gana SJEME NEE Strana 2 oocijalne (ustanove u - Gružu. Nastavak. Svakome je gragjaninu poznato da dubrovačka općina ne raspolaže potrebitim srestvima za podignuće te ustanove, ali to ipak ne smije da bude povod da se ovaj krupni problem Du- brovnika ne uzme u pretres, jer nije rečeno da ova ustanova mora biti os- novana samo po Općini. Možda bi se moglo zainteresirati i privatni kepital za ovu stvar. Napokon treba istaknuti i to, da su se ovakove ustanove u drugim mjestima u Državi (a ima ih i na pri morju) podigle o državnom trošku, što bi se moglo i u Dubrovniku da ura- di, ali je naravno potrebito i obratiti se na nadležno mjesto. Bez dvojbe da bi to morale ura- diti u prvome redu radničke institucije, ali Općina treba da pokrene ovo pi- tanje, jer baš ona ima velikog intere- sa da sa svoga područja ukloni legla bolesti. Gruški radnik za stanovanje u tak- vim nezdravim stanovima plaća dnev- no od 1—2 dinara, skoro isto, koliko bi platio za konačenje u sadašnjem Radničkom Domu i to ujedno najbo- lje dokazuje da radaik ne bježi od Radničkog Doma, jer za konačenje u njemu mora skupo plaćati, već iz raz- loga što ta ustanova usljed svog unu- tarnjeg uregjenja nikako ne udovolja- va njegovim skromnim zahtjevima. Sadašnji radnički slanovi, pa i ako prestavljaju opasnost po zdravlje rad- nika, ne smiju se ukloniti prije nego se izgradi novi Radnički Dom, iz raz- loga što u Gružu nema dovoljno hi- gijenski uregjenih stanova, koji bi mog- li da prime veliki broj radnika koji se tu nalaze. Svaki koji je vidio i azijske luke, kazat će da se u mnogima ne može da vidi ono, što se na mjestima može vidjeti u Gružu, a budući je Gruž pristanište iurističkog centra i važna naša trgovačka luka, to se sa pravom može nazvati Vratima Države i zato niti malo ne dvojimo, da će općinska uprava propustiti a da ne poduzme potrebito,-kako bi se što prije uklonio nekulturni dekor sa tih Vrata — gruš- ke luke. Sadašnja općinska uprava poka- zala je za Gruž i do sada njezin in- teres, što mam daje povoda da vjeru- jemo da će postupiti kako smo gore spomenuli. Pučka Kuhinja i Radnički Dom nalaze se na mjestu, koji za ustanove takove vrste i nije najzgodniji. Poz- nato je da se u ostalim mjestima naše Države ovakove ustanove podižu u predjelima, koji su najbliži (tvornica- ma, rudnicima i t. d) onim mjestima gdje se majviši broj radnika nalazi za- poslen. Ako je u Gružu najviši broj rad- nika zaposlen na operativnoj obali, to bi se spomenute ustanove i morale nalaziti na mjestu što bliže toj obali. Prepostavljajući da bi Pučka Ku- hinja i isposlovala novčanu pripomoć, ne bi mogla ni onda da udovolji svo- me zadatku, iz razloga što sam nje- zin položaj, gdje se ista sada malazi to ne dozvoljava. Stotine gruških radnika morali bi radi ishrane — kada bi im se to omo- gućilo — čekati na red i sakupljati se na mjestu, gdje je najjači i najživlji saobraćaj u Gružu, a k tome još u blizini putničkih agencija baš u sat, kada odlaze brzi parobrodi, a osim toga treba znati i to, da i prostorije Pučke Kuhinje nijesu dovoljno velike da prime veći broj radnika. Jasno je, da nije dovoljno riješiti pitanje same pripomoći, potrebite radi jeftinije ishrane, već uz to treba rije- šiti i pitanje mjesta odnosno zgrade, koja bi se odredila za Pučku Kuhinju. Spomenuto o položaju treba oso- bito imati u vidu i pri riješavanju pi- tanja izgradnje Radničkog Doma, jer ako bi se protivno postupilo, morati će se i dalje gledati grupe zamazanih radnika gdje prolaze mjestom da do- gju do svoga stana. Iz ovog prikaza jasni su uzroci, zbog kojih spomenute socijalne usta- nove u Gružu ne udovoljavaju u cje- losti svome zadatku, te i ako taj pri- kaz nije potpun, ipak može nešto da posluži pri temeljitom riješavanju i ovog problema Dubrovnika. Protest Svele Stolice protiv progona trkue u Španjolskoj ,Osservatore Romano“ donio je još u broju od 10. i 11. kolovoza o. g. vijest, da je Sveta Stolica učinila energične korake kod španjolske vlade protiv protucrkvenih nasilja, što ih je izvela španjolska ,Pučka fronta,. ,Os- servatore Romano“ popraćuje to ovim poluslužbenim komentarom: ,Kako u Barceloni i skoro u cijeloj Kataloniji, pa i u samom Madridu ubijaju, na barbarski