Pjevanje kroz Vel. Sedmicu u mjesnoj Katedrali. Ove je godine nekoliko raznih jevačkih zborova izvršilo u Katedrali lo Veliku Sedmicu bogati i raznoliki program pjevanja. Sjemenišni zbor pod upravom Dr Iva Bučića, iza kako je kroz svu korizmu preuzeo na se izvo- gjenje pjevanja, kroz Veliku Sedmicu otpjevao je koralno 4 Muke (turbu i sole) a uz to i još nekoje koralne na- pjeve. Zbor je siguran u intonaciji, a ima bistru dikciju, Marljivim vježba- njem mogao bi postati dobar zbor. — Posebnu pozornost je svratio na sebe zbor dominikanskih teologa pod upra- vom O. dra Jordana Kuničića. Taj je zbor solidan i dotjeran, a postiže li- jepih efekata diferenciranim niansira- njem, a osobito čistim izgovorom. Kad bi taj zbor imao i gornje glasove (te- nore) nešto jače, me bi mu se ništa moglo opaziti. — Za procesiju na Pe- tak Veliki isti je dr Kuničić sastavio i izvježbao odlični zbor od svećenika, teologa dominikauskih, franjevačkih i sjemeništaraca, na broju do 40. Odavna se nije tako lijepo pjevalo na procesiji Petka Velikoga, kao ove godine; oso- bito motet ,Klanjamo ti se Kriste“ is- pjevan pred crkvom sv. Vlaha zaslu- žuje posebno da se spomene, jer je to pravi biser crkvene muzike. — ,Cr- kveni Pjevački Zbor“ pod upravom g. A. Gjivanovića preuzeo je na se najteže tačke, koje je izveo po općem priznanju dotjeranom sigurnošću i um- jetničkim izražajem. ,Miserere“ Mra Vrutickog, koje duljinom trajanja (preko 30 minuta) uz neprekidno sudjelovanje cijeloga zbora, zahtijeva od izvagjača veliku teoretsku i tehničku spremu, osobito zbog čestih ,disonanca“ — avučio je ove godine mirno i konse- bile zaobljene i ugodne. Osobito je li- jepo i mirno zvučio alt kao pravi po- ludječji alt, bez ikojeg isticanja poje- dinih pjevačica. I basi su kao i dosad davali odličnu skupinu. Tenori, koji su otprije u Zboru bili slabija strana, i ako brojni i zreli, ovoga puta su davali skoro uvijek jedan nježni, tenorski limbar. Soprani, koji su najugodniji dio zbora, i sonornošću i brojem, pre- kidali su mjestimice svoju slivenost. Sa malo više pažnje moći je i tomu doskočiti, : Cijeli je zbor majstorski i klasičnom interpretacijom izveo na Pe- lak Veliki preko Mise ,Puče moj“ od Vittoria, u kojem su komadu pojedine partije glasova bile potpuno asimilo- vane, Najtežu je kušnju prošao Zbor preko Uskršnjeg Pontifikala izvedbom Griesbacherova remek djela: Missa in hon. St. Benedicti za 4 gl. mješ, zbor iz pratnju Dubrovačkog Kur-Orhestra. oliko orhestar, toliko Zbor zvučili su lično, ne pokrivajući nigdje jedan Broj 16 MOVES NA S NL SN nA kventno. Pojedine su glasovne partije - drugoga. Ona izvedba može da bude lijepa tačka i velegradskog programa. — Na svrhu treba spomenuti dotjerano i osjećajno sviranje na harmoniumu O. dra Jordana Kuničića, koji je pravi majstor na instrumentu, tako da se je na momente činilo čuti orgulje u naj- nježnijim registrima, 8 Glavna skupština osiguravajuće zadruge , CRORTIR“ U subotu, dne 4 o. mj. održana je u palači osiguravajuće zadruge , Croa- tia“ 50. glavna skupština toga našeg najstarijeg domaćeg osiguravajućeg za- voda, koji