Broj 35 GRADSKE VIJESTI Dojduče nedielje — dneva 6 ov. mjeseca navuršava Njeg. Veličanstvo kralj Petar II. trinaest godina svoga života. Toga če se dana u svim grad- skim bogomoljama i crkvama otslu- žit svečano Blagodarenje za dug i sretan život našem mladom vladaru, za kojega i naše Uredništvo prosi Sve- uišnju Providnost da ga zdrava i čila uzdrži na mnogaja. Nek živi Njegovo Veličanstvo Kralj Petar Il!! Nek živi Karagjorgjev Kraljevski Dom !! Velika konferencija b. HSS u Dubrovniku. Ma iako nije mogla biti velika skupština b. HSS, a narod za to obavješten, uza sve to bilo je prošle nedjelje nagrnulo u gradu mnoštvo svijeta iz okolnih sela, da čuje svoje narodne zastupnike. U subotu večer bio je doputovao iz Splita izaslanik g. dra Mačeka g. prof, Jelašić u društvu narodnog zas- lupnika g. dra Josipa Berkovića i zas- upničkog kandidata dra Ede Bulata, a vlakom su stigli u nedjelju jutrom parodni zastupnici dr. Juraj Šutej i dr. Bariša Smoljan. Grad je bio iskićen zastavama i u gradu već od jutra vrvilo silno mnoš- tvo svijeta. Kad je narod doznao, da je ipak dozvoljena konferencija u tili čas napuni prostor velikog klaustra Male Braće, gdje se je imala održati dotična konferencija. Računa se da je bilo u klaustru preko četiri hiljade du- ša, dok se je sva silesija svijeta mo- gala vratiti kući, što nije mogla ni pri- stupiti vratima klaustra. U 11 sati i po otvorio je konfe- renciju g. Ilija Vrličak seljak iz Lopu- da, a zatim uzeo riječ naš zastupnik prof. Roko Mišetić, koji kaže da su Dubrovčani htjeli upriličiti veliku skup- štinu, što se žalibože nije radi zabra- ne moglo. Pozdravlja sve prisutne za- stupnike, skupljeni narod, a zahvaljuje 00. Franjevcima što su za ovu kofe- renciju ustupili svoj klaustar. Zaklju- čuje poklikom Hrvatskoj, hrvatskom Dubrovniku i vogji Dru Mačeku. Burno pozdravljen uzima riječ na- todni zastupnik profi. Jakov Jelašić, koji pozdravlja hrvatski grad Dubrov- nik u ime svoje i vogje dra Mačeka. (Govori o H. S. S.te ističe kako u njoj ima mjesta za svakoga i seljaka i rad- nika i intelektualca, koji su svi oni sinovi svojih otaca iz seljačkog naroda. Seljak je u hrvatskom narodu korijen i deblo, radnici su grane i grančice, a inteligencija cvijeće i plod. Deblo os- taje sa svojim žilama duboko sraslo sa mu je 1 i po kilometar, širina 150— 200 met. od prilike. Najveća mu je vi- tina nad morem met. 67. Ima nešto obradive zemlje, a inače je krševit. Sa jugo-zapadne strane je okomito pro- lomljen (geol. ,rasjed“), te je nepristu- pačan s mora. Na istočnoj strani pri vrhu vide se ostaci starinskog samos- (lana Benediktinaca i crkve BI. Djevice Marije iz X. ili XI vijeka. Da je crkva na Mrkanu bila posvećena _ BI. Djevici Mariji, imamo dokaz u zavješ- (laju Nikole vlastelina Sorgo iz god. (13863. koji tu veli, da sve svoje ima- uje u Župi ostavlja crkvi Sv. Mariji na Mrkanu (V. Gjelčić: Delle istituzi- oni marittime e sanitarie nella repub- lica di Ragusa. Trieste 1882), Tu ima i ruševina nekih drugih zdanja, koje su za doba dubrovačke republike slu- žile za vršenje kontumacije u doba kužnih epidemija u XV i XVI