GIJENA OVO ODOJU Din, Z
mmm m m

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Br. 14-15.

DUBROVNIK, 8 Travnja 1936.

g“ > Čekovnog računa našeg lista

DOE" es 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XVIII

 

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

 

| SPOMEN

Do RKrižu k Uskrsnuću

»Ovo je dan što ga učini

Gospodin“. Dan je ovo Gospo-
dnji, dan najvećeg Triumfa. lsu-
krst Otkupitelj pobijedio je so-
tonu, svijet, . tijelo: to je pobjeda
nad pobjedama.

Alleluja ! Veseli pjev Utje-
lovljenja produžuje se i usavršuje
u veselom triumfu Uskrsnuća.

Uskrsnuo je ! Sin Božji pre-
šao je iz smrti u život. Čudo
nad čudesima, koje nadilazi
narav i historiju, ali koje se je
u historiji dogodilo i privlači k
sebi, na otkupljenje.

»filanjamo Ti se, Kriste“...
jer si nam po Svojem Križu,
Muci i Smrti omogućio pravo
prelaza iz smrti u život, iz gri-
jeha u milost.

Samo kroz trpljenje i smrt
dolazi se do vječnog uskrsnuća.

Plimjer Vam dadoh“.....
Zaista, koliko je On tipio / Ni
kriv. ni dužan. ,ja ne nalazim na
Njemu nikakove krivice“.

A ipak, kako je grozno trpio !

»O vi svi koji prolazite mi-
mo, pogledajte i vidite ima li
boli kao što je moja“.

Kako je težak bio Njegov
križni put / Sam ga je morao oba-
viti, bez učenika i prijatelja.
,Svi me moji prijatelji ostaviše“ ...
Ipak ga je tako rado na se pri-
mio i do kraja izveo.

,Svršeno je“ bila je zadnja
riječ Krista na križu. To je ri-
ječ, kojom je djelo pomirenja
zaključeno.

,/ prignuvši glavu izdahnu“ ..

Irpljenje je preteča i uvjet
blaženog Uskrsnuća. ,Jeste li
voljni ispiti samnom čašu trplje-
nja 2... Tko hoće da uživa plo-
dove uskrsnog veselja treba da
$s Isukrstom ustrajno trpi.

Baština je to, što ju je
ostavio grijeh praroditelja. 1 ka-

Izlazi

zna je za mnoge grijehe pojedi-
naca.

A opet kalež. boli prigoda
je, gdje najljepše postajemo slič-
ni Uzoru našem, Raspetoj Lju-
bavi, Kristu.

Kad nam ne bi zemlja bila

dračom posuta lakobi nas k sebi

privukla i udaljila = od brda

Preobraženja.

»flanjamo Ti se Kriste i

olagoslivljamo Te..“ jer si nam
Svojim Sv. Križem pokazao pitt
k svrsi, gdje nas čeka Uskrsnuće.

Alleluja ! Uskrs je najviši

vrhnac života Utjelovljenje Riječi.
Temelj Vjere. Osnovni princip
prove kulture i civilizacije. Raz-
log vremenitog i vječnog veselja.

O da bi i nama došao Us-
krs kao što je došao dvojici
učenika iz Emausa! Doći će,
ali treba se približiti Uskrsnu-
lom i primiti iz njegovih ruku
Njegov božanski Kruh. Dogji
Gospodine i ne kasni !

Alleluja ! Vazmenom  nevi-
nom, nedužnom, Božanskom Ja-
ganjcu pjevajmo pjesmu hvale
i Si !

