gana

SJEME

NEE

 

Strana 2

 

oocijalne (ustanove u - Gružu.

Nastavak.

Svakome je gragjaninu poznato
da dubrovačka općina ne raspolaže
potrebitim srestvima za podignuće te
ustanove, ali to ipak ne smije da bude
povod da se ovaj krupni problem Du-
brovnika ne uzme u pretres, jer nije
rečeno da ova ustanova mora biti os-
novana samo po Općini. Možda bi se
moglo zainteresirati i privatni kepital
za ovu stvar.

Napokon treba istaknuti i to, da
su se ovakove ustanove u drugim
mjestima u Državi (a ima ih i na pri
morju) podigle o državnom trošku, što
bi se moglo i u Dubrovniku da ura-
di, ali je naravno potrebito i obratiti
se na nadležno mjesto.

Bez dvojbe da bi to morale ura-
diti u prvome redu radničke institucije,
ali Općina treba da pokrene ovo pi-
tanje, jer baš ona ima velikog intere-
sa da sa svoga područja ukloni legla
bolesti.

Gruški radnik za stanovanje u tak-
vim nezdravim stanovima plaća dnev-
no od 1—2 dinara, skoro isto, koliko
bi platio za konačenje u sadašnjem
Radničkom Domu i to ujedno najbo-
lje dokazuje da radaik ne bježi od
Radničkog Doma, jer za konačenje u
njemu mora skupo plaćati, već iz raz-
loga što ta ustanova usljed svog unu-
tarnjeg uregjenja nikako ne udovolja-
va njegovim skromnim zahtjevima.

Sadašnji radnički slanovi, pa i ako
prestavljaju opasnost po zdravlje rad-
nika, ne smiju se ukloniti prije nego
se izgradi novi Radnički Dom, iz raz-
loga što u Gružu nema dovoljno hi-
gijenski uregjenih stanova, koji bi mog-
li da prime veliki broj radnika koji se
tu nalaze.

Svaki koji je vidio i azijske luke,
kazat će da se u mnogima ne može
da vidi ono, što se na mjestima može
vidjeti u Gružu, a budući je Gruž
pristanište iurističkog centra i važna
naša trgovačka luka, to se sa pravom
može nazvati Vratima Države i zato
niti malo ne dvojimo, da će općinska
uprava propustiti a da ne poduzme
potrebito,-kako bi se što prije uklonio
nekulturni dekor sa tih Vrata — gruš-
ke luke.

Sadašnja općinska uprava poka-
zala je za Gruž i do sada njezin in-
teres, što mam daje povoda da vjeru-
jemo da će postupiti kako smo gore
spomenuli.

Pučka Kuhinja i Radnički Dom
nalaze se na mjestu, koji za ustanove
takove vrste i nije najzgodniji. Poz-
nato je da se u ostalim mjestima naše
Države ovakove ustanove podižu u
predjelima, koji su najbliži (tvornica-
ma, rudnicima i t. d) onim mjestima
gdje se majviši broj radnika nalazi za-
poslen.

Ako je u Gružu najviši broj rad-
nika zaposlen na operativnoj obali, to
bi se spomenute ustanove i morale
nalaziti na mjestu što bliže toj obali.

Prepostavljajući da bi Pučka Ku-
hinja i isposlovala novčanu pripomoć,
ne bi mogla ni onda da udovolji svo-
me zadatku, iz razloga što sam nje-
zin položaj, gdje se ista sada malazi
to ne dozvoljava.

Stotine gruških radnika morali bi
radi ishrane — kada bi im se to omo-
gućilo — čekati na red i sakupljati se
na mjestu, gdje je najjači i najživlji
saobraćaj u Gružu, a k tome još u
blizini putničkih agencija baš u sat,
kada odlaze brzi parobrodi, a osim
toga treba znati i to, da i prostorije
Pučke Kuhinje nijesu dovoljno velike
da prime veći broj radnika.

Jasno je, da nije dovoljno riješiti
pitanje same pripomoći, potrebite radi
jeftinije ishrane, već uz to treba rije-
šiti i pitanje mjesta odnosno zgrade,
koja bi se odredila za Pučku Kuhinju.

