POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 11. DUBROVNIK, 18 Ožujak 1936. Broj Cekovnog računa našeg lista E“ jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIII _Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din, mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FIč — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. BLAGDAN RADA Malo je država ili maroda u svi- jetu. koje ne tare velika briga zbog pomanjkanja zaposlenosti onih, koji su rada željni i potrebni. Sav eko- nomski mnazadak, što ga bilježe, oso- bito posljednjih godina, državna ma- rodna gospodarstva ima se u prvom redu pripisati dnevnom povećanju broja neuposlenih radnih sila, »U znoju svog lica jesti ćeš kruh“ čuo je prvi čovjek iz usta, istočnim grijehom uvrijegjenog, Stvoritelja. Taj je znoj baština Adamovih potomaka, jer bez rada teško je, da ne rečemo nemoguće, priskrbiti sebi sretstva za uzdržavanje. | kao što je ptici priro- gjena sklonost da leti, tako i čovjek ima prirodno nagnuće i dužnost da radi. Ova je istina tako potvrgjena his- torijom čovječanstva, da se samo po sebi nameće pojedincima i zajednici ono što je Sv. Pavao više puta zapi- sao i kao kaznu za nerad jasno ozna- čio: ,Ko ne radi taj neka i ne jede“. Nemoguće je naime zamisliti da može čovjek, koji je zdrav i za rad sposo- ban, tražiti da žive na račun drugoga, koji radom i znojem ispunja najveći dio svojega života. Nezdrave pojave u društvu uzro- kovale su često u historiji, a posebno danas, da ima doista onih, koji se izuzimlju od dužnosti, što je ima čitavo ljudsko društvo i žive ma račun rada drugih. Prirodna je stoga posljedica, da čim je veći broj onih koji se izu- zimlju od dužnosti rada, tim teže so- cijalno - ekonomske prilike nastaju za one koji rade. Dosljedno oni mora da uvećavaju svoj rad, a sa sve manjom koristi od uloženog truda i napora. U ovoj činjenici moramo tražiti uzrok onom iskorištavanju, što ga vrši nad radničkim masama tek mali broj kapitalističkih gospodara. Ako ispita- mo, kako su se mogla naći ogromna bogatstva u rukama mekolicine ljudi» moramo kazati da se je u najvećoj većini slučajeva moglo to dogoditi is- korištavanjem radne snage onih, koji su u njihovim poduzećima radili. Ni danas se radnu snagu ne plaća onako, kako bi ona uistinu prema poslu za- služila i ne vodi se dovoljno računa o broju članova obitelji, koje radnik po prirodnom pravu mora da uzdrži, Otu- da onaj jaz izmegju radnika i poslo- davaca. A ipak bi trebalo, da se malo vi- še ima obzira prema načelima pravde i kršćanske ljubavi. Pošteni rad treba da se pošteno i prizna te ako rad po- jačava prihode preduzeća, onda je kr- šćanska ljubav ona, koji poslodavaocu diktira, da od svojih dobitaka učini udionicima i one radnike, bez kojih dobitka ne bi bilo. No, da bi barem bilo posla, čuje se danomice uzdisati mnoge i mnoge za rad sposobne i željne ljude. Da, rada niti uposlenosti nema, ne samo kod nas, nego ni u ostalim krajevima Evrope i svijeta. A zašto? Zato, jer su tome krive nezdrave socijalne pri- like u svijetu, što ih je u prvoti redu izazvao kapitalizam. Bazirajući se na načelima libera- lizma o slobodnoj konkureaciji doveo je on do natprodukcije potrepština, nakon što je bezdušno ubio mali obrt. S druge je strane uslijed slabog pla- ćanja radne snage radnik tako osiro- mašio, da je došao u stanje nemo- gućnosti kupovanja proizvoda. Prirodno