GIJENA OVO ODOJU Din, Z mmm m m POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 14-15. DUBROVNIK, 8 Travnja 1936. g“ > Čekovnog računa našeg lista DOE" es 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIII Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. | SPOMEN Do RKrižu k Uskrsnuću »Ovo je dan što ga učini Gospodin“. Dan je ovo Gospo- dnji, dan najvećeg Triumfa. lsu- krst Otkupitelj pobijedio je so- tonu, svijet, . tijelo: to je pobjeda nad pobjedama. Alleluja ! Veseli pjev Utje- lovljenja produžuje se i usavršuje u veselom triumfu Uskrsnuća. Uskrsnuo je ! Sin Božji pre- šao je iz smrti u život. Čudo nad čudesima, koje nadilazi narav i historiju, ali koje se je u historiji dogodilo i privlači k sebi, na otkupljenje. »filanjamo Ti se, Kriste“... jer si nam po Svojem Križu, Muci i Smrti omogućio pravo prelaza iz smrti u život, iz gri- jeha u milost. Samo kroz trpljenje i smrt dolazi se do vječnog uskrsnuća. Plimjer Vam dadoh“..... Zaista, koliko je On tipio / Ni kriv. ni dužan. ,ja ne nalazim na Njemu nikakove krivice“. A ipak, kako je grozno trpio ! »O vi svi koji prolazite mi- mo, pogledajte i vidite ima li boli kao što je moja“. Kako je težak bio Njegov križni put / Sam ga je morao oba- viti, bez učenika i prijatelja. ,Svi me moji prijatelji ostaviše“ ... Ipak ga je tako rado na se pri- mio i do kraja izveo. ,Svršeno je“ bila je zadnja riječ Krista na križu. To je ri- ječ, kojom je djelo pomirenja zaključeno. ,/ prignuvši glavu izdahnu“ .. Irpljenje je preteča i uvjet blaženog Uskrsnuća. ,Jeste li voljni ispiti samnom čašu trplje- nja 2... Tko hoće da uživa plo- dove uskrsnog veselja treba da $s Isukrstom ustrajno trpi. Baština je to, što ju je ostavio grijeh praroditelja. 1 ka- Izlazi zna je za mnoge grijehe pojedi- naca. A opet kalež. boli prigoda je, gdje najljepše postajemo slič- ni Uzoru našem, Raspetoj Lju- bavi, Kristu. Kad nam ne bi zemlja bila dračom posuta lakobi nas k sebi privukla i udaljila = od brda Preobraženja. »flanjamo Ti se Kriste i olagoslivljamo Te..“ jer si nam Svojim Sv. Križem pokazao pitt k svrsi, gdje nas čeka Uskrsnuće. Alleluja ! Uskrs je najviši vrhnac života Utjelovljenje Riječi. Temelj Vjere. Osnovni princip prove kulture i civilizacije. Raz- log vremenitog i vječnog veselja. O da bi i nama došao Us- krs kao što je došao dvojici učenika iz Emausa! Doći će, ali treba se približiti Uskrsnu- lom i primiti iz njegovih ruku Njegov božanski Kruh. Dogji Gospodine i ne kasni ! Alleluja ! Vazmenom nevi- nom, nedužnom, Božanskom Ja- ganjcu pjevajmo pjesmu hvale i Si ! Klaustri naših samostana Svaki samostan ima redovito svoj klaustar. To je četverouglasto dvo- rište naokolo pokriveno teracom koju nose svodovi sa kolonama i lukovima. Po sredini je obično zdenac i cvjet- njak. Na teritoriju bivše dubrovačke republike kao i po ostaloj Dalmaciji svaki samostan ima svoj klaustar, ali megju njima tri su prava remek - djela graditeljske umjetnosti, čije slike do- nosimo u ilustrovanomu prilogu da- našnjeg broja. To su 1. Klaustar Male Braće u Dub- rovniku, gragjevina koja na svakoga prijatno djeluje. Gragjen je oko god. 1360. od majstora Miha iz Bara u Crnoj Gori u stilu kasne romantike. Veliki potres 1667 nije ga nimalo oštetio. Ima sto i dvadeset vitkih stupova spojenih dva po dva sa za- jedničkim kapltelom. Upadno je da je svaki kapitel ragjen sa različitim fi- gurama. 2. Klaustar franj. samostana na otoku Badiji kraj Korčule takogjer je remek - djelo graditeljske umjetnosti. Predstavlja nam prelaz gotike u re- nesansu kao i proces prodiranja novih oblika renesanse u dalmatinsku um- jetnost, Ragjen je u 15. vijeku. 3. Klaustar u samostanu O.O. Dominikanaca u Dubrovniku sagra- gjen je god. 1482. Potanji opis ovog klaustra nalazi se u članku. ,Umjet- nine u dubr. domikanskoj crkvi i samostanu“ u prilogu današnjeg broja našeg lista. svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Izložba Svete Zemlje Za Svetu Zemlju postoji megju svim kršćanskim narodima veliko za- nimanje, pa tako i megju nama Hrva- tima. Od davnina hodočastili su mno- gi Hrvati na Spasiteljev grob, a tako čine i danas oni, kojima je to mogu- će. No nije to svakom moguće. A da Svetu Zemlju ipak uzmogne upoznati što veći broj ljudi, priregjuju se iz- ložbe Svete Zemlje, na kojima se u slikama, prikazima, modelima i predme- tima prikazuje Spasiteljeva