vijeku. Samostan na Mrkanu spominje se u «dubrovački moporukama od god. 1283 zemljom. Radništo to jest grane iz da- leka pokazuje deblo. Ako se deblo iz- reže usahnu i grane, a bez debla nema cvijeta ni ploda. Zato je svima mjesto zajedničko u b. H.S.S. Proi. Jelašić zatim je govorio o borbama, koje je izdržala b, H. S, S. a na posljetku je istaknuo, da narod traži pravicu i da toga osnovnog prin- cipa ne ćemo otstupiti. Narodna volja, naglasuje prof. Jelašić, treba da se po- kaže u slobodnim izborima. — Poslije njega govorio je Dr. Bariša Smoljan i Dr Josip Berković, pak Dr. Edo Bu- lat i Dr. Juraj Šutelj, koji je megju ostaloga rekao, da mi Hrvati tražimo. od svakoga da razumije da smo svi- jestan politički narod, koji traži ono što mu treba. Poslije ovih govora konferencija je zaključena, na što je skupljeni na- rod zanosno klicao narodnim svojim zastupnicima, a ponajviše svom vogji Dr Mačeku. Zahvala sv. Oca Pape. Prepoš- tovana Apostolska Nuncijatura u Beo- gradu poslala je preuzvišenom biskupu Dru Josipu Careviću slijedeću zahvalu sv. Oca na pozdrave poslane Mu iz Drača kod Janjine prigodom socijal- nog tečaja Skoma i blagoslova kapele sv. Roka: Preuzvišeni Gospodine, Vrhovni Prvosvećenik sa radošću je primio čuvstva odanosti i ljubavi iskaza- ne Mu od prepoštovane Preuzvišenosti Vaše u ime svoje i vjernika putem ove Apostolske Nuncijature prigodom blagoslova nove kapele sv, Roka i sastanka mladeži Katoličke Akcije u mjestu Janjina, te očinskim srcem sve obuhvaćajući podjeljuje svima Apo- stolski Blagoslov. Poduprite akciju Društva hrvat- skih književnika. U Dubrovniku bo- ravi povjerenik Društva hrvatskih knji- ževnika (D. H. K.), pa će posjetiti mnoge naše prijatelje lijepe knjige i nadamo se, da će se Dubrovčani kao i uvijek u svakoj zgodi odazvati ape- lu D. H. K. Ovom je književnom druš- tvu zaželio najljepši uspjeh u radu i dr. Vlatko Maček, te se nada da će ga hrvatska javnost pomoći u radu na pro- pagandi i širenju savremene hrvatske knjige. Ispravi ! U članku ,Strossmayero- vim sljedbenicima“, koji je izašao u zadnjem broju nešega lista, potkrale su se dvije tiskarske pogriješke. U prvom pasusu u sedmom retku mjesto »protivno“ treba da stoji ,pozitivno“, a na kraju četvrtog pasusa mjesto , odbija“ treba da stoji ,uživa.“ Molimo, da se ovo uvaži. QDomozite Qllilosrđe unaprijed, kako se može vidjeti u knji- zi ,Liber testamentorum“, u dubrovač- kom državnom arhivu,*) Crkva i sa- mostan su vjerovatno bili porušeni po- tresom go. 1667. Na otoku ima obra- dive zemije, a bilo je u starija vre- mena vinograda i voćnih stabala. x* Ovaj je otok sa zemljištem i ma- nastirom bio darovan od republike du- brovačke god. 1322 biskupu trebinj- skomu Nikoli, skupa sa dva druga bližnja otočića Bobarom i Supetrom (S. Petrus ,de medio mari“), a to u vrijeme kad sve to jače učestaše pro- goni katolika od strane Bogomila, zbog kojih biskupi trebinjski nijesu dalje mogli stolovati u Trebinju. Od te doba naime od vremena spomenutog biskupa *) V. u ,Listu Dubrovačke Biskupije“ god. 1910 (brojevi od 3-12,) sabratu arhiv- sku gragju u predmetu od kan