je poznat u svim dijelovima naše države kao izrazito domaće, stru- čno vodjeno i kulantno osiguravajuće društvo. Skupštini je pretsjedao pretsjednik zadruge g. sveuč. prof, arh. Janko Holjac, bivši gradonačelnik grada Za- greba, a poslovni izvještaj je izložio članovima — zadrugarima, generalni direktor ,Croatie“ g. Mihovil Nikolić. Dobra organizacija, kojom se “Croatia“ plasirala u svim krajevima države i decenijama stečeno, kulantnim radom zasluženo povjerenje cijeloga naroda, omogućili su, da ,Croatia“ i u prošloj poslovnoj godini — pored još uvijek teških privrednih uslova — poluči zdrav i siguran razvoj poslova, koji se, bez svakog komentara, najbo- lje očituje iz brojaka velikog prošlo- godišnjeg prometa. Na premijama i pristojbama po- iučeno je u god. 1935. Din. 42,839.534 69 Ukupne osigurane glavnice i svote iznašale su 9,833 982.862.25. Premij- ske rezerve i prenosi premija iskazani su sa Din, 94,287.178.77, te su u ći- jelosti — kako se to iz računa raznih razabire — pokrite sa efektivnim ras: položivim gotovinama, prvorazrednim vrijednosnim papirima 1 nekretninama. Od svog postanka isplatila je »Croatia“ u ime šteta i dospjelih osi- guranih glavnica krupnu svotu od Dim. 209,565.951.61. Glavna je skupština prihvatila predloženo joj izvješće kao i zaklju- čke računa, te odobrila u smislu za- družnih pravila razdijeljenje poslovnog viška za godinu 1935. u iznosu od Din. 702.686.85. Nakon provedenja glavnoj skupštini zaključenih dotacija poskočila su jam- čevna sretstva zadruge na Dinara 108,918,956.58. Prije zaključka glavne skupštine zatražio je riječ pretsjednik društva Zagrebčana g. Dr. Tomo pl. Cuculić, istaknuvši. da ,Croatia“ visoko drži stijeg zagrebačke i hrvatske privrede te da avojim odličnim rezultatima služi na diku i ponos grada Zagreba, koji ju je utemeljio. Glavna skupština pri- mila je riječi g. Dra. Cuculića sa živim odobravanjem. »NARODNA SVIJEST“ Konačno su provedeni izbori, pa su u ravnateljstvo jednoglasno izabra- na gg. prof. arh. Janko Holjac, Fran pl. Kukuljević - Sakcinski, — Mihovil Nikolić i Dr. Branko Pliverič, a u nadzorni odbor g. Andrija p!, Mu- tafelija. U sjednici ravnateljstva, održanoj odmah iza glavne skupštine, izabran je pretssjednikom g. prof. arh. Janko Holjac. Napomenuti još moramo, da je za pojačanje svog nepokretnog posjeda nabavila ,Croatia“ prošle godine ne- kretnine u Zagrebu na uglu Heinzelove ulice (broj 40 i 44) i Banjavčićeve ulice (Broj 7). Prošle godine dovršena je takogjer u Zagrebu na uglu Petrinjske i Gjor- gjićeve ulice petokatna palača Miro- vinske zaklade činovnika i službenika »Croatie“. Najopasniji neprijatelj čovječanstva. Dogogiaji, koji su se odvijali u slavenskoj Rusiji, nakon krvave i straš- ne revolucije 1917. god. napunili su užasom sve vođeće krugove u svijetu. Vlađe su u pojedinim državama zabra- nile komunističke stranke i zakonima su se ogradile od opasne i revolucio- narne agitacije ruskog boljševizma. Liga Naroda nije htjela da u svojoj sredini odredi fotelj zastupniku crvene inter- nacionale. Ali, što je bilo zabranjeno javno, to se je dešavalo