je stoga, da se je moralo ograničiti produkciju, dakle i zaposlenost i tako doživljujemo da svijet gleda milijone oceva obitelji gdje zabrinuti šetaju bes- posleni i milijone žena i djece, koji trpe skrajnju oskudicu. Pomanjkanje načela pravde i kr- šćanske ljubavi glavni je uzrok opće bijede. Stoga je od presudne važnosti po socijalne interese, da zavladaju na- čela koja su upravljala životom Naza- retske Obitelji, gdje je sv. Josip bio hranioc i glavar. Da se društvene prilike svedu u pravu kolotečinu potrebno je, da svaki pojedinac shvati rad u smislu objav- ljenih istina t, j. dužnosti, koja veže svakoga bez razlike, te nitko osim slabih i iznemoglih, ne traži, da netko drugi radi, a on uživa plodove toga rada. Nadalje imućniji t. j. oni koji imaju preko onoga što im treba, mo- raju se držati u svom životu odredaba pravde, priznavajući i davajući svako- me, pa i najnižem radniku svoje, kao i načelima kršćanske ljubavi, koja, kad vidi bližnjega u nevolji, pruža mu po- moć i ne dozvoljava da strada. Ali ovako shvaćena načela rada i socijalnog postupanja ne može da bude bez dubokog religijoznog života, iz kojega crpe načela pravde i ljubavi svoju životnu snagu. Stoga je i veliki sv. Benedikt, osnivač socijalnog bene- diktinskog reda dao kao temeljno pra- vilo ono zlatno načelo: Ora et labora, t. j. Moli i radi. Da, religijozni život osnovan na' vjeri u Providnost, koja sve upravlja, molitva, spojena sa neu- mornim radom osigutaće pojedincima i društvu uvjete opstanka i namirenje svih, duševnih i tjelesnih potreba. Revizija školskih učbenika U svom ekspozeu, koji je Ministar unutrašnjih djela g. dr. Korošec dao pred skupštinom prigodom budžetske debate, naglasio je, da se opaža i kod nas pojačana akcija komunista. Mi znamo da su komunisti svoje oči uprli napose na omladinu, koja je u školama. Metode i sredstva za pre- dobivanje omladine za komuzizam su raznolike. Služe se direkinom propa- gandom komunizma putem &rošura, novina i knjiga: predavanjima i iz- rabljuju svaku zgodu u školama, da ruše auktoritet nastavnika i slabe dis- ciplinu ; šire megju tu omladinu lite- raturu seksualne ravnopravnosti. Zeh- tijevaju da se vjeronauk u školama ukine (tu upozoravamo i na neke profe- sore, koji su to isto zahtijevali na profesorskim kongresima). Obzirom na ovu akcijn komunista u školama — potrebno je uočiti sve one elemente, koji pogoduju uspjehu te komunističke akcije. Tu su u prvom redu mnogi neobjektivni, i nekritički učbenici osobito ofii iz povjesti, pri- rodopisa i filozofije, U njima se u neistinitom, neobje- ktivnom svijetlu prikazuje historija, zastupaju se neke davno već odbačene hipoteze i gradi se na njima kao sigur- nim, dokazanim rezultatima znanosti. Meaterijalistička filozefija — osnovnica komunizma — propagira se u mnogim učbenicima. Netreba upozoravati koliko takvi učbenici pomažu akciji komunizma, a još i uz žalosnu posljedicu za sav in- telektualni i moralni razvoj mladeži. Pri namjeravanoj reviziji učbe- nika treba dakle paziti i ma iznesene činjenice. Učbenik mora sa naučne strane biti solidan, kritičan a sa mo- ralno-odgojne takav, da pomaže stvarati jake karaktere. To je daleko važnije kod učbenika nego izjednačenje pra- vopisa ili kakvi drugi komercijalni ili gospodarski interesi. Naš je zahtjev: naučna i odgojna revizija učbenika. &Doskora će nas posjetiti Jiki a BRiki ss. Mema sumnie