanja obnavljamo Ti osjećaje ljubavi, vjer- nosti i sinovske odanosti. Sv. Ocu Piju XI želimo zdravlje, život i pobjedu neprijatelja duša. Ubi Petrus — ibi salus! (Gdje je Petar — tu je spas). Olovni oblaci nebom se viju I puca grom.... Lagjica laka tek morem kliže, Smiona ide k cilju svom. *o* Valovi bijesni o hrid se lome, Čuje se vaj: Legjice mnoge u boju sa morem O gordi krše se kraj.... kt Olujom plovi i čudna lagja Križ joj je stijeg, A Petar hrabri kormilo steže, Navdit joj ne smij? ni more ni brijeg. Mokok Oluja bjesni, al' slomii' neće Lagjicu, nas; K cilju mirno mi ćemo plovii' Jer gdje je Petar, tu je i spas! 1..P. MIR KRISTOV. Nad Vatikanom odjekuje pjesma metalnih glasova : Kad se molitve dižu put plavih, azurnih polja; Nebeski zvuci odliježu čitavim Rimom. Najednom svečani mir: Petar kroz Pija zbori: Kriste 1 U lagji tvojoj sred bure malakšu mornari : Olhrabri mealovjerne |“ A zatim ruku sijed starac diže svetačku, blagu : »O cceane nemirnih ljući, koji u vrtlogu vijavicom motan u bezmjernosti o hridi se rušiš, pogledaj gore, Krist te sa križa gleda i plače nad tvojom propašću. Mir, što ga uzalud u tminama tražiš, mir Kristov, što miriše mirom, bslsamom i uljem, o bijedno, izranjeno ljudstvo, nek sagje vrh tebe 4 I opet pjesma vatikanskih zvona, i tamjan molitve što se k nebu diže i melodije svečane, rajske razliježu se čitavim Rimom. O. M. Šafran. Jocizam i Jacizam. Specijalizirani pokreti Katol. Akcije. Dioba rada i radnog polja zahtjev je svakog uspjeha. Zato je posve ra- zumljivo, što se je u sve jačem raz- mahu Katoličke Akcije osjetila potreba posebnog, specijaliziranog odgajanja pojedinih staleža. Ta je specijalizacija dosada na majsavršeniji način piove- dena u Belgiji, gdje je nastao jak ka- tolički radnički pokret — ,Jocizam“,* a zatim katolički seljački pokret — »Jacizam“**, Ova su nastojanja tako us- pjela da ih je sam Sv. Otac Papa na- zvao ,savršenim tipom K. A.“ a slična su društva već nastala i u drugim zemljama, osobito u Francuskoj i u Kanadi. I po našim se časopisima češće čitaju pojedine vijesti o bujnom nutarnjem i vanjskom životu tih pok- reta. Sada je pak preuzv. hvarski bis- kup u posebnoj raspravi po prvim vrelima pokazao postanak, razvoj i uspjehe ,jocizma“ i ,jacizma“, tako da dobijemo potpun pogled u nutar- nju izgradnju i život tih pokreta, od kojih se Crkva toliko nada. Nije sve za svakoga. Pogrješka bi bila tugje biljke bez ikakve pro- mjene presaditi na hrvatsko tlo. Ali ne smijemo zaboraviti, da smo katolici i da nam je svima katolicima po svoj zemlji ista svrha: širiti Krista i Nje- govo kraljevstvo. Zašto se onda ne bismo okoristili polučenim uspjesima drugih, te se po njima učili, kako da i mi Kristov duh unesemo u svoj na- rod? A ova je rasprava baš i zato napisana. Zato je svakako moraju da prouče svi kojima je dužnost, da se brinu oko što življeg razmaha K. A. kod nas. Naučit će iz nje svi, kako se katolička vjera dade najljepše spojiti s radničkim i seljačkim životom i sa zahtjevima tih staleža, Osobito je od neprocjenjive važnosti njihovo svrhu- naravno NGI radničkog i selja- čkog rada. * Jocizam; čitaj: Žosizam; J. O. C. — _Jeunesse Quvrier catolique 'Katolička radnička