TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 16.

DUBROVNIK, 23 Travnja 1936.

BRE" ia Čekovnog računa našeg lista
SE jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVIII

 

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za i tvo 10 Din.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

 

čno

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov, Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne povraćaju.

 

Na obranu

Mi smo katolici, Sa svetim ponosom i sa
zahvalom prema Bogu to naglasujemo. Sva naša
prošlost je katolička. To svjedoče svi naši gra-
dovi na obalama Jadranskog mora, crkve u njima
govore o tome i umjetnine i naši običaji. Od
Trsata, gdje su Frankopani svoju zadužbinu
ustanovili, i otoka Krka, gdje je kralj Zvonimir
hrvatske benediktince darivao, pa do Dubrovnika
i maprijed sve nam govori o katolicizmu hrvat-
skog naroda, koji je u njemu u prošlosti uvijek
tražio uvjete svoje narodne egzistencije i svoga
blagostanja, pa će i danas.

Ali sada se dižu protiv naših vjerskih i mo-
ralnih svetinja neprijatelji, na koje treba odlučno
da prstom pokažemo te ih bezobzirno raskrin-
kamo. Ne spominjemo ovdje onih, koji potkapaju
vjersko - moralni odgoj maše mladeži, niti onih
koji dolaze iz komunizma i zle štampe, naša je
namjera, da ovim riječima javnost upozorimo na
pojave nemorala, koje se u ljetnoj sezoni nes-
metano u najodurnijim formama bane svuda po
obalama i žalovima našega Primorja.

Mi smo katolici. Katoličke su naše tradicije
i naša kultura! Od Boga smo primili nauku, da
je naše tijelo odregjeno, da bude hramom nje-
govim. ,Zar ne znate“, veli sv. Pavao, ,da ste
hram Božji i Duh Božji da stanuje u vama ?“
Te Apostolove riječi vječne su vrijednosti i od-
nose se ma svakoga od nas. Ta naša nauka ka-
tolička izdiže čovjeka mad sva ostala bića na
zemlji, u njoj je temelj mašega dostojanstva, u
njoj je naša upravo božanska veličina, Radi toga
i prijeti isti sv. Pavao svim onim, koji tijelo
obeščašćuju : ,Ako tko ošteti hram Božji, upro-
pastit će njega Bcg, jer je hram Božji svet, a
to ste vi“,

Ta uzvišena mauka nalaže nam dužnost ne
samo da svoje tijelo ne smijemo zanemarivati,
nego naprotiv da pazimo na nj i da se brinemo
za nj, jer Bogu, koji hoće da prebiva u našem
tijelu kao u hramu, dolikuje, da bude taj hram
u svakom pogledu što ljepši i pristojniji, a bit
će ljepši i pristojniji samo . onda, kada to tijelo
služi duhu !

Duh treba da u skladu s Božjim zakonom
gospodari i u tijelu i pomoću tijela nad ostalim
stvorovima na zemlji.

U tome je divno poslanstvo čovjekovo, na
koje nas opet isti sv. Pavao upućuje kada kaže :
,Obucite se u Gospodina Isusa Krista i ne bri-
nite se za tijelo po požudama“, Naš život treba
da odrazuje život Kristov, naše tijelo treba da
bude hramom Njegovim, nikada pak sredstvom
kojim bi vladale niske požude! Ta nauka sv.
Pavla jest načelo kršćanskog morala, oma je i
naše stanovište. Nema ljepšeg stanovišta nego je
to. Nitko, koji hoće da mu kršćanstvo i njegova
kultura bude pravilom života, me smije od njega
otstupiti, nego valja da ga provodi i brani po-
svuda do kraja!

