Br. 26.

"Naro

TAKSA PLACENA U GOTOVU
: SRE DUBROVNIK, 2 Srpnja 1936.

Broj Cekovnog računa našeg lista

a jest 4153 Podružnice Sarajevo.

dna Svijest

God. XVII

 

   
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
  
 
 
  
  

Komunizam je veoma pogibeljan
pokret. Njegova pobjeda u Rusiji
izazvala je po svemu svijetu prole-
tersko gibanje. Premda on nije pru-
žio ruskom narodu ono što je na
prvi mah obećavao, ipak je komunis-
tičko gibanje u svijetu veliko, pak
stoga prijeti svijetu od njega najveća
pogibelj. Na tisuće od Moskve dobro
plaćenih agenata radi tajno po svim
državama. Njihov je cilj, da organi-
zuju štrajkove i pobune; spretno is-
korišćuju staieške suprotnosti; potiču
svako nezadovoljstvo i kušaju mu dati
revolucionarni komunistički značaj.
Osobito im je dobro došla velika gos-
podarska kriza, koja je iz temelja
uzdrmala svo evropsko gospodarstvo
i milijone ljudi osudila na nezaposle-
nost i siromaštvo. Gladan i neza-
poslen proletarijat najlakše prima ko-
munistička obećanja.

Kapitalističko gospodarstvo stvar-
no ima puno krivica prema radnicima
i uopće nižim staležima. Radnici vide,
da jedni imaju svega u izobilju, a
drugi premalo i da to ne ide. Raskoš
i luda rasipnost bogatih slojeva iza-
zivlje one koji su u bijedi i koji se
moraju s najvećom mukom boriti za
opstanak. Ni s radnom se snagom ne
postupa kako treba. Sve je to voda
na mlin komunističke propagande,
koja utuvljuje u glavu radničkih ma-
sa, da je moguć samo jedan izbor:
ili za kapitalizam ili za komunizam,
gdje će sve biti svačije, i gdje neće
jedni raditi a drugi od toga rada
uživati.

Na oko izgleda da je komunis-
tički način riješenja socijalnog proble-
ma najjednostavniji. A u stvari izme-
gju kapitalizma i komunizma postoji
drugi način jedino ispravan za rije-
šenje socijalnog pitanja.

Komunizam treba odbaciti, jer on
ne samo da nemože spasiti čovje-
čanstvo i dati mu uvjete za normalno
daljnje življenje i napredak, nego
naprosto. ide za rušenjem ljudske
zajednice.

Materijalstički svjetovni nazor, u
kojem je težnja za pravednosti samo
prazna riječ ne može dati riješenja

Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi

 

Najopasniji neprijatelj čovječanstva

Zaključak.

teških socijalnih problema. Bez Boga,
bez duhovnog svijeta, bez slobodne
volje nije moguće govoriti o moral-
nosti i moralnim pitanjima, o pravu i
krivici, o onome, što bi moralo biti,
a što nesmije. Pravedan socijalni rad
nije moguć bez pravednosti, a sret-
nog uzajamnog življenja nema bez
ljubavi prema bližnjemu. Načela prav-
de i uzajamne ljubavi ne daje nitko
drugi nego pozitivna kršćanska reli-
gija. Moralna načela Dekaloga i upute
nepogrešivog  auktoriteta Katoličke
Crkve kadre su po svojoj naravi i
božanskom izvoru, da uspostave rav-
notežu u društvu. Ta načela treba
da poštuju bogataši, kapitaliste, da
u svojem postupanju 'budu pra-
vedni i rukovode se zapovjedi ljubavi
u onome što im preostaje.