omladina. ** Jacizam; čitaj: Žasizam ; G = Jeunesse Agricole catolique klan seljačka mladež. Proslava papina dana i dvostrukog jubileja Hrvatskog Metrolite u Zagrebu. Zagrebački nadbiskup i Hrvatski Metropolita preuzv. Dr. Antun Bauer navršio je 11. prošlog siječnja 80 go- dišnjicu života, a 29. istog mjeseca 25 godišnjicu otkako ga je kardinal Merry de Val posvetio za biskupa u Rimu god. 1911 god. Sva hrvatska katolička kulturna i dobrotvorna društva zaklju- čiše, da ovaj dvostruki jubilej pro- slave zajedno sa proslavom obljetnice Papina Krunisanja i to iduće Nedjelje 16. o. mj. u prostoiijama Zagrebačkog Zbora, Uoči svečanosti u Subotu 15. o. mj. Lit će sjajna bakljada brojnih zagrebačkih društava zagrebačkim uli- cama u počast Hrvatskog Metropolite. U nedjelju 8.30 s. j. preuzv. Dr. A. Stepinac nadbiskup koadjutor drži sve- čani pontifikal i propovijed u zagr. prestolnici, a zatim u 11 sati svečana akademija u prostranoj dvorani Zagr. Zbora sa biranim programom. Cijeli se Zagreb sprema da svečano proslavi taj dan, a ova proslava malazi odjeka po inim hrvatskim krajevima. I mi s naše strane pridružujemo se ovoj pro- slavi i Hrvatskom Metropoliti, neustra- šivom katoličkih prava, kličemo: ,Stet et pascat.... in fortitudine tua, D. in sublimitate nominis tui. Neka stoji i pase stado svoje u jakosti tvojoj, gospodine, u uzvišenosti imena tvoga“. Papa Pijo XI Ahil Raiti rogjen je 31. V. 1857 u lijepom gradiću Desio blizu Milana. Zaregjen je za svećenika 20. XII. 1879. Na Papinskom universitetu ,gregoria- num“ u Rimu postigao je trostruki dok- torat. Pune 33 godine radio je kao u- čenjak na Ambrozijskoj Biblioteci u Milanu, dok god. 1914 nije bio ime- novan prefektom Vatikanske Biblioteke. Gcd. 1918 imenovan je Nuncijom u Waršavi, a 1921 nadbiskupom Milana i kardinalom, a 6 veljače izabran je papom a 12 istog mjeseca godine 1922 svečano je bio okrunjen Papin- skom Tijarom kao Papa Pijo XI. 261 nasljednik na stolici Petrovoj u Rimu. Pijo XI. izabrao je za svoje geslo: »Mir Kristov u Kraljevstvu Kristovu“ i tu ideju neprestano u djelo provodi. On je ,Papa Misija“, ,Papa Katol. Ak- cije“, ,Papa crkvenog jedinstva“, God. 1929. na 11 veljače riješio ie konačno rimsko pitanje, sklopio je konkordate sa raznim državama, proglasio je tri sv. godine 1925, 1927 i 1933, preko kojih proglasio je veliki broj novih svetaca i svetica Božjih. Izdao je značajne enciklike ,Qua- dragesimo anno“ o.radničkom pitanju, ,Casti connumbii“ o svetosti ženidbe, Ubi arcano“ o katol. akciji, ,Rerum orientalium“ o jedinstvu crkava i maj- noviju o katol. svećenstvu. Neka Bog poživi Fapu Našega Pija XI. Engleski povjesničar, protestant Macaulay: ,Na svijetu nema niti je ig- da bilo ljudske tvorevine koja bi za- služila našu pažnju kao rimokatolička crkva. Nitko nam nezna osim nje pri- povijedati o onim vremenima kad su se u Panteonu poganskim bogovima žrtve palile i kad su krvožedne zvijeri u Vespazijanovu teatru skakale naokolo. Povijest i prošlost najunosnijih kraljev- skih kuća je od juče prema povijesti i prošlosti rimskih papa. Katolička je crkva upamtila početak svih vjera i svih vlada koje su danas na životu, a ne treba se varati da ona neće upamltiti i njihovu smrt*, g E 8 4]