Megjutim velik dio stranog svijeta, koji do-
lazi u ljetnoj sezoni na naše more i naše obale,
vlada se, a za njim se ma žalost povode i mnogi
domaći, kao da mu je to pravilo posve nepoznato.
Ti su ljudi zadojeni modernim poganstvom, koje
zazire od Boga i njegovih zapovijedi, te mu je
samo do uživanja na zemlji. Njemu je u najve-
ćoj opreci s kršćanskim stanovištem tijelo sred-
stvom, da može njegovom pomoću na jedan ili
drugi način uživati u pohotama i životinjskim
nasladama. Ima dašto i čestitih iznimaka, koje se
za tim poganskim moralom ne povode, ali u
mnoštvu ostalog svijeta jedva se zamjećuje te

javnog morala

 

 

 

radi toga za vrijeme ljetne sezone kod nas do-
minira duh i društvo, koje u kupanju, sunčanju
i zadržavanju ma morskoj obali i na moru ne
traži u prvom redu zdravlja i odmora, nego pre-
težno, kako se to uopće opaža, nisko sjetilno
naslagjivanje i uživanje,

Pravi pomor leži izmegju toga društva, koje
dolazi na naše more i naroda, kome to more i
njegove obale pripadaju. Iz dna duše osugjujemo
pojave protukršćanskog morala, koje na tome
društvu godimice opažamo :

U opreci je s kršćanskom stidljivošću i s
kršćanskim moralom, što se muškarci i ženskinje
zajedno kupaju i sunčaju !

Velik je nered, što nema nigdje po spolu
posve odijeljenih kabina !

Prava je sramota, što se na žalovima, gdje
nema kabina, na istome mjestu svlače i oblače,
kupaju i sunčaju, razgovaraju i šale zbivaju muš-
karci i ženskinje a megju njima i djeca obojega
spola!

Zuak je moralne propalosti, što se za kupa-
lišna odijela upotrebljavaju kostimi koji ništa ne
sakrivaju i gaze svaki osjećaj stida i kršćanskog
morala !

Moralnu dekadencu dokazuje, što se u ova-
kovim kostimima muškarci i ženskinje ne samo
zajednički kupaju i sunčaju nego se zajednički
jedni s drugima javno, na kraju i na moru u la-
gjicama, posvuda pače u restauracijama i drugim
javnim lokalima nesmetano kreću, te se često
vidi da se ovako odjeveni i ukrcavaju u izletničke
i druge parobrode ili se iz njih iskrcavaju.

Velik je nered, što nema nigdje u našim
stranama javnih kupališta, koja bi bila odregjena
isključivo za muškarce ili isključivo za ženskinje !

Strogo treba osuditi, što se često mladež u
ferijalnim kolonijama ne dijeli po spolu te se
time vrata otvaraju svakoj razvratnosti.

Velik je nered, što se na javnim plokatama
i raskrsnicama igra nogomet dotično tenis u ku-
paćem kostimu te se u istom kostimu dopušta
čak i gombanje ma spravama — ženskima i muš-
kima zajedno pa i plesanje!

Veliko je zlo što se mogu ženskinje u muš-
karačkom odijelu, a pored toga u gornjem dije-
lu tijela gole, sprijeda jedva krpicom pokrivene,
javno po varošicama, parkovima, obalama slo-
bodno kretati i šetati; što nitko ne vodi kontrole
o strancima, da li su doista zakoniti bračni dru-
govi svi oni, koji se kao takvi prijavljuju i žive
zajedno kao muž i žena; što nitko ne pazi na
ženskinje, koje naša javnost i sami stranci ozna-
čuju za demimondkinje ; što u noćno doba ostaju
šumice i perivoji gdje ih u kupališnim mjestima
ima, bez ikakva nadzora.

Sve to godimice gledamo na vlastite oči, Vi
sami osjećate sramotu tih pojava i duša Vam se
buni; to više, jer se vide u nekojim mjestima
stvari još gore. Često smo kod raznih nadležnih
vlasti i javnih faktora prosvjedovali i mi tu tra-
žili lijeka, ali uzalud, Propisi, koji su se za ču-
vanje javnog morala izdavali, ostajali su do sada
uvijek samo na papiru.