tajno. Razvoj prilika u svijetn, napose u Evropi išao je iz dana u dan u prilog Sovjetskoj Rau- siji. I doživili smo čudan pojav: Ru- sija je dobila svoje stalno mjesto u Društvu Naroda i sovjetski zastupnik ravaopravan ostalima, sudjeluje u rije- šavanju problema ne samo evropske nego i megjunarodne svjetske politike. No na tome nije svršilo. Nedavno je eto irancuski parlamenat ratifikovao pakt sporazuma sa Sovjetskom Rusi- jom. Ne zaboravimo, da je to ona ista Francuska, koja hoće da igra glavnu ulogu u Ženevi i svjetskoj politici, Što bi imalo da znači sve ovo? Ili je komunizam, odnosno ruski bolj- ševizam prestao biti onom _ pogibelji od koje je dojučerašnja Evropa tako zazirala ? Ili su naprotiv prilike u Ev- ropi kao i svijetu postale najpodesni- jim tlom za ovu otrovnu travu ? Ko- munizam, odnosno boljševizam još je uvijek najveći neprijatelj čovječanstva. 1. Historijat komunizma. Komunizam je pokret, koji ma osnovu posebnog nazora o svijetu pro- povijeda načela, po kojima bi se imao da uredi društveni život tako, da bi nestalo svih socijalnih problema i svi- Pokućstvo Kruljac PETAR MILOŠEVIĆ skladište pokućstva, KOTOR (Udoban stan — ugodan život / Popunili smo izbor sa najnovijim vrstama spavaćih soba, blagovaonica, dječjih soba, kuhinja, tapetarije. Preuzimljemo uredjaje Hotela, Pansiona, Vila, Bolnica itd, Čekamo Vas, da svakoj Vašoj želji ndovoljimo. Važno! — Snizili smo cijene i i Najpovoljniji uvjeti plaćanja! — Mi Vam jamčimo za svaki komad koji kod nas kupite. I BLONALELA LN LL NON Na A LN a A Strana 5 g Inogradari paze na kakvoću modre galice. Svako povjerenje zaslu- žuje iskušana 99—100%, Modra galica PZORKA“ jet bi se pretvorio u pravi zemaljski raj. Osnivač mu je zapravo Karlo Marks i prijatelj mu Fr. Eagels. Obojica su živjela u XIX vijeku. Početke (moder- nom) socijalizmu možemo tražiti još mnogo ranije, jer je i Platon (pol. IV. v. pr. Kr.) sanjao o socijalizmu ili ko- munizmu, makar i samo za dvije gos- podujuće klase: vojnike i filozofe, Kod Persijanaca širi komunističke ideje u V. v. po Kr. neki Mardek, a u Kiniu XI v. propovijeda komunizam Vang- ugan-če, Kršćanske krivovjerne sekte takogjer se zagrijavaju za komunizam, kao n. pr. bogumili, česki taborićani i dr. Novih je pobuda dao komunisti- čkim idejama protestantizam. Već u seljačkim bumama, koje je izazvao Lu- ter, djelovale su takve ideje, Različite su protestanske sekte pokušale da ko- munizam i u djelo provedu. Tako je nastao u Americi cijeli niz komunis. općina, koje su sve doskora propale. Sve te pokušaje zovemo utopističkim komunizmom. Neispravnost utopistič- kih komunističkih ideja osugjena je već samim tim neuspjelim pokušajima. Komunističke su ideje dobile novi polet koncem XVIII i poč. XIX vijeka, u doba kad se je počeo razvijati mo- derni kapitalizam. Prethodnici su ko- munizmu : Francois No&l Babeuf, Saint Simon, Charles Fourier, Pecq uer, Louis Blanc, Thompson i Robertus - Jagetzow. Pierre Proudhon, amarhista naba- cio je krilaticu: ,La proprićć c' est je vol — vlasništvo je kragja“. Nastavit če se. SRERARERAŠLARI REDNI Naš list zapada