način, svećenike i redovnike, pa i takve, koji se ni u jednoj formi nijesu miješali u političke borbe; kako zaslužne sestre tjeraju iz bolnica, gdje su vršile službu ljubavi, i na surov ih način zlostavljaju; kako crkve i sa- mostane sustavno ruše i spaljuju, pa dapače obešćašćuju i grobove i skvrne lješine; kako kušaju da spriječe bogo- služje ne samo u javnim crkvama, ne- go i u privatnim kućama, nije Sveta Stolica mogla drugo nego da podigne glas optužbe i protesta. Sve da se uz- me, da madridska vlada ima često po- teškoća da uguši ovako žalosne eks- cese elemenata, koje je sama naoru- žala, opet ne treba zaboraviti, da ni dosadašnji opetovni i hitni korak Svete Stolice nijesu mogli postići, da vlada nasilja na račun Crkve djelotvorno pre- priječi i kazni“. Svi čestiti ljudi , oče- kuju, da će vlada u Madridu interve- nirati i tim žalosnim ispadima učiniti kraj ili barem takove bezbožne čine javno požaliti i na jasan i otvoren na- čin odijeliti svoju odgovornost od od- govornosti uzročnika takovih čina“* Dotle valja još pomnožiti vruće mo- litve za španjolski narod, čije su naj- slavnije uspomene nerazrješivo pove- zane sa katoličkom vjerom i Crkvom. finel ma sve katolike svijeta za Borbu protiv komunizma. Osim poznate rezoluciie u Liver- poolu sa javnog protestnog zbora pro- tiv vjerskih progona u Španjolskoj, Mexicu i Sovjetskoj Rusiji, gdje je megju ostalim zatraženo od španjol- ske vlade, da prepriječi paljenje crkava i samostana, izdali su nedavno engles- ki katolici apel na čitav katolički svi- jet, u kojemu ga pozivaju na borbu protiv komunizma. Apel traži: 1. Svi katolici neka žive po duhu svoje vjere, na ulici, u tvornici, u uredu, i t, d. 2, Svi se katolici moraju okupiti u jedno u borbi protiv komunizma i bez pridržaja stati uz svoj kler, 3. Dok ko- munisti stišću šake, katolici će kao pravi kršćani dizati svoje ruke i vi- kati: ,Slava Kristu, našemu Kralju !* Naučnika za trgovinu ili obrt tražite putem Podružnice , Hrvatski Ra- diša“ u Dubrovniku. ,NARODNA SVIJEST“ 9 Rujna 1936 Hrvatski Dnevnik“ i Marksizam ,Hrvatski Dnevnik“ pod naslovom Hrvatski seljački pokret i marksisti“ donosi vrlo značajan i odlučan uvod- nik protiv marksista i njihove tvorevine ,Pučke fronte“, Ponajprije se u članku opisuje, kako je treća internacionala izmijenila taktiku i od protivnice de- mokracije i svih političkih sloboština postala najveći njihov pobornik, Zatim ,Hrvatski Dnevnik“ nastavlja: Hrvatski seljački pokret bio je i jeste agentima Ill internacionale trn u oku, jer on nosi idejao najzdravije ije dino opravdano rješenje našeg problema u nacijonalnom i socijalnom pogledu. Pobornici diktature proleterijata zakleti su protivnici seljačke demokracije i sve- ukupnog naziranja na svijet, koje je iz- gradio naš narodni kolektiv slijedeći svoj zdravi instinkt, a nošen idejom apsolutne pravde. Prsti Ill internacionale primijetili su se ina našem narodnom tlu, dakako u najbizantinskijem obliku. Komunistički agenti nastupaju sad kao antifašisti (kao da cijeli hrvatski narod nije antifa- šist, jer je nošen idejom seljačke demo- kracije, koja jesraslas njegovom dušom), sad nastupaju kao pobornici demokrat- skog sistema vladavine (kao da je nama Hrvatima potrebno ulijevati ideju poli- tičkih sloboda !), sad nastupaju kao , za- štitnici“ naroda od gospode, ma da cje- lokupnu boljševičku akciju vode baš gospoda, i to onakova pokvarena gospo- da, protiv koje je najodlučniju borbu poveo vogjai učitelj hrvatskog seljaštva Stjepan Radić, sad opet nastupaju kao apostoli ideje ,Pučke fronte“, kao da hrvatski seljački pokret ili bivša HSS nije dovoljan ili častan naziv za poli- tičku organizaciju hrvatskog naroda. Naš pretsjednik dr. Vladko Maček kao najpozvaniji interpretator volje i in- teresa hrvatskog naroda, svojim je ja- snim izjavama, koje je dao u nekoliko navrata, naglasio, da_u političkoj i kul- turnoj organizaciji hrvatskog seljačkog i općenarodnog pokreta nema mjesta nikome, koji nije srastao s našom narodnom mišlju, a to vrijedi u prvom redu za komuniste i marksistve uopće, koji su svojim političkim, socijalnim, kulturnim i etičkim pogledima drugi svijet, koji nema ništa zajedničkog s našom narodnom dušom“. Starokatolički