Prema tome nije potrebno rušiti
postojeći poredak, nego u ono što po
prirodnom i pozitivnom zakonu pos-
toji, valja unijeti kvasac vjerskih is-
tina i moralnih načela. Dosljedno :
interesi pojedinca i društva traže, da
se ne uklanja vjeru iz obitelji, škola,
privatnog i javnog života. Vjeri treba
dati više upliva, osobito u školama,
kako je dobro naglasio prigodom
budžetske debate ministarstva pros-
vjete jedan narodni poslanik, osobito
danas, kad je komunistička propa-
ganda jaka i u redovima školske
mladeži. Mnogi su uvaženi ljudi i
državnici opetovano, osobito u zadnje
vrijeme izjavili, da Katolička Crkva
vodi najenergičniju i najuspješniju
borbu protiv komunizma. Potrebno je
stoga, da svi faktori, koji vladaju i
koji se bave odgojem mladeži, da
priznaju i dadu religiji i Crkvi ono
mjesto, koje joj za paralizovanje ne-
gativne akcije komunizma, uistinu i
pripada.

Crkva i država treba da se rame
uz rame, u potpunoj saradnji i sug-
lasnosti, zajednički bore proti komu-
nizmu kojega se punim pravom može
smatrati najvećim neprijateljem čov-
ječanstva u vjerskom, kulturnom i
socijalno - političkom pogledu.

Dr Ivo Bučić

 

  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Javno kupalište u
Gružu.

Redarstveni pravilnik Općine du-
brovačke (S 72) naznačuje, kako se
moraju kupači da vladaju na javnim
uregjenim kupalištima, a osim toga
zabranjuje kupati se na bilo kojem
mjestu, nego na onim koje Općina
od vremena do vremena odredi, u
koliko ta mjesta nijesu javna kupa-
lišta. Zakon o gradskim općinama
($ 88) tačno označuje, što spada u
djelokrug grada, te izmegju ostaloga
lu stoji, kako općina mora da se stara
za dobro zdravstveno sianje stanov-
ništva, Osim potrebitih mjera, općina

se brine, za higijenske i sanitarne
ustanove, te — i kada zakon ne bi
tu spominjao kupališta — morali bis-
mo zaista pod higijenskim ustanova-
ma, da ih razumjevamo. Uredba o
unapregjenju turizma (član 4) izmegju
ostalog kaže, da stalni općinski tu-
ristički odbor naročito ima da se brine
za održanje reda, čistoće, higijenskih
propisa u svim lokalima, kupalištima
i javnim mjestima.

Budući u Gružu ne postoji jedno
mjesto odregjeno za kupanje a još
manje uregjeno besplatno kupalište,
to se stanovništvo kupa na obali po-
luotoka Lapada i baš s one strane
ulaza luke, i to na mjestima, koja
njima izgledaju najpodesnija. Tu se

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

kupa žalibože bez ikakvog nadzora
nadležne vlasti i tako se ne vodi
ona briga, kako i sami gorispomenuti
pravilnik, zakon i uredba naznačuju.
Naglašujemo, Gruž, važna trgovačka
luka na Jadranu i pristanište centra
jugoslavenskog turizma, nema jedno
uregjeno besplatno kupalište. Izgleda
nevjerojatno, ali istinito. #8 +

Kupalište nije nešto suvišno ni
nepotrebito, već od velike koristi po
zdravlje naroda. Ono je higijenska
ustanova i to jedna od onih, za koju
se posve malo potroši za podignuće
a još manje za uzdržavanje. Tu do-
bijemo dva najjeftinija i najjača sred-
stva za jačanje životnog organizma
— sunčane zrake i čisti vazduh. Sun-
čanjem se liječi reumatizam, razne
kožne bolesti, ubrzava cirkulaciju krvi
i t. d., a gimnastikom, na čistom zra-
ku i plivanjem jača se organizam,
stiče tek, liječi nesanica, a zabavlja-
njem i odmorom na kupalištu zabo-
ravlja se na dnevne brige, a inače
tu se stiče — poslije jednogodišnjeg
napornog rada — nova snaga za
daljnji rad. Kupalište je od neizmjerne
koristi za djecu, osobito za onu bo-
ležljivu i nerazvijenu, jer tu se oni
gimnastikom, odmorom na _ čistom
zraku, sunčanjem i plivanjem znatno
poprave ili potpuno ozdrave, te pos-
taju i otporniji proti mnogim boles-
tima. Suviše, mnogim siromašnim obi-
teljima kupalište je jedino zabavište,
izletište, šetnja i t. d.

