Strana 4 Pregled oaniskih dogodidia Dogagjaji posljednih sedmica po- tencirali su napetost u Evropi kao i još više uzdrmali megjunarodni poli- tićki položaj. Italija je svijesna smetenosti, koju je u Evropi prouzročio Hitlerov korak u Porajnu, stoga su njezine vojne ope- racije ubrzanim tempom dovele do sve većih uspjeha. Ti uspjesi postavili su u majozbilnije pitanje nezavisnost i opstanak abesinske države, u koliko je već ugrožena sama prijestolnica Adis Abeba. Jasno je, da su tim naj- ozbilnije ugroženi engleski interesi, stoga je sve ovo skrenulo osobitu paž- nju Eugleske, kojoj nije svejedno, da da li će jezero Tsana biti u vlasti lta- lije ili ne. Eugleska je razumljivo uzela u ozbiljno razmišljanje abesinsko-talijan- ski problem. Možda ne griješimo, ako ustvrdimo, da su dogogjaji u Abesiniji pretekli Englesku koja je sigurno ra- čunala, da će Abesinci mnogo više izdržati u bojevima, nego su faktički izdržali, To bi bilo za Italiju od van- redno teških posljedica, u koliko bi je s jedne strane bilo ekonomski iscrpilo, a s druge bio bi vjerojatno i uspjeh otešćan, u koliko bi nastupom kiša, bilo onemogućeno daljnje i slobodno prodiranje i napredovanje talijanskih četa. Megjutim se je dogodilo baš protivno i Abesinci su izgubili polet, a i snage. Da bi se došlo do što bržeg likvidiranja rata vogjena je akcija za mirovne pregovore dvaju zaraćenih država. Nastojalo se je, da tu akciju posredovanja izvede ženevska ustano- va. Tako je odbor osamnaestorice zasjedao, ali bez pravih rezultata. Abe- sinija je istina spremna stupiti u pre- govore prema uputama Lige Naroda, ali što, kad ltalija, svijesna da je u njezinim rukama situacija, neće da čuje za ono što joj sugeriše Ženeva. Nego pitanje je, da li je situacija u punoj mjeri u rukama same ltatije. Izgleda da nije, što dokazuje činjenica, da će se borbe nastaviti, jer Negus premješta prijestolnicu na drugo mjesto. To znači, da Engleska namjerava pro- dužiti ratno stanje sigurno zato, da u daljnjim borbama ltalija još više eko- nomski oslabi. Na ovo nas upućuje i novi zajam što ga je Engleska u naj- zadnje vrijeme dala Abesiniji. Francuska, ugrožena od Njemačke, sve bi se više približila Italiji, zbog čega sve upornije traži, da se ukinu sankcije, koje su još na snazi, A što, ako su Italija i Njemačka našle zajed- ničku bazu za ostvarivanje svojih tež- nja i to jedna u Abesiniji, a druga u Evropi i danas-sutra u sticanju kolonija, koje su Njemačkoj oduzete ? Komunistička akcija pokazala je svolju djelatnost zadnjih dana u Polj- skoj. Nezaposleni radnici sukobili su se u Lavovu s policijom te je došlo do jačeg nereda. Bilo je nekoliko mrt- vih i preko 60 ranjenih. Neredi su djelo komunističkih agitato1a, koji tim vrše nalog ,Komimnterne“, da se kazni Poljsku, što vodi njemačku politiku. U Grčkoj je nenadano umro pred- sjednik vlade prof. Demerdzis. — U Španjolskoj se nastavljaju neredi, koji su u prvom redu upereni protiv kato- licizma. Zadnje vrijeme zaredala su apšenja pristaša desnice, a to nakon demonstracija, što su ih fašisti priredili na 16 o. mj. Radničke su organizacije proglasile štrajk od 24 sata u cilju, da budu raspuštene sve fašističke i des- ničarske organizacije. Vlada ide na ru- ku ljevičarima bez obzira, je li praved- no što traže ili ne, Razne vijesti. Hodočašće u sv. Zemlju bit će od 11. srpnja do 4. kolovoza. To će hodočašće obaviti svečanost postavlja- nja i posvete hrvatskog oltara u Jeru- salemu. Na čelu hodočašća polazi pre- uzv. g. dr Josip Carević, biskup dub- rovački, koji će posvetiti oltar u Jeru- salemu. Hodočašće se ukrcava u Splitu. Zadržat će se u Svetoj