Dopušta se strašno moralno zlo, što ga
strani svijet u našem narodu širi pod izgovorom,
da imaju od toga koristi i pojedinci i pojedina
mjesta i narodna privreda uopće. Nema dvojbe,
da promet stranaca može da bude osobito ljeti
za mnoge naše krajeve i baš za naše divno Pri-
morje jako vrelo prihoda. Nijesmo stoga mi niti
može da bude ikoji pametan čovjek protiv pro-

čestitih običaja.

meta stranaca. Ali radi materijalnog dobitka i
koristi, što je za opće dobro često problematično,
ne smije se dopustiti, da strada čast i dobar
glas i poštenje nmarođa; niti smijemo trpjeti, da
bilo koji stranac sa svojim ponašanjem potkapa
temelje morala te svijesno ili nesvijesno vrijegja
najnježnije osjećaje ljudi, megju koje dolazi u
ljetnoj sezoni kao gost.

|
|
| I

|
| O svemu ovome nema ni slova u najnovijoj

| uredbi o unapregjivanju turizma, što ju je Minis-
li tarstvo trgovine i industrije u veljači o. g. izdalo,
Il Žalimo. Pazi se samo na materijalnu stranu, što
I je turizam ima da donosi, a posve se pušta s
(l\ vida moralna strana. A baš radi svega ovoga,
|| kako smo sami često čuli, mnogi se odličniji i
(|| bolji posjeticci naših kupališnih mjesta ne vra-
| ćaju više u naše strane i na naše more, izakako
su ga svoje oči“ vidjeli i opazili da tu uredan i
pošten čovjek sa svojom obitelji ne može da
ostane, ako neće da progje kao jednak svim onim
|
|
i
|
|
I
I

 

\ drugima, Bilo bi za naš svijet, za naše Primorje
| pa i za našu privredu kud i kamo bolje da nas
pohagja manje stranaca, ali kulturno i kvalitativno

| bolli i u čestitosti. bogatiji

Braćo katolici diljem našeg lijepog Primorja!

Pozivljemo Vas, da čuvate čestite tradicije svojih
otaca i moralna načela bez kojih nema uvjeta za
opstanak i napredak nijednome narodu, pa ni
hrvatskome, te da se listom bezobzirno dignete
na obranu starih kršćanskih običaja u Životu na-
i| šega maroda! Ne pustimo, da stranci u ljetnoj
i| sezoni sa svojim mnemoralnim nastupima javno
I|| oskvrnjuju naše zavičaje, sablažnjuju našu djecu
| i kvare mladež, potkapaju moral i šire svijetom o
(|| nama glas ruga i sramote, kao da smo puk rop-
(|| ski, koji ne drži ništa do svog obraza i do svoje
Il| slobode, nego zbog novca ili obzira i bojazn
dopušta, da se radi i postupa s njime u njego-
voj vlastitoj kući kako stranac hoće. — Što je u
Beogradu, Ljubljani i u Zagrebu na javnoj ulici
zabranjeno, mora biti i kod nas na svakom jav-

nom mjestu zabranjeno ! Držimo se toga i zahti-
| jevajmo od svakoga pa i od nadležnih i odgo-

 

 

|
|
|
|
| vornih faktora u tom pogledu bezobziran red i
poštivanje naših vjerskih i moralnih osjećaja. Ne
dogje li do toga, trebat će da se organiziramo
sami i sami poskrbimo za red, obraz naš i poštenje !
U boj proti javnom nemoralu, gdjegod se on
pojavio! To neka bude naše geslo, jer hoćemo
da branimo dostojanstvo čovjeka, koga je Bog
odredio ne, da služi požudama, nego da bude
gospodarom zemlje te mu je tijelo dao ne radi
tijela nego da mu tijelo bude nosiocem neumr-
log duha i hramom Božjim.

Dubrovnik, Hvar, Kotor, Krk, Senj, Split, Šibenik
na blagdan Blagovijesti, dne 25. ožujka 1936.

Dr. Fr. Jerolim Mileta v. r
biskup šibenski, adm. ap.

+ Dr. Kvirin KI. Bonefačić v. r.
biskup splitski jednoć solinski i makarski

+ Dr. Josip Srebrnič v. r.
biskup krčki

+ Miho Pušić v. r.
biskup hvarski

+ Dr. Josip M. Carević v, r.
biskup dubrovački

+ Dr. Viktor Burić v. r.
biskup senjski i modruški

Ivo Stijepčević v. r.
generalni provikar kotorski