Klaustri naših
samostana

Svaki samostan ima redovito svoj
klaustar. To je četverouglasto dvo-
rište naokolo pokriveno teracom koju
nose svodovi sa kolonama i lukovima.
Po sredini je obično zdenac i cvjet-
njak. Na teritoriju bivše dubrovačke
republike kao i po ostaloj Dalmaciji
svaki samostan ima svoj klaustar, ali
megju njima tri su prava remek - djela
graditeljske umjetnosti, čije slike do-
nosimo u ilustrovanomu prilogu da-
našnjeg broja. To su

1. Klaustar Male Braće u Dub-
rovniku, gragjevina koja na svakoga
prijatno djeluje. Gragjen je oko god.
1360. od majstora Miha iz Bara u
Crnoj Gori u stilu kasne romantike.
Veliki potres 1667 nije ga nimalo
oštetio. Ima sto i dvadeset  vitkih
stupova spojenih dva po dva sa za-
jedničkim kapltelom. Upadno je da je
svaki kapitel ragjen sa različitim fi-
gurama.

2. Klaustar franj. samostana na
otoku Badiji kraj Korčule takogjer je
remek - djelo graditeljske umjetnosti.
Predstavlja nam prelaz gotike u re-
nesansu kao i proces prodiranja novih
oblika renesanse u dalmatinsku um-
jetnost, Ragjen je u 15. vijeku.

3. Klaustar u samostanu O.O.
Dominikanaca u Dubrovniku sagra-
gjen je god. 1482. Potanji opis ovog
klaustra nalazi se u članku. ,Umjet-
nine u dubr. domikanskoj crkvi i
samostanu“ u prilogu današnjeg broja

našeg lista.

 

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Izložba Svete Zemlje

Za Svetu Zemlju postoji megju
svim kršćanskim narodima veliko za-
nimanje, pa tako i megju nama Hrva-
tima. Od davnina hodočastili su mno-
gi Hrvati na Spasiteljev grob, a tako
čine i danas oni, kojima je to mogu-
će. No nije to svakom moguće. A da
Svetu Zemlju ipak uzmogne upoznati
što veći broj ljudi, priregjuju se iz-
ložbe Svete Zemlje, na kojima se u
slikama, prikazima, modelima i predme-
tima prikazuje Spasiteljeva domovina.

Takva izložba Svete zemlje prire-
gjena je sad prvi put i kod nas Hrvata
i to u Zagrebu u Umjetničkom Pavi-
ljonu na Trgu Kralja Tomislava. Otvo-
rio ju je 14. o, mj, preuzv. g. nad-
biskup dr Antun Bauer, hrvatski me-
tropolita. Na toj izložbi Svete Zemlje
ponajprije je izložen hrvatski jerusa-
lemski oltar bl. Nikole Tavelića, koji
je prinosima cijelog hrvatskog naroda
sagragjen za Spasiteljevu domovinu, u
kojoj je bl. Nikola Tavelić, Hrvat iz
Šibenika g. 1391., poginuo mučenič-
kom smrću za vjeru Isusovu. Taj oltar
je umjetničko djelo Ive Kerdića, te je
doista prekrasan.

Oko tog hrvatskog jerusalemskog
oltara uregjeno je ma izložbi Svete
Zemlje cijelo jedno umjetničko odje-
ljenje u kojem su još razna umjet-
nička. djela od kipara Ive Kerdića i
Franje Kršinića, te od slikara Gabrijela
Jurkića, V. Kirina i J. Kljakovića, a
sva su ta umjetnička djela u skladu sa
cijelom izložbom pokazujući ili Spa-
sitelja ili svece koji su živjeli u Sve-
toj Zemlji (sv. Jeronim, bl. Nikola Ta-
velić) ili pokrovitelje odbora za gradnju
hrvatskog jerusalemskog oltara, meda-
ljoni preuzv. gg. nadbiskupa Bauera
i Šarića.

Osim oltara su u tom  umjetnič-
kom dijelu izložbe najvažnije još slike
G. Jurkića koji je u jednoj velikoj
uljenoj slici i u 11 manjih prikazao
cijeli život bl. Tavelića. Krasne su to
slike, pred kojima se posjetioci izložbe
mnogo zaustavljaju.

