TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 21.
DUBROVNIK, 28 Svibnja 1936.
Narodna
Broj Cekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo,
God. XVII
vijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi
svake
Pojedini broj Din. 1.50
Srijede
Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne povraćaju,
Za javni moral
Skupna poslanica, što su je ne-
davno izdali naši primorski biskupi,
pretstavlja energičan glas opomene i
protesta zabrinutih natpastira proti na-
turalističkoj raspojasanosti, koja, oso-
bito za vrijeme kupališne sezone na
žalost uzimlje velikog maha na obala-
ma našeg Jadrana. Ova, za moral na-
roda a osobito mladeži, prava epide-
mična bolest, ne bi se tako slobodno
širila i proždirala bezbroj žrtava, da nema
tolerancije i prave podrške u našoj sre-
dini i od strane takogjer onih, koji su
pozvani, da štite narod, ne samo od
tjelesnih, nego još više od duševnih,
moralnih neprijatelja.
I Dubrovnik je grad, razvikan sa
svoje turističke važnosti, pak se mora
sa žalosti konstatovati, da se i na nje-
govim obalama dešavaju prizori zbog
kojih bi morali pocrveniti obrazi svih
poštenih gragjana, a narodni ponos
trebao bi da se do potrebe odrekne i
onoga groša, s kojim stranci, pomoću
domaćih hoće da kupuju u bescijenje
moral grada, poznata u historiji i sa-
dašnjicisa svoje visoke kulture ne sa-
mo uma nego takogjer i srca.
Ali nažalost izgleda, da se unutar
zidina grada sv. Vlaha sve više i jače
udomaćuje crv, koji već sada podgriza
i koji će, ne stane li se u pravo vri-
jeme na put, konačno podgristi žile
pravoj kulturi i moralu. Duh moderne
religije poganskog naturalizma, kao pos-
ljedice materijalističkog svjetovnog na-
zora, koji obožava materiju, tijelo, a
negira duh, imade u našem gradu i
dva čekičem i dlijetom izragjena spo-
menika. Jedan je još otprije na Brsa-
ljama a pretstavlja Satira iz Gunduli-
ćeve Dubravke, dočim je drugi nedavno
ugledao svijetlo i nalazi se nad pro-
zorima nove palače Narodne banke.
Smatramo svojom najsvetijom duž-
nosti, da dignemo svoj glas i najener-
gičnije protestiramo proti ovako jav-
nom i očitom vrijegjanju načela na-
ravnog i pozitivnog morala kao i vjer-
sko-moralnog ponosa grada, koji od
pamtivijeka ispovijeda kršćansko kato-
lička načela vjere i ćudoregja.
TRGOVAČKA KUĆA
«vila tiskana ,;&mprim€“
QMlarocaine, Kloque Ribouldingue, Felga,
Georgette, originalnih engleskih &77arquisette ito.
More krasnih raznobojnih šarenih svila. Najnoviji deseni
u svim bojama i najrazličitijim šarama.
Gijene vrlo solidne počam od Din. 45 na više!
Za iste cijene dajemo na 6 mjesečnu otplatu !
Razgledajie naše izloge! Posjetite nas bez obaveze na kupnju!
Tražite posjet naših zastupnika.
, REKORD" zo Dubrovnik
Naturalizam u umjetnosti ispovi-
jeda kao temeljno ovo pogrešno na-
čelo humaniteta: ,Najveća je umjet-
nost ona, koja traži u čovjeku sve što
je u njemu ljudskoga“, Stoga marav
neka bude pravom umjetniku jedina
učiteljica“, Za realiste, odnosno matu-
raliste narav je ljudska sama po sebi
dobra i lijepa; stoga i sve što je na
njoj može da bude predmetom um-
jetničke tvorbe. Prema tome literarno
djelo može slobodno da opisuje i naj-
nečednije ignusne prizore, a slikarstvo
i kiparstvo može da se nesmetano bavi
golotinjom svih djelova ljudskog tijela.
Ovo su zablude sudbonosne na-
ravi, jer niječu temeljnu istinu o po-
kvarenosti, koja je ušla u čovječju
narav nakon prestupa praroditetja. Da
je čovjek ostao onakav, kakva ga je
Bog stvorio ne bi bilo nikakova pro-
blema. Čovjek je iz ruku Božjih izi-
šao zaista lijep; harmonija je vladala
izmegju njegovih nižih, tjelesnih i vi-
ših, duhovnih težnja. Ali sada nema
te harmonije, nego valja da sa sv.
Pavlom reče svaki čovjek: ,Dopada
mi se Božji zakon po unutrašnjem
čovjeku, a osjećam drugi zakon u svo-
jim udima, koji se bori preti zakonu
mojega duha, koji me stavlja u su-
žanjstvo zakona grijeha koji je u mo-
jim udima (Rimlj. 7, 23). Nakon pada
prvog čovjeka uselila se je u ljudsku na-
rav zla požuda, koju osobito podra-
žuju prizori ili slike, koji su u uskoj
vezi s tim nižim težnjama u čovjeku.
Stoga treba izbjegavati, da se sablaž-
njuje nevine kao i da se pruža pri-
goda za pobugjivanje u čovjeku nis-
kih, neurednih osjećaja i čuvstava. Jer
moralni zakonu, koji je dan kao lijek
uslijed grijeha pokvarenoj ljudskoj
naravi, zabranjuje ne samo neuredne
čine i djela, nego takogjer i neuredne
misli, osjećaje i želje.