Spomenuto o položaju treba oso-
bito imati u vidu i pri riješavanju pi-
tanja izgradnje Radničkog Doma, jer
ako bi se protivno postupilo, morati
će se i dalje gledati grupe zamazanih
radnika gdje prolaze mjestom da do-
gju do svoga stana.

Iz ovog prikaza jasni su uzroci,
zbog kojih spomenute socijalne usta-
nove u Gružu ne udovoljavaju u cje-
losti svome zadatku, te i ako taj pri-
kaz nije potpun, ipak može nešto da
posluži pri temeljitom riješavanju i
ovog problema Dubrovnika.

Protest Svele Stolice protiv progona
trkue u Španjolskoj

,Osservatore Romano“ donio je
još u broju od 10. i 11. kolovoza o.
g. vijest, da je Sveta Stolica učinila
energične korake kod španjolske vlade
protiv protucrkvenih nasilja, što ih je
izvela španjolska ,Pučka fronta,. ,Os-
servatore Romano“ popraćuje to ovim
poluslužbenim komentarom: ,Kako u
Barceloni i skoro u cijeloj Kataloniji,
pa i u samom Madridu ubijaju, na
barbarski način, svećenike i redovnike,
pa i takve, koji se ni u jednoj formi
nijesu miješali u političke borbe; kako
zaslužne sestre tjeraju iz bolnica, gdje
su vršile službu ljubavi, i na surov ih
način zlostavljaju; kako crkve i sa-
mostane sustavno ruše i spaljuju, pa
dapače obešćašćuju i grobove i skvrne
lješine; kako kušaju da spriječe bogo-
služje ne samo u javnim crkvama, ne-
go i u privatnim kućama, nije Sveta
Stolica mogla drugo nego da podigne
glas optužbe i protesta. Sve da se uz-
me, da madridska vlada ima često po-
teškoća da uguši ovako žalosne eks-
cese elemenata, koje je sama naoru-
žala, opet ne treba zaboraviti, da ni
dosadašnji opetovni i hitni korak Svete
Stolice nijesu mogli postići, da vlada
nasilja na račun Crkve djelotvorno pre-
priječi i kazni“. Svi čestiti ljudi , oče-
kuju, da će vlada u Madridu interve-
nirati i tim žalosnim ispadima učiniti
kraj ili barem takove bezbožne čine
javno požaliti i na jasan i otvoren na-
čin odijeliti svoju odgovornost od od-
govornosti uzročnika takovih čina“*
Dotle valja još pomnožiti vruće mo-
litve za španjolski narod, čije su naj-
slavnije uspomene nerazrješivo pove-
zane sa katoličkom vjerom i Crkvom.

finel ma sve katolike svijeta za Borbu
protiv komunizma.

Osim poznate rezoluciie u Liver-
poolu sa javnog protestnog zbora pro-
tiv vjerskih progona u Španjolskoj,
Mexicu i Sovjetskoj Rusiji, gdje je
megju ostalim zatraženo od španjol-
ske vlade, da prepriječi paljenje crkava
i samostana, izdali su nedavno engles-
ki katolici apel na čitav katolički svi-
jet, u kojemu ga pozivaju na borbu
protiv komunizma. Apel traži: 1. Svi
katolici neka žive po duhu svoje vjere,
na ulici, u tvornici, u uredu, i t, d.
2, Svi se katolici moraju okupiti u
jedno u borbi protiv komunizma i bez
pridržaja stati uz svoj kler, 3. Dok ko-
munisti stišću šake, katolici će kao
pravi kršćani dizati svoje ruke i vi-
kati: ,Slava Kristu, našemu Kralju !*

 

Naučnika za trgovinu ili obrt
tražite putem Podružnice , Hrvatski Ra-
diša“ u Dubrovniku.