M E o s = = ina o da i las zanima : sve što u današnjim prilikama može da olakša odjevni problem. Zato se u svakoj prigodi obratite na TRGOVAČKU KUĆU REKORD“ rinna Dubrovnik Ulica KRALJICE MARIJE Ulica KRALJICE MARIJE Stigao nam je ogroman izbor svih vrsti najmodernijih što- fova za proljeće za dame i gospodu. Najnovije fazone raznih kišnih kabanica za dame i gospodu, gotovi proljetni kaputi i sva ostala manufakturna roba u velikom izboru. Razglcanito naše izloge i posjetite nas bez obaveze na kupnju. Tražite posjet naših zastupnika. Pregled voniskih — dogogigia Hitlerov korak, uslijed kojega su njemačke čete zaposjednule na 7 o. mj. neutralnu zonu u području Rajne uveo je pravu zabunu u megjunarodnu politiku Evrope. Francuska, o kojoj se ovdje u prvom redu radi, lecnula se je i zatražila sastanak predstavnika država, koje su potpisale lokarnski spo- razum. Lokarnski su pakt sklopile za- pravo Njemačka i Francuska. To je Briand-ova tvorevina, koju je u ime Njemačke prihvatio Stresemann. En- gleska i Italija igrale su ulogu komova, koji su se obavezali, da ća nastupiti i pružiti pomoć Francuskoj ili Njemač- koj za slučaj, da bude prekršen ovaj sporazum. Atmosfera, u kojoj je potpisan lc- karnski pakt bila je onda ružičasta, ba- rem za Francusku tako te je izgledalo, da je snjim zauvijek skinuta s dnev- nog reda pogibelj novih zapletaja. Ali prilike su dokazale da je u stvari druk- čije i sada se velike sile nalaze pred riješavanjem ovog najnovijeg megju- narodnog problema. Prema odredbama lokarnskog spo- razuma bila bi dužaost Engleske i Italije, da pruže punu pomoć Fran- cuskoj, koja veli, da je Njemačka ne- legalno upala u Poranjsko područje. Italija, kako je razumljivo, stvarno nije u stanju da se posveti ovom pitanju, kad ima sama pune ruke posla s abe- sinskim problemom. A opet, da li u Italiji ima raspoloženja dolaziti u po- moć Francuskoj, koja se je takogjer pridružila akciji primjenjivanja sank- cija ? S druge strane ni Engleska nije tako oduševljena da izvrši dužnost kuma i garanta lokarnskog sporazuma. Engleski su pravnici našli izlaz tim što vele, da bi zauzimanje Poranjske moglo biti pogibeljno za Francusku jedino, ako bi je Njemačka tako utvrdila, da bi postojao ozbiljan strah. A da li je to tako, kažu, treba da se istom usta- novi. Pored toga znamo i to, da u Eugleskoj postoji jaka struja, koja je mišljenja, da stanje koje je stvoreno ulaskom njem. četa u meutralnu zonu, treba smatrati bazom za stvaranje nove situacije u Evropi, te se već govori o potrebi saziva nove mirovne konferen- cije. Savjet Društva Naroda zasjeda u Londonu, mjesto u Ženevi, a to stoga što je Engleska to tražila navodeći kao razlog ozbiljnost situacije, koja ne do- zvoljava da njezin prestavnik bude daleko od svoje vlade. Po dosadašnjim rezultatima može se zaključiti, da će teško doći do jednog sporazumnog gle- dišta. Eden je izjavio, da će Engleska u svakom slučaju nastupiti u obranu mira. Flandin-u je vrhovno načelo: spasiti Društvo Naroda, a Belgija, sma- trajući se ugroženom od Njemačke, traži pomoć. To što Engleska nagla- suje da će braniti mir u stvari znači neko Njemačkoj veoma blisko gledanje na situaciju, koje je već usvojilo Hit- lerove predloge za mir. — Pretsjednik ,Saveza Bezbožnika“ u Rusiji Jaroslavski izdao je nedavno okružnicu svim organizacijama, u ko- tronom a zaisto pe UizedasA ruta zi = PA EIC m