TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Br. 21. DUBROVNIK, 28 Svibnja 1936. Narodna Broj Cekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVII vijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Pojedini broj Din. 1.50 Srijede Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju, Za javni moral Skupna poslanica, što su je ne- davno izdali naši primorski biskupi, pretstavlja energičan glas opomene i protesta zabrinutih natpastira proti na- turalističkoj raspojasanosti, koja, oso- bito za vrijeme kupališne sezone na žalost uzimlje velikog maha na obala- ma našeg Jadrana. Ova, za moral na- roda a osobito mladeži, prava epide- mična bolest, ne bi se tako slobodno širila i proždirala bezbroj žrtava, da nema tolerancije i prave podrške u našoj sre- dini i od strane takogjer onih, koji su pozvani, da štite narod, ne samo od tjelesnih, nego još više od duševnih, moralnih neprijatelja. I Dubrovnik je grad, razvikan sa svoje turističke važnosti, pak se mora sa žalosti konstatovati, da se i na nje- govim obalama dešavaju prizori zbog kojih bi morali pocrveniti obrazi svih poštenih gragjana, a narodni ponos trebao bi da se do potrebe odrekne i onoga groša, s kojim stranci, pomoću domaćih hoće da kupuju u bescijenje moral grada, poznata u historiji i sa- dašnjicisa svoje visoke kulture ne sa- mo uma nego takogjer i srca. Ali nažalost izgleda, da se unutar zidina grada sv. Vlaha sve više i jače udomaćuje crv, koji već sada podgriza i koji će, ne stane li se u pravo vri- jeme na put, konačno podgristi žile pravoj kulturi i moralu. Duh moderne religije poganskog naturalizma, kao pos- ljedice materijalističkog svjetovnog na- zora, koji obožava materiju, tijelo, a negira duh, imade u našem gradu i dva čekičem i dlijetom izragjena spo- menika. Jedan je još otprije na Brsa- ljama a pretstavlja Satira iz Gunduli- ćeve Dubravke, dočim je drugi nedavno ugledao svijetlo i nalazi se nad pro- zorima nove palače Narodne banke. Smatramo svojom najsvetijom duž- nosti, da dignemo svoj glas i najener- gičnije protestiramo proti ovako jav- nom i očitom vrijegjanju načela na- ravnog i pozitivnog morala kao i vjer- sko-moralnog ponosa grada, koji od pamtivijeka ispovijeda kršćansko kato- lička načela vjere i ćudoregja. TRGOVAČKA KUĆA «vila tiskana ,;&mprim€“ QMlarocaine, Kloque Ribouldingue, Felga, Georgette, originalnih engleskih &77arquisette ito. More krasnih raznobojnih šarenih svila. Najnoviji deseni u svim bojama i najrazličitijim šarama. Gijene vrlo solidne počam od Din. 45 na više! Za iste cijene dajemo na 6 mjesečnu otplatu ! Razgledajie naše izloge! Posjetite nas bez obaveze na kupnju! Tražite posjet naših zastupnika. , REKORD" zo Dubrovnik Naturalizam u umjetnosti ispovi- jeda kao temeljno ovo pogrešno na- čelo humaniteta: ,Najveća je umjet- nost ona, koja traži u čovjeku sve što je u njemu ljudskoga“, Stoga marav neka bude pravom umjetniku jedina učiteljica“, Za realiste, odnosno matu- raliste narav je ljudska sama po sebi dobra i lijepa; stoga i sve što je na njoj može da bude predmetom um- jetničke tvorbe. Prema tome literarno djelo može slobodno da opisuje i naj- nečednije ignusne prizore, a slikarstvo i kiparstvo može da se nesmetano bavi golotinjom svih djelova ljudskog tijela. Ovo su zablude sudbonosne na- ravi, jer niječu temeljnu istinu o po- kvarenosti, koja je ušla u čovječju narav nakon prestupa praroditetja. Da je čovjek ostao onakav, kakva ga je Bog stvorio ne bi bilo nikakova pro- blema. Čovjek je iz ruku Božjih izi- šao zaista lijep; harmonija je vladala izmegju njegovih nižih, tjelesnih i vi- ših, duhovnih težnja. Ali sada nema te harmonije, nego valja da sa sv. Pavlom reče svaki čovjek: ,Dopada mi se Božji zakon po unutrašnjem čovjeku, a osjećam drugi zakon u svo- jim udima, koji se bori preti zakonu mojega duha, koji me stavlja u su- žanjstvo zakona grijeha koji je u mo- jim udima (Rimlj. 