U posebnoj velikoj dvorani prika-
zana je u kojih 500 fotografija, dija-
grama, tlocrta i raznih predmeta iz
Svete Zemlje cijela prošlest i sadaš-
njost Spasiteljeve domovine, te veze
Hrvata s njome. Izložbu je pohodilo
ne samo svećenstvo i sva katol, reli-
giozna i kulturna društva već i velika
masa naroda iz Zagreba i okolice kao
i mnogi stranci.

Osim obojice zagrebačkih nad-
biskupa majodličniji je posjetnik ove
izložbe bio dr. Vlatko Maček, vogja
hrvatskog naroda koji je izložbu po-
hodio 20. o. mj. po podne, te se na
njoj zadržao oko tri četvrta sata sve
pomno razgledavajući i zanimajući se
osobito za hrvatski jeruzalemski oltar
za koji je na odlasku zapisao svojom
rukom ovu spomen molitvicu: Kriste
Bože! Neka hrvatskom na-
rodudogje kraljevstvo Tvo-
jel To je molitva žive vjere hrvat-
skoga naroda, kojuje tako lijepo ista-
kao njegov vogja.

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FIč —
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2.

Dubrovnik

Rukopisi se ne povraćaju.

 

60 godišnjica života
APOST. NUNCIJA.

U Petak 27 marta o. g. navršio
je 60 godina Poslanik Sv. Oca Pape
Pija XI. kod našeg kraljevskog Dvo-
ra u.Beogradu preuzv. Msgr. Dr.
Hermenegildo Pellegrinetti, a u Po-
nedjeljak 13.0. mj. slavi svoj imendan.

Još su nam u živoj uspomeni
oni lijepi dani, kad je god. 1926 —
upravo otrag deset godina — preuzv.
Nuncij pohodio naš grad, i dobar dio
naše biskupije, svuda triumfalno do-
čekivan, te tom zgodom prisustvovao
svečanosti sv. Vlaha i vodio tradi-
cionalnu procesiju. A tad se je slavila
900 obljetnica donosa glave sv. Vla-
ha, te najdragocjenije relikvije našeg
moćnika. Tom se je zgodom kovala
i posebna zlatna i srebrna spomen-
medalja i napravili su se lijepi srebrni
kipovi sv. Vlaha. Onakove svečanosti
koju je počastio i uzveličao svojom
prisutnošću Preuzv. Msgr. Pellegri-
netti rijetko je kada naš grad doživio.

I Dubrovnik grad sv. Vlaha ostao
je haran i zahvalan preuzv. Nunciju
i za malu uspomenu poklonio mu i
zlatnu spomen-medalju i srebrni kip
sv. Vlaha.

Preuzv. Nuncij Msgr. Pellegri-
netti rogjen je u pokrajini Lucca 27
Il. 1876. Zaregjen je za svećenika
1898. Obavljao je razne svećeničke
službe te je postao sekretarom
Nuncijature u Varšavi, baš kad je
sadanji Papa Pijo XI. bio tamo ime-
novan Nuncijem, a to je bilo baš u
onim teškim prilikama pri stvaranju
nezavisne poljske Države. U maju
1922 Msg. Pellegrinetti imenovan je
Nuncijem u našoj državi, te je tom
zgodom posvećen za biskupa a dobio
je naslov nadbiskupa. Kroz ovo 13
godina neumorno radi za dobro Ka-
tol. Crkve kod nas, a poznaju ga go-
tovo svi naši krajevi, jer je često
prisustvovao vjerskim manifestacija-
ma osobito euharističnim kongresima
u raznim našim mjestima.

Preuzv. Msgru Hermenegildu Pel-
legrinetti zastupniku sv. Oca Pape,
podastiremo naše smjerne a srdačne
čestitke kao prigodom 60 godišnjice
života tako i prigodom Njegova imen-
dana. Bog ga poživio na mnogo go-
dina na dobro i čast Katol. Crkve.