Broj NIS RE=RE Pregled oanistih - dogoginia Na 1. aprila Njemačka je poslala odgovor na saopćenje zaključaka, što su ih, nakon zauzimanja Poranjske, Francuska, Engleska, Belgija a donekle i Italija kao supotpisnice povrijegjenog lokarnskog sporazuma. Njemački je odgovor vrlo opši- ran; obuhvata 22 tipkane stranice sa 27 točaka, u kojima su izneseni njemački predlozi za daljne riješavanje megjunarodne situacije. Odgovor se dijeli u 3 dijela. U prvom se s prav- \mičkog stanovišta nalaze prigovori Francuskoj, koja da je prekršila 14 Wilsonovih točaka sklapanjem versaj- skog ugovora, dakle glavnu pravnu bazu, na kojoj se je temeljilo primirje potpisano 18. XI 1918 god. Drugi dio sadrži 17 točaka, gdje se govori o savezima nenapadanja, što biih Nje- mačka bila spremna sklopiti sa svim susjedima za doba od 25 godina. U 3. dijelu nalazi se predlog o sazivanju megjunarodne konferencije, koja bi imala zadatak da uredi sva otvorena pitanja, koja priječe učvrsćivanje mira. Ovaj je odgovor Njemačke iza- zvao veliku reakciju u Francuskoj, što je sasvim razumljivo. Engleska je dosta hladna u prosuđivanju ovog pitanja. Eden je, nakon saopćenja njemačkog odgovora, održao govor u donjem domu i označio njemačke predloge kao nešto, što se ipak ne može odbaciti. Znači, da Njemač- ka ima oslona u Engleskoj. Njezin položaj učvršćuje takogjer Italija, ko- ja u posljednje vrijeme ide sve bliže Njemačkoj i sve izgleda, da nije da- leko vrijeme, kad će se Mussolini skupa s Hitlerom staviti na čelo jed- nom.bloku..evropskih . država. _ Na. to upućuje činjenica, da je pred neko- liko dana održao njemački ministar Franck jedno predavanje u Rimu i tom je prigodom Mussolini održao s njim sastanak, koji se sigurno nije bavio samim predavanjem. italija u Abesiniji sve dalje i si- gurnije napreduje. Već se njezine čete mogu skoro smatrati gospoda- rom jezera Tsana, a napadaji se vrše čak i na Adis Abebu, prijestolnicu Abesinije. Englesku svakako zabri- njuju ovi uspjesi, jer se nalaze oz- biljno ugroženi njezini vlastiti interesi. Da li će ona dopustiti potpuno uki- danje državne samostalnosti Abesi- nije ili ne pitanje je, koje će se si- lom razvoja dogagjaja kroz najkraće vrijeme morati urediti. Ne će li Ita- lija biti diktator u pitanju načina rije- šenja abesinskog problema ili će se možda tražiti ostvarenje Laval-Hoare- ovog predloga? Austrijska vlada donijela je na 1, o. mj. zaključak, kojim se uvagja opća vojna dužnost od 18. do 42. godine. S ovim zakonom Austrija je prešla preko svih odredaba mirovnih ugovora i tako izazvala uznemirenost megju državama osobito Podunavlja. Dr Schushnigg je u svom govoru naglasio, da je Austrija primorana latiti se ovog srestva uslijed sve jače narodno — socijalistične propagande, koja najozbilnije ugrožava njezinu nezavisnost. Takogjer je podvukao, da je današnji megjunarodni politički položaj takav, da mora biti Austrija (uvijek pripravna,da sama brani svoju samostalnost što joj ne bi bilo moguće bez uvagjanja opće vojne dužnosti. Tako eto vidimo, kako se dano- mice s raznih strana gaze mirovni ugovori i tako stvara nova situacija u svijetu, koja traži, da se nagje neko riješenje, inače će sve naopako svršiti. Glede držanja Jugoslavije u sada aktuelnim megjunarodnim pitanjima izišao je u švicarskom , Journal de Ge- nčve“ jedan članak. Tu se ističe kako je Jugoslavija sačuvala svoju samo- stalnost u svim pitanjima megjunarod- nog značaja i sačuvala prijateljst- vo saveznika i lojalnost prema Nje- mačkoj i Italiji. okolski učbenici. Reformacija. Str. 36. i 37. $ 9. »Drugi je zahtjev reformacije bio, da se crkva vrati starom hrišćanskom siromaštvu, da se ukinu crkvena i ma- nastirska dobra i da vernici ne treba da traže spas duše u pobožnim deli- ma: zaveštajima i prilozima crkvi, pla- ćenim liturgijama i otkupljivanju greha nego samo u veri, Na taj način mno- ga crkvena imanja i prihodi trebali su pripasti državi i mnogi novac koji je tekao u Rim ostati u zemlji. Upravo nezadovoljstvo vladara i naroda zbog isisavanja zemlje proda- jom oprosta od greha bilo je vidni razlog i povod nastanku reformacio- nog pokreta“. Ovako kako pisac prikazuje raz- loge vjerskoga pokreta u Njemačkoj, dobiva se, dojam, da je reformacija opravdani pokret protiv utjecaja pape i svećenstva na narod, jer je narod, bio izrabljivan i isisavan prodajom opro- sta od grijeha. A to je i pretjerano i nepravedno prema katolicima, jer treba da se o tom predmetu čuje i druga strana, a ne da se nekritički usvajaju tvrdnje njemačkih