,NARODNA SVIJEST“ 9 Rujna 1936

 

 

Hrvatski Dnevnik“
i Marksizam

,Hrvatski Dnevnik“ pod naslovom
Hrvatski seljački pokret i marksisti“
donosi vrlo značajan i odlučan uvod-
nik protiv marksista i njihove tvorevine
,Pučke fronte“, Ponajprije se u članku
opisuje, kako je treća internacionala
izmijenila taktiku i od  protivnice de-
mokracije i svih političkih sloboština
postala najveći njihov pobornik, Zatim
,Hrvatski Dnevnik“ nastavlja:

Hrvatski seljački pokret bio je i
jeste agentima Ill internacionale trn u
oku, jer on nosi idejao najzdravije ije
dino opravdano rješenje našeg problema
u nacijonalnom i socijalnom pogledu.
Pobornici diktature proleterijata zakleti
su protivnici seljačke demokracije i sve-
ukupnog naziranja na svijet, koje je iz-
gradio naš narodni kolektiv slijedeći
svoj zdravi instinkt, a nošen idejom
apsolutne pravde.

Prsti Ill internacionale primijetili su
se ina našem narodnom tlu, dakako u
najbizantinskijem obliku. Komunistički
agenti nastupaju sad kao antifašisti
(kao da cijeli hrvatski narod nije antifa-
šist, jer je nošen idejom seljačke demo-
kracije, koja jesraslas njegovom dušom),
sad nastupaju kao pobornici demokrat-
skog sistema vladavine (kao da je nama
Hrvatima potrebno ulijevati ideju poli-
tičkih sloboda !), sad nastupaju kao , za-
štitnici“ naroda od gospode, ma da cje-
lokupnu boljševičku akciju vode baš
gospoda, i to onakova pokvarena gospo-
da, protiv koje je najodlučniju borbu
poveo vogjai učitelj hrvatskog seljaštva
Stjepan Radić, sad opet nastupaju kao
apostoli ideje ,Pučke fronte“, kao da
hrvatski seljački pokret ili bivša HSS
nije dovoljan ili častan naziv za poli-
tičku organizaciju hrvatskog naroda.

Naš pretsjednik dr. Vladko Maček
kao najpozvaniji interpretator volje i in-
teresa hrvatskog naroda, svojim je ja-
snim izjavama, koje je dao u nekoliko
navrata, naglasio, da_u političkoj i kul-
turnoj organizaciji hrvatskog seljačkog
i općenarodnog pokreta nema mjesta
nikome, koji nije srastao s našom
narodnom mišlju, a to vrijedi u prvom
redu za komuniste i marksistve uopće,
koji su svojim političkim, socijalnim,
kulturnim i etičkim pogledima drugi
svijet, koji nema ništa zajedničkog s
našom narodnom dušom“.

Starokatolički brakovi.

Na veliku žalost, .dogagja se da
neki katolici i katolikinje, poslije nego
su se zakonito vjenčali u svojoj rimo-
katoličkoj crkvi radi kasnije nastalih
svagja ostavljaju pravu vjeru i da se
uzmognu opet vjenčati s drugom oso-
bom, prelaze na starokatoličku vjeru.
Megjutim naše dvije vrhovne sudske
instancije Kasacioni sud u Beogradu i
Stol Sedmorice u Zagrebu riješili su
to. pitanje tako, da slarokatolički že-
nidbeni sudovi uopće nemaju povlasti-
ce sugjenja u bračnim parnicama, jer
ovo pravo pripada državi i onoj vjer-
skoj organizaciji, kojoj je specijalnim
zakonom to pravo država ustupila.
Prema tomu nisu starokatolički ženid-

beni sudovi nadležni da sude u brač-
nim parnicama ni izmegju starokato-
ličkih bračnih drugova, a još manje
da sude i razvode brakove sklopljene
u katoličkoj crkvi, Prema tomu nesmiju
i nemogu  starokatolici razvrći brak
onih katolika, koji su prešli u staro-
katoličku vjeru, niti valja vjenčanje ka-
tolika prešlih na starokat, vjeru sa bilo
kakvom osobom, i takav suprug ili
supruga ima dvije žene odnosno dva
muža, od kojih je pred zakonom pravi
onaj prvi, i u slučaju nasljedstva mi-
rovine ima pravo samo prva supruga.