Kako se iz navedenog vidi, us-
ljed pomajkanja besplatnog uregjenog
kupališta najviše trpi siromašni svijet
Gruža, a ne manje i ugled samog
grada, jer tu se dožive katkad i raz-
ne neugodnosti. Prolazeći putem oko
Lapada, vrlo lako da se sa puta vidi
nekog kupača, gdje traži gamad po
odjeći, udovoljava tjelesnim potreba-
ma na očigled prolaznika i t. d.

Ali ne samo da ne postoji jedno
uregjenjo pučko kupalište, nego i na
onim mjestima, gdje se narod kupa
nema nikakvog nadzora. Iz razloga
javne pristojnosti, potrebito je, da se
nešto poduzme. Megju kupačima bude
i žena, djece,koje su više puta izvrg-
nute mnogim neugodnostima i sablazni
jer ne rijetko vide, kojeg odraslog, gdje
se kupa u adamovom kostimu, češće
vide i čuju kojekakve besramne ne-
podopštine, sablažnjive stvari, vlada-
nje, rječetine i t. d. Ove slike, koje
nikako ne reklamišu naš turizam,
mogu se vidjeti i čuti takogjer sa
gorispomenutog puta ili iz lagja što
obično prolaze uz samu obalu. A ti
gledaoci i slušaoci nijesu zaista samo
iz domaćeg nego i iz stranog svijeta.

Dosadašnje Uprave naše općine
ne samo da nijesu opredjelile i ure-
dile jedno mjesto kao besplatno op-
ćinsko kupalište, nego su trpile i in-
direkte dozvoljavale spomenute ne-
pristojnosti i sablazni. Hoće li sadaš-
nja općinska Uprava preći preko toga
i mirnom dušom prepustiti, da se i
dalje trpi takvo zlo? Stalni smo,
da neće.

Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast, Gi. Ružier) Dubrovnik 2,

Rukopisi se ne povraćaju.

  
    
   

Sniježno bijelo
sniježno čisto

poslije svakog pranja

Uvijek sa

GAZELA

TERPENTINSKIM SAPUNOM
Pere zaista čisto!

 

 

Prva hrvatska štedionica
održala je dne 24 o. mj. plenarnu
sjednicu svog ravnateljstva i nadzor-
nog odbora.

Na toj sjednici izvješteno je, da
je po socijalnim potrebama bilo is-
plaćeno u prvom polugodištu poslov-
ne godine 1936. na račun starih uloga
oko Din. 20.000.000.— te je zaklju-
čeno, da se počami 1. VII. o. g. oslo-
bagjaju stega svi ulozi starog potra-
živanja na knjižice, koji na dan 23.
IV. 1932. nisu premašivali svotu od
Din. 2.000.—, a povrh toga svi ulozi
na tekućim računima, koji istoga da-
na nisu premašivali svotu od Din.
5.000.— Time je do sada oslobogjeno
u cijelosti ukupno komada 52.378
uložaka.

Novo poslovanje razvija se jed-
nako povoljno, kao i u prošloj godini,
a svota novih uloga porasla je u pr-
vom polugodištu o. g. na preko Din.
200.000.000.—.

Konačno je zaključeno, da se
prijave za upis 4%-tnih prioritetnih
dionica, koje su prvobitne izdane na
supskripciju u visini od Din 15.000.000
s obzirom na veliki odaziv ulagača
mogu primati i preko gore spomenu-
tog izosa do 31. srpnja o. g. a do naj-
višeg iznosa od Din. 20,000.000.—.

 

PREPORUČAMO VAM dobro
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krilić, koja pruža
danas u Dubrovniku najveći izbor
raznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.
Cijene su posve solidne i bez-
konkurentne.

Za robu daje specijalnu garanciju.
Stručna izradba satova, graviranje
i posebni optički ateljč.
Interesentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.