4 nic iii Prep o ti it i a š Strana 2 Pregled vumistih - dogoritia Abesinski spor nije toliko pitaunje izmegiu Italije i Abesinije, koliko je to problem odnošaja izmegju britans- kog i talijanskog imperija. Krivo su sudili oni, koji su sudbinu Abesinije vezivali sa Engleskom te su se puš- tali voditi od sentimentalnih izlijeva o politici, koja da štiti male narode, združene u Društvu Naroda. Takovo mišljenje može se smatrati naivnim, Takogjer ni to, da lialija osvoji Abe- sininiju u cijelini ili samo djelomičuo nije uznemirivalo Eaglesku. Još prije nego je lialija započela rat s Abesini- nijom sastala se je u Londonu impe- rijalna komisija = pod pretsjedanjem Malfey a sa zadaćom pa prouči, kakova bi šteta snašla Englesku, ako lialija slučajno osvoji negusovo carštvo. Ko- misila je tada preporučila hladnokrv- nost, jer da talijansko osvajanje me bi ugrozilo engleskih interesa. Naprotiv da bi to bilo od koristi jer da bi lta- lija uvela redi pravneodnošajeu Abesiniji i s tim bi takogjer uklonila poteškoće što ih imaju Englezi na granici Suda- na i Kenije s abesinskim četama. S druge bi strane na taj mačin došla Engleska do konačnog uregjenja pi- tanja Tanskog jezera i Modrog Nila što joj od god. 1902. otkako se spo- razumijevs sa negusom, nije uspjelo. Stoga se mora reći, da su bili drugi razlozi, koji su izazvali otpor Engleske protiv ltalije. Prave razloge otpora naveo je lord Churchill, zad je rekao: ,Velika Britanija ima vrhovnu prevlast u Sredozemnome moru već 230 godina t. j. od španjolskih nasljed- nih ratova dalje. Dosada mi nismo nikada i nikomu dozvolili da tkogod osporava našim brodovima pravo, da se po tom velikome moru slobodno gibaju. U nekim evropskim državama misle da smo se zato tako zauzimali za propise pakta D. N. jer smo se bo- jali za svoje interese u Egiptu, Šudanu ili Palestini, koji bi bili ugroženi, ako se Italija usidri u Abesiniji. Tako su mislili naivni ljudi, koji mnepoznaju naše povijesti. Ali oni, koji poznaju barem osnovne pojmove o organizaciji engleskog imperija i njegove strateške obrane, morali su opaziti, da sigurnost Egipta, Sudana i Palestine nije odvisna od Abesinije, nego od našeg brodovlja u Sredozemnome moru. Zato imamo ozbiljnu volju, da branimo tu svoju prevlast.“ Činjenica da je ta engleska pre- vlast ugrožena postala je jasna Engles- koj još prije talijansko - abesinskog rata. To se je dogodilo netom je bio potpisan Laval - Musolinijev rimski spo- razum od 7 I. 1935. Tada se je poja- vila mogućaost jedne eventualne sa- radnje izmegju talijanskog i francus- kog brodovlja u Sredozemnome moru. Engleska mornarica ne bi bila u sta- nju da odoli združenim flotama Fran- cuske i Italije. Engleska je nakon rim- stalno ma skladištu športska kao i zatvo- rena, — Cijene jako umjerene kod košarske radnje Franjo Šaut Dubrovnik skog sporazuma počela da hitro radi. Slijedili su velikl pomorski manevri u Sredozemnom i Jadranskome moru 14. VI 1935., pomorski sporazum s Njemačkom, na veliko negodovanje Franciske, kornceniraci jesvega engles- brodovlja u Mediteranu, to jest 144 bojne jedinice sa 800.000 tona. A zašto sve to ? Zar za obranu Abesinije i po- gažena megjunarodna načela ? Ne nego zato, da se sruši talijansko - francusko prijateljstvo. Abesinski je rat bio zato najzgodnija prilika. Eaglezi su prisilili Francusku da osudi svoju prijateljicu Italiju kao napadača, da primjeni pro- tiv nje sankcije ičak da obeća Engles- koj pomoć svoje flote proti Italiji, ako bi ova napsla Englesku, Konačao su Eaglezi pridobili za se fraucuske sa- vezunice u srednoj i istočnoj Evropi. Njemačku su podupirali očevidno proti Francuskoj. Eagleska je pokazala, daje spremna porušiti sve opstojeće politič- ko ustrositvo Esrope samo da opet razdvoji ltaliju i Francusku i tako ob- novi u Mediteranu rivalitet, koji je en- gleskom imperiju potreban, da bez ve- likih troškova i borbe sačuva prevlast o kojoj je govorio lord Churchill. Po- red toga stavila se je Eagleska svom silom na rad oko pribavljanja potreb- nih sretstava za obranu, što će ga tre- bati u Sredozemnome moru. Treba naime imati pred očima, da je Eugle- ska koja iina saino svojevoljnu vojuu snagu zaosiala za ostalim velesilama, koje imaju obvezatnu vojnu dužnost, Sve ovo treba imati pred očima kod stvaranja prave slike o megjunarodnoj političkoj situaciji u vezis Abesinijom. Neutralna zona