A, Liepo- pili. ,NARODNA SVIJEST“ 2 Rujna 1936 Strana 3 Restauracija ,Engleskom Kra- lju“ bit će novo ime dosle dobro po- znatog i dobro uregjenog i vogjenog restauranta g. Luke Šarića u Čingriji- noj ulici, gdje je kako je poznato 18 prošlog mjeseca večerao engleski kralj Eduard sa svojom pratnjom. lateresant- no je spomenuti, da je svakog dana ovaj restaurant vanredno dobro posje- ćen od stranaca naročito od Engleza. Nesreća na moru. Parobrod Mo- rosini odlazeć prošlog četvrtka iz Gruža naigje pod Vrbicom na šipansku lagju ribaricu, koja je jedrila put Gruža. Buduć parobrod plovio svom brzinom podigne velike valove, teuza svu prisut- nost duha vlasnika lagje Vicka Vilića, koji upravi provu barke prama valovima, lagja se nalije morem i počne tonuti, jer je bila natovarena. Na zapomaganje i mahanje utopljenika oca i sina brzo priskočiše u pomoć seljaci Vrbice i tako s drugom lagjom spasiše nastra- dale, Svakako bilo je rizično pogotovo za oca patruna lagje, koji je bez noge. te potom spriječen u plivanju. Paro- brod ,Ljubljana,“ koji je kasnije tu prošao, dopotezao je lagju u Gruž. Vilić je ovom nesrećom veoma oštećen jer je izgubio dobar dio utovara i nešto tugjeg novca. Lučka kapelanija istražuje stvar, da ustanovi čija je krivica ovoj nesreći. Povratak ,Viie Velebita“. Ovaj školski brod vratio se je prošle subote sa naučnog putovanja po Dalmaciji sa učenicima Pomorske Trgovačke Aka- demije iz Dubrovnika. Na Blagdan Male Gospe u sve- tištu Gospe od Milosrgja biti će prva sv. Misa pjevana u 4'/, s. Slijede sv. Mise po mogućnosti svako pol sata. U 8 s.svečana sv. misa i propovijed. Zadnja tiha sv. Misa u 10 s. Bratstvo bi. Gospe od Karmena javlja: U ovu subotu dne 5 Rujna obaviće se mjesečna pobožnost za duše u Čistilištu u crkvi bl. Gospe od Kar- mena: sv. Misa u 7 s. j. i molitvena pobožnot po podne u 5 s. i po. Ispiti po školama. Učenici raz- nih mjesnih škola dolaze u grad, da nastave svoje nauke, Po srednjim ško- lama započeli su već prijavni i popravni ispiti, a na Trgovačkoj Akademiji i završni ispiti jesenskog roka. POZOR! PRISPJELE kod Firme: J. RON CHI Dubrovnik Nikole, trebinjski biskupi se zakloniše u samostan na Mrkanu, i odatle u- pravljahu svojom biskupijom, dobivši po mjestu rezidencije naslov: ,biskup Trebinjsko-Mrkanski“, Kasnije, jer im prihodi nijesu bili dovoljni za uzdrža- vanje, dobiše od republike i otok Mo- lunat (Molonta), nedaleko od ušća Boke Kotorske. Iz rečenoga se vidi, da je naslov ,Mrkanski“ za biskupa tre- binjskoga označivao samo mjesto nje- gove rezidencije i njegova benelicija, a ne kao da bi taj otok bio dobio za- sebnu biskupsku stolicu, kako je to hotio da dokaže prof. Gjelčić. On se je trudio da dokaže, kako je nastoja- njem bivšega biskupa trebinjskoga Sal- gija 11, kad je ovaj god. 1276 bio prisiljen pobjeći iz Trebinja u Dub- rovnik zbog progona bogumils, Sv. Stolica imenovala zasebnoga biskupa za otok Mrkan, i njemu povjerila bis- kupiju trebinjsku, ,koja, veli on, kao da je imala nestati za uvijek zbog Sveta Stolica i španjolska revolucija. Povodom strahovitih progona ko- jima su izloženi katolički