domovina. Takva izložba Svete zemlje prire- gjena je sad prvi put i kod nas Hrvata i to u Zagrebu u Umjetničkom Pavi- ljonu na Trgu Kralja Tomislava. Otvo- rio ju je 14. o, mj, preuzv. g. nad- biskup dr Antun Bauer, hrvatski me- tropolita. Na toj izložbi Svete Zemlje ponajprije je izložen hrvatski jerusa- lemski oltar bl. Nikole Tavelića, koji je prinosima cijelog hrvatskog naroda sagragjen za Spasiteljevu domovinu, u kojoj je bl. Nikola Tavelić, Hrvat iz Šibenika g. 1391., poginuo mučenič- kom smrću za vjeru Isusovu. Taj oltar je umjetničko djelo Ive Kerdića, te je doista prekrasan. Oko tog hrvatskog jerusalemskog oltara uregjeno je ma izložbi Svete Zemlje cijelo jedno umjetničko odje- ljenje u kojem su još razna umjet- nička. djela od kipara Ive Kerdića i Franje Kršinića, te od slikara Gabrijela Jurkića, V. Kirina i J. Kljakovića, a sva su ta umjetnička djela u skladu sa cijelom izložbom pokazujući ili Spa- sitelja ili svece koji su živjeli u Sve- toj Zemlji (sv. Jeronim, bl. Nikola Ta- velić) ili pokrovitelje odbora za gradnju hrvatskog jerusalemskog oltara, meda- ljoni preuzv. gg. nadbiskupa Bauera i Šarića. Osim oltara su u tom umjetnič- kom dijelu izložbe najvažnije još slike G. Jurkića koji je u jednoj velikoj uljenoj slici i u 11 manjih prikazao cijeli život bl. Tavelića. Krasne su to slike, pred kojima se posjetioci izložbe mnogo zaustavljaju. U posebnoj velikoj dvorani prika- zana je u kojih 500 fotografija, dija- grama, tlocrta i raznih predmeta iz Svete Zemlje cijela prošlest i sadaš- njost Spasiteljeve domovine, te veze Hrvata s njome. Izložbu je pohodilo ne samo svećenstvo i sva katol, reli- giozna i kulturna društva već i velika masa naroda iz Zagreba i okolice kao i mnogi stranci. Osim obojice zagrebačkih nad- biskupa majodličniji je posjetnik ove izložbe bio dr. Vlatko Maček, vogja hrvatskog naroda koji je izložbu po- hodio 20. o. mj. po podne, te se na njoj zadržao oko tri četvrta sata sve pomno razgledavajući i zanimajući se osobito za hrvatski jeruzalemski oltar za koji je na odlasku zapisao svojom rukom ovu spomen molitvicu: Kriste Bože! Neka hrvatskom na- rodudogje kraljevstvo Tvo- jel To je molitva žive vjere hrvat- skoga naroda, kojuje tako lijepo ista- kao njegov vogja. Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FIč — Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2. Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. 60 godišnjica života APOST. NUNCIJA. U Petak 27 marta o. g. navršio je 60 godina Poslanik Sv. Oca Pape Pija XI. kod našeg kraljevskog Dvo- ra u.Beogradu preuzv. Msgr. Dr. Hermenegildo Pellegrinetti, a u Po- nedjeljak 13.0. mj. slavi svoj imendan. Još su nam u živoj uspomeni oni lijepi dani, kad je god. 1926 — upravo otrag deset godina — preuzv. Nuncij pohodio naš grad, i dobar dio naše biskupije, svuda triumfalno do- čekivan, te tom zgodom prisustvovao svečanosti sv. Vlaha i vodio tradi- cionalnu procesiju. A tad se je slavila 900 obljetnica donosa glave sv. Vla- ha, te najdragocjenije relikvije našeg moćnika. Tom se je zgodom kovala i posebna zlatna i srebrna spomen- medalja i napravili su se lijepi srebrni kipovi sv. Vlaha. Onakove svečanosti koju je počastio i uzveličao svojom prisutnošću Preuzv. Msgr. Pellegri- netti rijetko je kada naš grad doživio. I Dubrovnik grad sv. Vlaha ostao je haran i zahvalan preuzv. Nunciju i za malu uspomenu poklonio mu i zlatnu spomen-medalju i srebrni kip sv. Vlaha. Preuzv. Nuncij Msgr. Pellegri- netti rogjen je u pokrajini Lucca 27 Il. 1876. Zaregjen je za svećenika 1898. Obavljao je razne svećeničke službe te je postao sekretarom Nuncijature u Varšavi, baš kad je sadanji Papa Pijo XI. bio tamo ime- novan Nuncijem, a to je bilo baš u onim teškim prilikama pri stvaranju nezavisne poljske Države. U maju 1922 Msg. Pellegrinetti imenovan je Nuncijem u našoj državi, te je tom zgodom posvećen za biskupa a dobio je naslov nadbiskupa. Kroz ovo 13 godina neumorno radi za dobro Ka- tol. Crkve kod nas, a poznaju ga go- tovo svi naši krajevi, jer je često prisustvovao vjerskim manifestacija- ma osobito euharističnim kongresima u raznim našim mjestima. Preuzv. Msgru Hermenegildu Pel- legrinetti zastupniku sv. Oca Pape, podastiremo naše smjerne a srdačne čestitke kao prigodom 60 godišnjice života tako i prigodom Njegova imen- dana. Bog ga poživio na mnogo go- dina na dobro i čast Katol. Crkve.