7, 23). Nakon pada prvog čovjeka uselila se je u ljudsku na- rav zla požuda, koju osobito podra- žuju prizori ili slike, koji su u uskoj vezi s tim nižim težnjama u čovjeku. Stoga treba izbjegavati, da se sablaž- njuje nevine kao i da se pruža pri- goda za pobugjivanje u čovjeku nis- kih, neurednih osjećaja i čuvstava. Jer moralni zakonu, koji je dan kao lijek uslijed grijeha pokvarenoj ljudskoj naravi, zabranjuje ne samo neuredne čine i djela, nego takogjer i neuredne misli, osjećaje i želje. Polazeći s ovog jedino ispravnog stanovišta osugjujemo svako unašanje u grad sv. Vlaha kipova, slika ili re- liefa, koji budući su nastali kao pos- ljedica krivih mačela štetnog natura- lizma ubijaju u narodu, osobito u mla- deži onaj zdravi ukus i stid, koji je važan faktor za čuvanje morala u pri- vatnom i javnom životu. Podružnica Ulica Kraljice Marije MAESTRO O. J. M. PLUM, belgijski komponist i orguljaš, koji dolazi iz Bruxelles, da pri- sustvuje nabožnom koncertu, što ga na 6. juna priregjuje mjesni »Crkveni Pjevački Zbor“ prema programu, koji donosimo na dru- gom mjestu. Neke žalosne pojave Proiesoru Dušanu Peroviču odgo- vara prof. X. Gosp. profesor primjećuje da ži- dov Philon u nijednom spisu ne spo- minje Krista. — Philon se navagja uz ostale poganske i židovske pisce, koji su svjedočili historičnost Kristovu ne zato, jer bi u svojim spisima spomi- njao Krista, već stoga što je on po sudu filozofa i historičara svojom fi- lozofijom, i ako nesvijesno bio pri- pravljač evangjelja kod naobraženih pogana i židova, kao što je Ivan pre- teča bio svojim propovijedanjem kod židova. Njegova je filozofija u takovoj svezi sa pojavom kršćanstva, da su neki racionalisti (B. Bauer) htjeli do- kazati da kršćanstvo potječe od filozo- tije Philonove, što je historički i filo- zofski nemoguće. Philon naime bijaše branitelj sta- rozavjetne objave i inspiracije svetih knjiga i proroka. Kako je bio zanesen za Platonovom filozofijom, koja po njemu sadrži neka zrnca starozavjetne objave, želio je stapanje filozofije Pla- tonove sa objavljenom židovskom vje- rom i zato se i smatra pretečom neo- platonizma. Po njemu je čovjek slab, pak zato potrebuje pomoći božje, a Bog je pre- sveto, prepravedno, svemoguće i pre- mudro biće, koji je ne neposredno već po Logosu stvorio svijet i čovjeka. Kako je kršćanstvo ostvarenje sve- ga onoga što je bilo navješteno po Mojsiji i prorocima u starozavjetnoj objavi, koju je Philon smatrao riječi Božjom, zato se mnavagja Philon kao indirektni svjedok kršćanstva. Svojom opaskom o registru imena sv. Otaca, koji od 1—6 vijeka svjedoče historičnost Kristovu, kako sam u bro- šuri naveo, pokazao je g. profesor da mu kriterij hramlje u prosugjivanju ja- kosti i značenja pojedinih svjedočan- stva, jer za shvaćanje jakosti i poseb- nog značenja pojedinih tih navedenih svjedočanstva treba bit dobar psiholog koji logično misli i zaključuje. O vankršćanskim izvorima. Ka- ko se recijonalistička hiperkritika i mo- dernizam vlada prema kršćanskim, ta- ko postupa i sa vankršćanskim izvo- tima, Gdje se god spominje nešto nad- prirodno to se naprosto niječe, Ali i na tom polju opaža se protustvoje izme- gju racijonalista. Tako odnosno na prvo mjesto ,Židovskih Starina“ Fla- vijevih izbijaju protuslovlje tvrdnje. Za egzegetu Guigneberta ono mjesto, gdje Flavije spominje Krista i njegova ču- desa izmišljotina je kršćanska, a za prcf. Goguela autentično uz opasku da ovo mjesto, što mi sada imamo, odaje kršćansku ruku te ga pripoz- naje djelomično samo autentičnim. — Drugo mjesto u ,Židovskim Stari- nama“ gdje se samo spominje Jakov brat Isusa nazvan Krist po Goguelu je autentično a po Guignoebertu nije. — Divni dakle rezultati kritične znamosti, Slijedi. Kad se mogu pregledati zna- menitosti našeg grada. Kraljev Dvor svaki dan od 10—11 sati. — Moćnik (relikvijar) Srijedu i Subotu od 11—12 uz ulazninu 10 Din. — Dubrovački muzej otvoren je svaki dan. Ulaznica 3 Din. — Pohod gradskih zidina u svako doba dana, osim od 12—2 sata po podne. Ulaznica za odrasle D. 4., a za djecu i učenike Din, 2. Biblioteka O. O. Franjevaca i Dominikanaca sa dozvolom starješine samostana. Biskupska Pinakoteka svakog dama osim' Nedjelje i blagdana od 10—12 pr. p. — Vožnja lagjom do Lokruma od 10 Din. unaprijed po pogodbi. Špilja Karle Kordić u Gružu svaki dan prije i posl. podne. PREPORUČAMO VAM dobro poznatu dubrovačku draguljarsku radnju Josipa Krilić, koja pruža danas u Dubrovniku najveći izbor raznog najmodernijeg zlatnog na- kita, specijalno za darove prigo- dom krizme, vjenčanja i krštenja. Cijene su posve solidne i bez- konkurentne. Za robu daje specijalnu garanciju. Stručna izradba satova, graviranje i posebni optički atelje. Interesentima, kumama i kumovima za krizmu skrećemo naročitu paž- nju na ovu solidnu firmu.