svećenici, redovnici i redovnice u krajevima koje drži pod svojom vlašću vlada u Mad- ridu, Sveta Stolica nije propustila da učini svoju dužnost, Apostolski Nuncij u Madridu je u dva navrata uputio vladi oštri protest što svećenicima nije dozvoljeno ni privatno služiti sv. Misu ; što ih u masama ubijaju po ulicama Madrida i Barcelone; što crveni mili- cijoneri pale i ruše katoličke crkve i samostane ; što zlostavljaju i pogrgjuju redovnike i redovnice. Sveta Stolica uvigja da madridska vlada ne može u svim slučajevima nositi punu odgo- vornost za sve te zločine, Ali upozo- rava da je ona sama naoružala ulične razbojnike, pa je potrebno da se jasno izjasni protiv uličnih zločina, barem svjetskom. javnošću. Nažalost, na te proteste nije madridska vlada do da- nas odgovorila. Požari na dnevnom redu. Proš- lih dana bili su omanji požari šuma. Iznad sela Soliva u Župi dubrovačkoj izgorio je priličan kompleks šume.Pos- toji stanovita sumnja, da su ovi požari podmetnuti. Škandal u Dubrovniku. S ovim nazivom su sasvim blago nazvani oni nemili i strašni incidenti, što se zbivaju svake večeri od odrasle djec 10 — 16 godina ispred Katedrale i Kneževa Dvora Prekosinoć se je uz strašne nečuvene psovke i pogrdnih riječetina bila ta raskalašena dječurlija šakama, pak onda kamenima, da je to bilo koli pogibeljno za prolaznike toli na opću sablazan. Svak se je zgražavao i osijećao sram, da se takovo divljaštvo dogagja, a još više da se trpi u sredini grada Dub- rovnika. Pa-što će stranci reći o našoj razvikanoj skladnosti?! A što je žalos- no, moramo naglasiti, da se to ne do- gagja od jučer, već ima i mjeseca, Ako državna policija ne može radi svoje zaposlenosti, da tomu barbaluku stane na kraj, onda neka Općina odredi jed- nog čovjeka, koji će tu raspojasanu dječurliju ukrotiti, jer je već skrajno vrijeme ovomu strašnomu divljaštvu. A što će biti od te mladeži do maio go- dina kad narastu?! Ko će onda biti moralni krivac svima onima nedjelima što budu oni činili? Zar oni sami ili i ko drugi, koji je bio zvan da ih ukroti, kada nijesu roditelji te nesretne djece marili ? Snižene cijene mosa kod M. T. Kuego. Za Din. 3 jeftinije nego kod drugih mesara. Meso odlično prvoraz- redve stoke. političkih nezgoda“.*) Ovu svoju po- nešto smjelu tvrdnju Gj. nije mogao ničim da potkrijepi, jer nije bio u sta- nju da iznese nijednu ispravu u pred- metu, On tek nagagja veleći, ,da će može bit vatikanski arhiv iznijeti do- kaznice ob ovomu, što: se je učinilo, da se te dvije biskupije prisajedine*. Ali prisajedinjenje“, kad bi to ov- dje bio slučaj, u kanonskim propisi- ma ne bi značilo samo po sebi ,do- kinuće“ nekoga crkvenoga benelicija, već bi to bila ,unio beneficiorum“, kao što je to bio slučaj, kad je papa Bonifacij VIII. god, 1300. sjedinio bis- kupiju Stonsku s Korčulanskom pod obojim nazivom; kasnije papa Pavao IH, god. 1541. ih rastavio. Da se je nešto slična desilo i sa trebinjskom biskupijom i tobožnjom mrkanskom, zacijelo bi se bio dosad iznašao koji dokumenat u predmetu. N. zrzišje Vir u Listu Dubrov. Biskupije“, br. 9. god. 1910, raspravu g. Gjelčića u prijevodu.