Polazeći s ovog jedino ispravnog
stanovišta osugjujemo svako unašanje
u grad sv. Vlaha kipova, slika ili re-
liefa, koji budući su nastali kao pos-
ljedica krivih mačela štetnog natura-
lizma ubijaju u narodu, osobito u mla-
deži onaj zdravi ukus i stid, koji je
važan faktor za čuvanje morala u pri-
vatnom i javnom životu.
Podružnica
Ulica Kraljice Marije
MAESTRO O. J. M. PLUM,
belgijski komponist i orguljaš,
koji dolazi iz Bruxelles, da pri-
sustvuje nabožnom koncertu, što
ga na 6. juna priregjuje mjesni
»Crkveni Pjevački Zbor“ prema
programu, koji donosimo na dru-
gom mjestu.
Neke žalosne pojave
Proiesoru Dušanu Peroviču odgo-
vara prof. X.
Gosp. profesor primjećuje da ži-
dov Philon u nijednom spisu ne spo-
minje Krista. — Philon se navagja uz
ostale poganske i židovske pisce, koji
su svjedočili historičnost Kristovu ne
zato, jer bi u svojim spisima spomi-
njao Krista, već stoga što je on po
sudu filozofa i historičara svojom fi-
lozofijom, i ako nesvijesno bio pri-
pravljač evangjelja kod naobraženih
pogana i židova, kao što je Ivan pre-
teča bio svojim propovijedanjem kod
židova. Njegova je filozofija u takovoj
svezi sa pojavom kršćanstva, da su
neki racionalisti (B. Bauer) htjeli do-
kazati da kršćanstvo potječe od filozo-
tije Philonove, što je historički i filo-
zofski nemoguće.
Philon naime bijaše branitelj sta-
rozavjetne objave i inspiracije svetih
knjiga i proroka. Kako je bio zanesen
za Platonovom filozofijom, koja po
njemu sadrži neka zrnca starozavjetne
objave, želio je stapanje filozofije Pla-
tonove sa objavljenom židovskom vje-
rom i zato se i smatra pretečom neo-
platonizma.
Po njemu je čovjek slab, pak zato
potrebuje pomoći božje, a Bog je pre-
sveto, prepravedno, svemoguće i pre-
mudro biće, koji je ne neposredno već
po Logosu stvorio svijet i čovjeka.
Kako je kršćanstvo ostvarenje sve-
ga onoga što je bilo navješteno po
Mojsiji i prorocima u starozavjetnoj
objavi, koju je Philon smatrao riječi
Božjom, zato se mnavagja Philon kao
indirektni svjedok kršćanstva.
Svojom opaskom o registru imena
sv. Otaca, koji od 1—6 vijeka svjedoče
historičnost Kristovu, kako sam u bro-
šuri naveo, pokazao je g. profesor da
mu kriterij hramlje u prosugjivanju ja-
kosti i značenja pojedinih svjedočan-
stva, jer za shvaćanje jakosti i poseb-
nog značenja pojedinih tih navedenih
svjedočanstva treba bit dobar psiholog
koji logično misli i zaključuje.
O vankršćanskim izvorima. Ka-
ko se recijonalistička hiperkritika i mo-
dernizam vlada prema kršćanskim, ta-
ko postupa i sa vankršćanskim izvo-
tima, Gdje se god spominje nešto nad-
prirodno to se naprosto niječe, Ali i na
tom polju opaža se protustvoje izme-
gju racijonalista. Tako odnosno na
prvo mjesto ,Židovskih Starina“ Fla-
vijevih izbijaju protuslovlje tvrdnje. Za
egzegetu Guigneberta ono mjesto, gdje
Flavije spominje Krista i njegova ču-
desa izmišljotina je kršćanska, a za
prcf. Goguela autentično uz opasku
da ovo mjesto, što mi sada imamo,
odaje kršćansku ruku te ga pripoz-
naje djelomično samo autentičnim. —
Drugo mjesto u ,Židovskim Stari-
nama“ gdje se samo spominje Jakov
brat Isusa nazvan Krist po Goguelu je
autentično a po Guignoebertu nije. —
Divni dakle rezultati kritične znamosti,
Slijedi.
Kad se mogu pregledati zna-
menitosti našeg grada. Kraljev Dvor
svaki dan od 10—11 sati. — Moćnik
(relikvijar) Srijedu i Subotu od 11—12
uz ulazninu 10 Din. — Dubrovački
muzej otvoren je svaki dan. Ulaznica
3 Din. — Pohod gradskih zidina u
svako doba dana, osim od 12—2 sata
po podne. Ulaznica za odrasle D. 4.,
a za djecu i učenike Din, 2. Biblioteka
O. O. Franjevaca i Dominikanaca sa
dozvolom starješine samostana.
Biskupska Pinakoteka svakog dama
osim' Nedjelje i blagdana od 10—12
pr. p. — Vožnja lagjom do Lokruma
od 10 Din. unaprijed po pogodbi.
Špilja Karle Kordić u Gružu svaki dan
prije i posl. podne.
PREPORUČAMO VAM dobro
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krilić, koja pruža
danas u Dubrovniku najveći izbor
raznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.
Cijene su posve solidne i bez-
konkurentne.
Za robu daje specijalnu garanciju.
Stručna izradba satova, graviranje
i posebni optički atelje.
Interesentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.