Prema ,Vrhbosni“ br. 67, str. 165),

Broj 36 |

Pisma iz naroda.

LUMBARDA na Korčuli koncem
kolovoza. Kao što je poznato Njegovo
Veličanstvo Engleski Kralj Eduard VIII
na svom putu po dalmatinskoj obali
zaustavio se u Lumbardi i to baš na
sv. Roka 16 kolovoza zaštitnika našeg
mjesta. Jahta se je usidrila na 150 m,
od mosta na Tatinji glavnom prista.
ništu. Bilo je 11 sati i uprav svršila
velika misa. Sav narod sa glazbom
pobrlio je na obalu, da vidi jahtu,
eventualno i Njegovo Veličanstvo i da
ga pozdravi. S narodom su došli i svi
stranci kojih je u mjestu na ljetovanju
bio veliki broj. Naša namjera je bila
da sa velikim motornim čamcem pogje-
mo do jahte i da sviranjem glazbe
pozdravimo Njeg. Veličanstvo, kad je već
svojim dolaskom u naše mjesto nag
počastio. Megjutim što se je dogodilo,
4, do 5 motornih čamaca iz grada Kor.
čule naprosto su opkolili jahtu i nisu
dozvolili nikome pristup do nje, a ni
uopće izlaz iz luke. U čamcima je bilo
neštvo činovništva sreskog Poglarstva
iz Korčule, financijskih stražara i Žan-
darma.

Mi držimo da se ovo nije dogo-
dilo ni u kojem drugom mjestu gdje
je pristala jahta Njeg. Veličansta, pa je
prema tome tim počinjena jedna velika
i gruba netaktičnost prema našem mjestu.

jer Lumbargjani
nijesu divljaci nego veoma pitomi svi-
jet što je opće poznato i onima koji
dolaze iz naše države i iz drugih država.
Ovom prilikom treba da napomenem
da u Lumbardi i sad ima _ stotinjak
ljudi koji su bili u Americi ili u bri-
tanskim kolonijama te govore engles. |
kim jezikom.
Znamo da nekome nijesmo dragi
i znamo radi čega, ali ipak zbog toga
nijesu trebali ovako brukat sebe, jer
mi znamo i poznamo i sebe i njih, a
stranci koji su kod nas znaju dobro,
nas pa nas pitaju zašto to tako ide,

Usput napominjem da ni do danas
nismo dobili Brzojavni Ured i ako je pos-
jet stranaca iz države i iz vana svake go-
dine sve veći, tako da se moraju vra
ćat jer nema dovoljno mjesta.

Drugom zgodom o drugim prili-
kama mjesta. A.J

GRUDA. Zabava Domagojaca iz
Kotora Dne 30 Augusta u 8 ipo sali
jutrom došlo je na izlet u naše pito-
me Konavle Hrvatsko Kat. Omladins-
ko Društvo ,Domagoj“ iz Kotora. Iza
kako su se omladinci u dvorani na
šeg ,Napretka“ malko odmorili i raz-
gledali mjesto, otišli su u pohode sta-
rodrevnom Manastiru OO. franjevaca
u Pridvorje, gdje se čuva čuveni Sv.
Križ od Dakse, znamenita relikvija i
umjetnina iz petnaestog vijeka. Poslije
podne na povratku iz Pridvorja u našu
Grudu razveselili su nas svojom ve-
černjom zabavom držanom u dvorani
Napretka“ ispred mnogobrojne pub-
like. Program zabave bio je patriosko-
diletanski. Svaka je tačka programa
majstorski izvedena, tako da se je
svak zadovoljan kući vratio, noseći u
srcu ugodne impresije o društvu uopće |
i o svakom članu društva napose. Di, |
ovo vrijedno omladinsko društvo uprav
se je gosparski afirmiralo i svaki nje:
gov član ispunio je svoju ulogu pro:
finjenim taktom i espritom. Živjelo,
cvalo i napredovalo pod upravom 4 |
gilnog oca Brusića! B.

 

 

Qomozite Mlilosrće