protestantskih autora i serviraju katoličkoj mladeži. Tenden- ciozno ističe se zahtjev reformacije za starim hrišćanskim siromaštvom, usli- jed čega bi mnogi novac ostao u zem- lji, a koji je tekao'u Rim. : Novac koji su pape trebali iz država van _ltalije, utrošen je za monumentalna kulturna djela: gradnju crkve sv. Petra i slika- nje vatikanskih dvorova, koji su uvi- jek svima otvoreni, da uče i da se dive nedostiživim djelima bogoduhih kršćanskih umjetnika. Trgovanje oprostom u Njemač- koj. Str. 37. i 38. $ 10. t. 1. »U katoličkoj crkvi mogli su ver- nici dobiti oprost — indulgenciju — od crkvenih kazna za učinjene grehe, ako su se pokajali i dali kakav prilog. Vremenom se razvilo kod naroda shva- tanje, da se za prilog bez ičeg drugog dobiva oprost od greha. Od 1500.—1517. god. raspisano je bilo 5 puta davanje oprosta u Njemač- koj za novac. Protiv toga je odlučno ustao ka- lugjer augustinac Dr, Martin Luter, profesor teologije u Vitenbergu u Saskoj“. Kojim pravom taj naslov, ako se tobože vremenom razvilo shvatanje kod naroda, da se za prilog bez ičega do- biva oprost od grijeha? Zašto pisac ne navodi propise za ovaj oprost u svoj cjelini? Zašto ne spominje, da su pro- povjednici naročito imali tumačiti sve uvjete za oprost od vremenitih kazni? Prikazivanje pisca je nekritičko i jed- nostrano u korist protestanata. Cvingli. Str. 43. $ 12. t., 2. »Akcija protiv zloupotreba u druš- tvu i crkvi nagje u Švicarskoj najizra- zitijeg predstavnika u Ulrihu Zvingliju, humanistički obrazovanom bogoslovu. Kao sveštenik u Cirihu (1518) počinje on odmah sa radom na temeljitoj re- formi i crkve i države i moralnog ži- vota ljudi na osnovi Svetog Pisma“. Ovaj početak je pisan u strogo protestantskom duhu, dakle jednostra- no i pristrano. Strana 3 Reformacija u Nizozemskoj. Str. 47. i 48. $ 18. t. 2. »Politički i ekonomski pritisak španske vlasti i habsburško - katoličke kontrareformacije združio je kalvinizam i nizozemski nacionalizam u dugoj teškoj borbi, iz koje je izašla slobodna evangelistička ekonomski napredna Ni- zozemska“. Tu pisac nipošto ne krije svojih tendencija. Katolička reformacija mu je »habsburško katolička kontrareforma- cija“, a kalvinizam razlog “slobodne evangeličke ekonomski napredne Nizo- zemske“, Spajanje imena Habsburg i kontrareformacija mora u mladeži po- buditi odvratnost prema katoličkoj crkvi, koja prema piscu veže svoju sudbinu uz kuću protivnu našim narodnim tež- njama. Verska pocepanost Engleske. Str. 92 Si15. 63: ,Od tih su puritanci ili presvite- rijanci govorili, da hoće i crkvu očiš- ćenu od papinskog blata, Od toga im je ime puritanci“. Citirani pasus nipošto ne spada u školski učbenik. Kulturan čovjek ne će običnu pamiletsku literaturu uvr- štavati u ovakovoj formi u knjigu, ko- jom se služi katolička mladež. Pasus je na zagrebačkim srednjim školama izazvao osudu ne samo katolika veći pravoslavnih nastavnika. _ (Slijedi) OGLAS Daje se u najam odnosno pro- daju se nekretnine ,PENSION NATALIJA“ na Lapadu. Zapečaćene ponude za najam ili kupnju imadu se predati po- vjereništvu Pensionog Zavoda za Namještenike u Dubrovniku, ulica Izmegju Polaća broj 12, najkas- nije do podne dana 15. aprila 1936 godine. ŽUPNIM UREDIMA ZA VELIKU SEDMICU i USKRS O. P. Vlašić, Obredi Velike Sedmice Din. 25 vezano , 35 Bogoslužbenik vezano u 1/2 platno , 90 u 1/2 kožu , 100 O. P. Vlašić, Bogoslužbenik sa Obredima Ve- like sedmice vezano u 1/2 platno Din. 115 s 1/2 kožu I Psalam 50 Smiluj se meni Bože“ komad Din. 0:25, 100 kom. , 15 ,Oškropi me* za nedjeljne dane komad Din. 0:25, na ljepenci , 1 Put Križa od Vlaha Letunića vezano , 10 Plač Gospin ili Muka Gospodinova, opjevana pučkim stihom, komad D 2 100 komada , 160 O. Petar Vlaš.ć, Evangjelistar (Epistole i Evangjellja, vezano u 12 platnu , 160 vezano u Y/2 koži . 200 vezano u Vi koži , 260 O. Petar Vlašić, Psalmi Davidovi 4 sveska , 320 4 sveska vez. , 380 Ciklus Propovjedi 1. svez. Ljudski život z0e20 2. svez. U zemlji Otajstva =, 20 3. svez. Čudesa Isusova Zak) O. P. Vlašić, Psalam de profundis 5 2 Huonder-Jadretić, kod nogu Učitelja =, 50 vezano , 65 Muka Isukrstova koja se pjeva na Veliki Petak, kada ide procesija goru Kalvariju A 3 Sve ove knjige naručuju se kod uJadran“' Knjižare — Papiruice — Štamparije Knjigovežnice — Foto- odjeljenje DUBROVNIK ovo, Runičić , umić Spediterska radnja Dubrovnik 2 Telefon br. 219 Telefon br. 219 Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe. Za selidbe, (prevoz pokućstva) ima vješte ljude. 4) iilosrdđe i