Zemlji 14 dana, a zaustavit će se i u Egiptu i u Gič. koj. Cijena 6.900 dinara. Putnicu mora svaki hodočasnik imati. Prijave prima Odbor za hodočašće u Sv. Zemlju, Zagreb, Trg Kralja Tomislava 21. Pri- javiti se treba što prije, jer je za ovu cijenu moguće primiti samo ograničeni broj hodočasnika. Za ovo hodočašće izdali su franjevci i putopisnu knjigu proi. Krista Krile iz Dubrovnika, koji je sam bio god. 1912. u Svetoj Zemlji te je dao jedno od najboljih putopis- nih djela o Svetoj Zemlji. Poslije svjet- skoga rata bio je još jedamput u Sve- toj Zemlji, napisao je još jedan puto- pis, ali taj je bio samo djelomično objelodanjen. Crkvica sv. Spasa, taj dragulj graditeljske umjetnosti, sagragjena po- slije prve velike trešnje 1520 god. veza- na je zidom sa gradskim zidinama i sa te strane čitav je nasip materijala, što stvara vlagu, koja razorno djeluje na stare umjetničke slike, koje se u crkvi nalaze, Sad, kad se ima popločati iz- nova ,Stradun“ trebalo bi svakako taj zid srušiti i nanešeni materijal uklo- niti, Tim bi se dobilo na prostoru, crkvica bi se ljepše zasjala, vidili bi se elegantni gotički prozori i krasni polukapiteli, manje bi crkva trpila od vlage, a bio bi ljepši pogled i na li- jepe stare stepenice sa lukovima što vode na gradske zidine. Spomenuti zid sagradile su pregjašnje vojne vlasti, da zabrane općinstvu ulaz na zidine, pak bi se rušenjem zida dovela crkva u prvo svoje stanje i izgled. Strašna nesreča u kanalu kod Za- dra desila se prošlih dana. Tri brata Ma- šina sa svojim stricem plovili su na svoja imanja kod Zadra. Radi oluje lagja se prevrnula i sva se četvorica utopila, majku od žalosti udarila kap, a žena jednog od poginulih teško obo- lila. Snižena carina na naša vina u ČSR. Čehoslovačka je na stalan kon- tingent jugoslavenskih vina snizila uvoznu carinu. Dosadašnja carina od 220 č. kr. smanjuje se na 110 kruna po hektolitru. Ovo bi moglo da po- voljno utječe ma izvoz vina u ČSR. U god. 1935 uvezla je Češka 84.000 ht. vina i to većinom iz Italije, Španjolske, Grčke, Magjarske i Francuske, a iz Jugoslavije samo 4,500 ht. ,Marijin vrt“. Izdanje ,Knjižnice Dobrih Romana“ — Zagreb, Trg Kr. Tomislava 21. Str. - 148 + 16 strana slika na umjetničkom papiru. Cijena Din 30, uvezano 40. Pretplatnicima 33% jeftinije. Go. ,NAROĐNA SVIJEST" ZLE ANJA ja a < Broj 16 Ljetni plovidbeni red Jadranske Piovidbe 0. Svračamo pozornost naših čitatelja na odštampani ljetni plovidbeni red Jadranske Plovidbe D. D. Sušak, koji omogučuje najbolje dnevne veze sa svima centrima Evrope preko Sušaka i Splita i to: $ Ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak Preko Sušaka Dubrovnik odl.. 12.— Split dol, 21.15 Sušak dol. 12.30 Sušak odl. 15.59 Zagreb dol. 21.55 Zagreb odi. 23.15 Beograd dol. 6.15 Zagreb odl. 2235 Maribor dol. 3.25 Wien Siid dol. 9.10 Wien Ost. odi. 10.15 Praha dol. 16.59 Breslau dol. 18.19 Berliu dol. 22.34 Warszava dol. 23.02 Preko Splita Dubrovnik odl. 12.— Split dol, 21.15 Direktna kola Split odi. 21.52 Zagreb dol. 11.20 Praha via Linz dol, 6.23 Wien Siid dol. 21.45 Wien Ost odl. 23.25 Praha dol. 6.51 Breslau dol. 8.01 Berlin dol. 12.04 Warszawa dol. 12.45 Zagreb odi. 12.35 Budapest dol. 20.42 | Utorak, subota i nedjelja Preko Sušaka Dubrovnik odi. 8.30 Split dol. 16.45 Sušak dol. 5.20 Sušak. 0 0 odl. 6.08 Zagreb dot. 12.