brakovi. Na veliku žalost, .dogagja se da neki katolici i katolikinje, poslije nego su se zakonito vjenčali u svojoj rimo- katoličkoj crkvi radi kasnije nastalih svagja ostavljaju pravu vjeru i da se uzmognu opet vjenčati s drugom oso- bom, prelaze na starokatoličku vjeru. Megjutim naše dvije vrhovne sudske instancije Kasacioni sud u Beogradu i Stol Sedmorice u Zagrebu riješili su to. pitanje tako, da slarokatolički že- nidbeni sudovi uopće nemaju povlasti- ce sugjenja u bračnim parnicama, jer ovo pravo pripada državi i onoj vjer- skoj organizaciji, kojoj je specijalnim zakonom to pravo država ustupila. Prema tomu nisu starokatolički ženid- beni sudovi nadležni da sude u brač- nim parnicama ni izmegju starokato- ličkih bračnih drugova, a još manje da sude i razvode brakove sklopljene u katoličkoj crkvi, Prema tomu nesmiju i nemogu starokatolici razvrći brak onih katolika, koji su prešli u staro- katoličku vjeru, niti valja vjenčanje ka- tolika prešlih na starokat, vjeru sa bilo kakvom osobom, i takav suprug ili supruga ima dvije žene odnosno dva muža, od kojih je pred zakonom pravi onaj prvi, i u slučaju nasljedstva mi- rovine ima pravo samo prva supruga. Prema ,Vrhbosni“ br. 67, str. 165), Broj 36 | Pisma iz naroda. LUMBARDA na Korčuli koncem kolovoza. Kao što je poznato Njegovo Veličanstvo Engleski Kralj Eduard VIII na svom putu po dalmatinskoj obali zaustavio se u Lumbardi i to baš na sv. Roka 16 kolovoza zaštitnika našeg mjesta. Jahta se je usidrila na 150 m, od mosta na Tatinji glavnom prista. ništu. Bilo je 11 sati i uprav svršila velika misa. Sav narod sa glazbom pobrlio je na obalu, da vidi jahtu, eventualno i Njegovo Veličanstvo i da ga pozdravi. S narodom su došli i svi stranci kojih je u mjestu na ljetovanju bio veliki broj. Naša namjera je bila da sa velikim motornim čamcem pogje- mo do jahte i da sviranjem glazbe pozdravimo Njeg. Veličanstvo, kad je već svojim dolaskom u naše mjesto nag počastio. Megjutim što se je dogodilo, 4, do 5 motornih čamaca iz grada Kor. čule naprosto su opkolili jahtu i nisu dozvolili nikome pristup do nje, a ni uopće izlaz iz luke. U čamcima je bilo neštvo činovništva sreskog Poglarstva iz Korčule, financijskih stražara i Žan- darma. Mi držimo da se ovo nije dogo- dilo ni u kojem drugom mjestu gdje je pristala jahta Njeg. Veličansta, pa je prema tome tim počinjena jedna velika i gruba netaktičnost prema našem mjestu. jer Lumbargjani nijesu divljaci nego veoma pitomi svi- jet što je opće poznato i onima koji dolaze iz naše države i iz drugih država. Ovom prilikom treba da napomenem da u Lumbardi i sad ima _ stotinjak ljudi koji su bili u Americi ili u bri- tanskim kolonijama te govore engles. | kim jezikom. Znamo da nekome nijesmo dragi i znamo radi čega, ali ipak zbog toga nijesu trebali ovako brukat sebe, jer mi znamo i poznamo i sebe i njih, a stranci koji su kod nas znaju dobro, nas pa nas pitaju zašto to tako ide, Usput napominjem da ni do danas nismo dobili Brzojavni Ured i ako je pos- jet stranaca iz države i iz vana svake go- dine sve veći, tako da se moraju vra ćat jer nema dovoljno mjesta. Drugom zgodom o drugim prili- kama mjesta. A.J GRUDA. Zabava Domagojaca iz Kotora Dne 30 Augusta u 8 ipo sali jutrom došlo je na izlet u naše pito- me Konavle Hrvatsko Kat. Omladins- ko Društvo ,Domagoj“ iz Kotora. Iza kako su se omladinci u dvorani na šeg ,Napretka“ malko odmorili i raz- gledali mjesto, otišli su u pohode sta- rodrevnom Manastiru OO. franjevaca u Pridvorje, gdje se čuva čuveni Sv. Križ od Dakse, znamenita relikvija i umjetnina iz petnaestog vijeka. Poslije podne na povratku iz Pridvorja u našu Grudu razveselili su nas svojom ve- černjom zabavom držanom u dvorani Napretka“ ispred mnogobrojne pub- like. Program zabave bio je patriosko- diletanski. Svaka je tačka programa majstorski izvedena, tako da se je svak zadovoljan kući vratio, noseći u srcu ugodne impresije o društvu uopće | i o svakom članu društva napose. Di, | ovo vrijedno omladinsko društvo uprav se je gosparski afirmiralo i svaki nje: gov član ispunio je svoju ulogu pro: finjenim taktom i espritom. Živjelo, cvalo i napredovalo pod upravom 4 | gilnog oca Brusića! B. Qomozite Mlilosrće