izmegju cipele i tla ispunjava se sa Palma gumenom potpeticom i Palma Okma gumenim potplatom. Tako se stvara mir i spre- čava nervoza. =a u. ell Za proljeće prispjeli najnoviji modeli rOTO-APARATA svjetskih tvornica od Din. 75 na više Fotoodjeljenje , JADRAN“ knjižara- papirnica štamparija knjigovežnica DUBROVNIK ,NARODNA SVIJEST“ 3 Lipnja 1936 Broj 22 Sunčani pro- ljetni dan, ve- sela šetnja, ... ali PRIJE A ona zaštićuje kožu od sunčanih opeklina, uzdržaje ju svježom i hladnom te sprječava prejako znojenje Jugoslav. P. Belersdorf & Co, d. s. o. j. Maribor Dolazak Mra 0. Plum-a. Prirodno je da nastup ovoga bel- gijskog kompozitora pobugjuje u na- šoj vjerskoj i umjetničkoj javnosti oso- bito zanimanje. U njemu gledamo je- dan od mnogih živih primjera suradnje religioznih i umjetničkih osjećaja. Još više, on nam služi kao očit dokaz plodnosti ,slobode pod zakonom“, ka- ko je ostvaruje sv. Crkva, promicate- ljica napretka u umjetnosti, samo ako se ovaj ostvaruje u njenom duhu i pod vodstvom njenih direktiva kao naj- moćnijih sredstava za uspinjanje do vrhunca kršćanskog umjetničkog stva- ranja. O. Plum nije umjetnik koji jedino čezne za novotarijama. Kao pravi um- jetnik, oprečno šablonskom diletantu, po sebi je originalan u pravom smislu jer shvaćanje i izražavanje ljepota što ih sadrže umjetnički ideali treba da odgovaraju ličnom, prirogjenom i iz- gragjenom mentalitetu pojedinca, koji ih predočuje u skladu s osobitostima svoje ličnosti. Megjutim, pravo govoreći, umjet- nik ne stvara iz ničega. Ta i umjet- nost, pa i cikvena, tekovina je vjekovna, Crkvena pak glazba u tako je tijesnom odnošaju s Crkvom, da ju je Crkva uzela kao integralni dio liturgije, dos- ljedno kao izražaj svoga mišljenja i osjećaja. Time je svakom crkvenom umjetniku postavljena odlazna točka rada u tradiciji, u kojoj će naći uvjete za nepromjenljivost i vječnu vrijednost svoje djelatnosti. Crkvena je - glazba nastala i razvijala se u doba kada je kršćanski duh bio mnogo revniji, zato je izoliranje od stečenih tekovina izlo- ženo mnogim kobnim posljedicama. Tako n. pr. priznaje Huysmans da je nestalo glasovitih crkvenih kompozitora od časa kad su prezreli čednu, veli- čanstvenu trijeznost u isto vrijeme eterske i grobne, koralne (a i Pales- trinine) melodije. Zašto? Jer su se odalečili od tradicije, bolje reći jer, GLAVNO ZASTUPSTVO [eon - cifeg] u svim bojama dobije se kod Zraka“ elektrotehničko poduzeće i laboratorij s. o. j. DUBROVNIK — Pile kompozitori više nijesu vjerovali“ (Eu Route P.). Natrag koralu! bila je lozinka O. Plum-a. Koral je vlastita glazba sv. Crkve, i on svojom dijatonikom očituje vedrinu i mir duša, svojim mođus-ima izrazuje najraznozrsnije duševne osje- ćaje, svojim slobodnim ritmom odgo- vara slobodi i spontanosti sinova Bož- jih, svojim a capella stilom naznačuje iskrenost i čistoću unutarnjih osjećaja, svojim pak unissonom dokazuje jedin- stvo i snagu svih kršćana. Jednostavna koralna monodija inspirirala je tolike crkvene i profane umjetnike u najvišim usponima, njihovog umjetničkog stva- ranja, pa je i O. Plum bio uvjeren da će u koralu naći riznicu iz koje će izgraditi one mistične, duhovne, jed- nostavne a uzvišene melodije, toliko potrebne današnjem nervoznom i ma- terijalistički nastrojenom mentalitetu. Pisma iz naroda. JANJINA (Pelješac) Franjevačka gimnazija sa otoka Badije kraj Korčule došla je na izlet u Srijedu 27. V. u naše mjesto te je tom prigodom pri- redila vrlo lijepi i uspjeli koa- cerat naše narodne pjesme. Mnoštvo naroda sa osobitim užitkom slušalo je ovaj zbor, koji posjeduje odlične kva- litete. Učitelj je zbora poznati naš Mo O. B. Sokol, a dirigent prof. O. Miha- lić. Svi su komadi precizno izvedeni. Od solista se je istaknuo prof. Frano pl. Paravić, krasan lirski tenor, te nam je otpjevao više komada iz raznih opera. Ovaj posjet franjevačke gimnazije sa ovako finim koncertom ostao je kod svih nas u najljepšoj uspomeni, pak želimo ovom zavodn da cvate i napre- duje u uzgoju naše omladine. ii Telefon br. 219 Telefon br. 219 Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe. Za selidbe, (prevoz pokućstva) ima vješte ljude. 4) tion i povlanskh samit u najvećem izboru kao i svih potrepština od željeza. Posjetite bogato opskrbljen dućan u An- tuninskoj ulici i ne ćete se pokajati. Cijene u mjere bez konkurencije. Poslužba solidna MIRKO M.