— Zagreb odl. 12.40 Beograd dol. 20.20 Zagreb odi. 12.15 Maribor dol. 15.51 Praha vis Linz dol. 6.23 Wien Siid dol. 21.45 Wien Ost odi, 23.25 Praha dol. 6.51 Breslau dol, 8.01 Berlin dol. 12.04 Warszawa dol. 12.45 Zagreb odi. 12.35 Budapest dol. 20.42 Preko Splita Dubrovnik odi. 8.30 Split dol. 16.45 Split odi. 19.50 Zagreb dol. 6.20 Zagreb odl. 8— Beograd dol. 15.20 Zagreb odi. 6.45 Miinchen dol. 19.20 Zine S VOTE BS Subotica dol. 16.10 Bucuresti dol. 925 Sedmična pruga za Grčku do Pireja tičuči Krf na polasku i povratku. — Odlazak iz Dubrovnika 2 svakog petka u 10 sati, povratak četvrtkom u 20 sati. Za izlete ovim parobrodima postoje umjerenepaušalne cijene. Informa- čije daju agencije u Dubrovniku 1 i Dubrovniku 2 te putnički uredi. Paušalno plaćanje lučke pristoj- be. dobili su brodovi povrh 5.000 re- gister tona, koji obavljaju stalna pu- tovanja po stranom svijetu. Do sada su to uživali samo brodovi povrh 10.000 tona. Tako je sada omogućeno da i naši parobrodi ,Kraljica Marija“ i ,Princeza Olga“ mogu primati i is- krcavati putnike i teret u svakoj našoj luci- Novo izdanje taksenih maraka pušteno je u promet prošlih dana sa oznakom ,1934“, a povučene su stare marke izdanja 1930. Zamjena se vrši do uključivo 17 lipnja o. g. Najveće orgulje u Jugoslaviji gradiće flrma Jenko iz ljubljane za katedralu u Djakovu. Te će orgulje imati 72 registra, one u Zagrebu ima- ju 64, u Ljubljani 54, a u Male Braće 38 registara. Firma Jenko popravit će i nadograditi orgulje i u mašoj kate- drali tako da za pokrajinski euharis- tični kongres 1937 bude naša kate- drala imala nove orgulje. Snižena cijena za izlete po moru. Ove su godine i motorni čamci i dub- rovačka Plovidba snizile cijene u oko- licu: Trsteno, Lopud, Cavtat parobro- dom din. 12, za djecu din. 6, motor- nim čamcem din. 15 po osobi. Radi tehničkih poteškoća ovaj broj našeg lista izlazi u četvrtak mjes- to u Srijedu. Uvijek na skladištu uz nainiže cijene 1 GRADITELJE: pauspapir, skizenpapir, ozalid papir, kao i crtaći pribor ; da Urede + cvilostil matrice, papir, boje, vrpce kao iostali pisaći pribor; da škole: kajige, zadaće, olovke, pera itd.; da filateligtg : Izbor tu i inozemnih Maraka ; da svakoga = zlatna naliv pera garantirano najbolje svjetske marke, dobijete kod papirnice I. Dovra Predavanje za rezervne oficire dubrov. garnizona biće u Oficirskom Domu 29. o. mj. u 19 čašova. Dola- zak gg. oficira najdalje do 18:50 časova. Dolazak je obavezatan. Svaki će pri ulazu upisati svoje ime. Zgrada za pošt ured. Prošlih dana vodili su se pregovori za novu zgradu pošt. ureda. Na koncu je osta- la kombinacija, da se u tu svihu na- bavi palača gosp. Gijivanovića na Pi- lama ili tik do nje kuća gie Konstan- tinović prema pročelju Hotel Imperiala. Zgrada Gjivanovića je pristupačnija i veća sa slobodnim prostorom oko zgrade te bi za poštu bila zgodnija. Novi autobus za izlete nabavilo je društvo ,Auto-.Excursion“ na Pilama. Atobus je najmodernijeg tipa, otvoren mallwetter“ ima mjesta za 17 osoba. Poduzimlje izlete po potrebi i naručbi. Do Trstena i Trebinja po 40 Din, do Cetinja 140 Din po osobi. Pažnja našim dobrovoljcima. Agrarno-pravni otsjek pri Banskoj upravi umolio nas je da objavimo sli- jedeće: Upozoravamo dobrovoljce, koji se još nijesu preselili ua dodijeljena im zemljišta, a dobili su od strane Generalne direkcije državnih željeznica karte i uputnice za prevoz porodice i inventara, da dobivene povlastice isko- riste u roku koji je na istima ozna- čen. Nikome i ni u kom slučaju se te povlastice neće produživati još za tri mjeseca, kako je to ranije činjeno, jer su ovi prevozi do 1 aprila t. g. vršeni besplatno, a poslije l-og aprila t. g. od nove budžetske godine, prevozi će se plaćati, te su za tu svrhu predvi- gjeni potrebni krediti. | ri Telefon br. 219 Telefon br. 219 Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe. Za selidbe, (prevoz pokućstva) ima vješte ljud 4)